Renesansa u Škotskoj – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 2: Red 2:


{{renesansa}}
{{renesansa}}
'''Renesansa u Poljskoj''' ({{lang-pl|Renesans, Odrodzenie}}; doslovno: preporod) trajala je od kasnog 15. do kasnog 16. vijeka i naširoko se smatra [[zlatno doba Poljske|zlatnim dobom]] [[kultura Poljske|poljske kulture]]. Pod vladavinom [[Jagiellonian dynasty]], [[Crown of the Kingdom of Poland]] (od 1569. dio [[Polish–Lithuanian Commonwealth]]) aktivno je sudjelovala u širokoj evropskoj [[renesansa|renesansi]]. Višenacionalna poljska država prošla je kroz period kulturološkog rasta dijelom zahvaljujući vijeku bez velikih ratova - pored sukoba u slabo naseljenim istočnim i južnim graničnim područjima. [[Reformacija]] se proširila državom mirno i dovela do nasanka [[Polish Brethren]], dok su se uslovi života poboljšali, gradovi rasli i izvoz poljoprivrednih proizvoda obogatio populaciju, naročito vlastelu (''[[szlachta]]'') koja je dominirala novim političkim sistemom [[Golden Liberty]].
'''Renesansa u Poljskoj''' ({{lang-pl|Renesans, Odrodzenie}}; doslovno: preporod) trajala je od kasnog 15. do kasnog 16. vijeka i naširoko se smatra [[zlatno doba Poljske|zlatnim dobom]] [[kultura Poljske|poljske kulture]]. Pod vladavinom [[jagelovići|Jagelovića]], [[kruna Kraljevine Poljske]] (od 1569. dio [[državna zajednica Poljske i Litvanije|državne zajednice Poljske i Litvanije]]) aktivno je sudjelovala u širokoj evropskoj [[renesansa|renesansi]]. Višenacionalna poljska država prošla je kroz period kulturološkog rasta dijelom zahvaljujući vijeku bez velikih ratova - pored sukoba u slabo naseljenim istočnim i južnim graničnim područjima. [[Reformacija]] se proširila državom mirno i dovela do nasanka [[poljska braća|Poljske braće]], dok su se uslovi života poboljšali, gradovi rasli i izvoz poljoprivrednih proizvoda obogatio populaciju, naročito vlastelu (''[[šljahta]]'') koja je dominirala novim političkim sistemom [[zlatna sloboda|Zlatne slobode]].


== Pregled ==
== Pregled ==
Red 8: Red 8:
[[File:Jan Kochanowski with Ursula.png|thumb|upright|left|[[Jan Kochanowski]], pjesnik i pisac proze, sa svojom voljenom kćerkom]]
[[File:Jan Kochanowski with Ursula.png|thumb|upright|left|[[Jan Kochanowski]], pjesnik i pisac proze, sa svojom voljenom kćerkom]]


Renesansne vrijednosti plemenitosti čovjeka i moći njegovog razuma podržane su u Poljskoj.<ref name=mik_cul>[[Michael J. Mikoś]], ''Polish Renaissance Literature: An Anthology''. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. {{ISBN|978-0-89357-257-0}} [http://staropolska.pl/ang/renaissance/Mikos_renaissance/Cultural_r.html Cultural Background]</ref> Mnoga djela prevođena su na poljski i latinski sa klasičnog [[latinski jezik|latinskog]], [[grčki jezik|grčkog]] i [[hebrejski jezik|hebrejskog]], kao i savremenih jezika poput [[italijanski jezik|italijanskog]].<ref name=mik_cul/> [[Cracow Academy]], jedan od najstarijih univerziteta na svijetu, prošao je kroz svoje zlatno doba između 1500. i 1535. godine, sa 3215 studenata koji su diplomirali u prvoj deceniji 16. vijeka – rekord koji nije prevaziđen do kasnog 18. vijeka.<ref name=mik_cul/> Period poljske renesanse, u kojem su intelektualne težnje podržavane, stvorio je mnoge izvanredne umjetnike i naučnike. Među njima bili su [[Nikola Kopernik]], koji je u svojem djelu ''[[De revolutionibus orbium coelestium]]'' predstavio [[heliocentrizam|heliocentričku]] teoriju svemira, [[Maciej of Miechów]], autor ''Tractatus de duabus Sarmatis...'' – do tada najtačnijeg [[geografija|geografskog]] i [[etnografija|etnografskog]] prikaza [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]; [[Bernard Wapowski]], [[kartografija|kartograf]] čije su se karte te regije pojavile u [[Ptolomej]]evoj ''[[Geography (Ptolemy)|Geografiji]]''; [[Marcin Kromer]] koji je u ''De origine et rebus gestis Polonorum libri...'' opisao i [[historija Poljske|historiju]] i [[geografija Poljske|geografiju Poljske]]; [[Andrzej Frycz Modrzewski]], filozof koji bavio [[governance]]; [[Mikołaj Rej]] koji je popularizirao upotrebu [[poljski jezik|poljskog jezika]] u poeziji; i [[Jan Kochanowski]], čije su ga pjesme na poljskom jeziku uzdigle u rang najistaknutijih [[slaveni|slavenskih]] pjesnika.<ref name=mik_cul/><ref name=mik_lit>[[Michael J. Mikoś]], ''Polish Renaissance Literature: An Anthology''. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. {{ISBN|978-0-89357-257-0}} [http://staropolska.pl/ang/renaissance/Mikos_renaissance/Literary_r.html Literary Background]</ref>
Renesansne vrijednosti plemenitosti čovjeka i moći njegovog razuma podržane su u Poljskoj.<ref name=mik_cul>[[Michael J. Mikoś]], ''Polish Renaissance Literature: An Anthology''. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. {{ISBN|978-0-89357-257-0}} [http://staropolska.pl/ang/renaissance/Mikos_renaissance/Cultural_r.html Cultural Background]</ref> Mnoga djela prevođena su na poljski i latinski sa klasičnog [[latinski jezik|latinskog]], [[grčki jezik|grčkog]] i [[hebrejski jezik|hebrejskog]], kao i savremenih jezika poput [[italijanski jezik|italijanskog]].<ref name=mik_cul/> [[Jagelonski univerzitet]], jedan od najstarijih na svijetu, prošao je kroz svoje zlatno doba između 1500. i 1535. godine, sa 3215 studenata koji su diplomirali u prvoj deceniji 16. vijeka – rekord koji nije prevaziđen do kasnog 18. vijeka.<ref name=mik_cul/> Period poljske renesanse, u kojem su intelektualne težnje podržavane, stvorio je mnoge izvanredne umjetnike i naučnike. Među njima bili su [[Nikola Kopernik]], koji je u svojem djelu ''[[De revolutionibus orbium coelestium]]'' predstavio [[heliocentrizam|heliocentričku]] teoriju svemira, [[Maciej of Miechów]], autor ''Tractatus de duabus Sarmatis...'' – do tada najtačnijeg [[geografija|geografskog]] i [[etnografija|etnografskog]] prikaza [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]; [[Bernard Wapowski]], [[kartografija|kartograf]] čije su se karte te regije pojavile u [[Ptolomej]]evoj ''[[Geography (Ptolemy)|Geografiji]]''; [[Marcin Kromer]] koji je u ''De origine et rebus gestis Polonorum libri...'' opisao i [[historija Poljske|historiju]] i [[geografija Poljske|geografiju Poljske]]; [[Andrzej Frycz Modrzewski]], filozof koji bavio [[vladavina|vladavinom]]; [[Mikołaj Rej]] koji je popularizirao upotrebu [[poljski jezik|poljskog jezika]] u poeziji; i [[Jan Kochanowski]], čije su ga pjesme na poljskom jeziku uzdigle u rang najistaknutijih [[slaveni|slavenskih]] pjesnika.<ref name=mik_cul/><ref name=mik_lit>[[Michael J. Mikoś]], ''Polish Renaissance Literature: An Anthology''. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. {{ISBN|978-0-89357-257-0}} [http://staropolska.pl/ang/renaissance/Mikos_renaissance/Literary_r.html Literary Background]</ref>
[[File:De revolutionibus orbium coelestium.jpg|thumb|upright|[[Nikola Kopernik|Kopernik]]' ''[[De revolutionibus orbium coelestium]]'']]
[[File:De revolutionibus orbium coelestium.jpg|thumb|upright|[[Nikola Kopernik|Kopernik]]' ''[[De revolutionibus orbium coelestium]]'']]


Mladi Poljaci, naročito vlastelinski sinovi ([[szlachta]]), koji su diplomirali na bilo kojoj od preko 2500 [[parish]] škola, [[gymnasium (school)|gimnazija]] i nekoliko akademija ([[Cracow Academy]], [[Wilno Academy]], [[Zamość Academy]]), često su putovali u inostranstvo kako bi završili svoje obrazovanje.<ref name=mik_cul/> Poljski mislioci, kao što su Andrzej Frycz Modrzewski, [[Johannes Dantiscus]] ili [[Jan Łaski]], održavali su kontakt sa vodećim evropskim filozofima renesanse, poput [[Thomas More|Thomasa Morea]], [[Erazmo Roterdamski|Erazmom]] i [[Philip Melanchthon|Philipom Melanchthonom]].<ref name=mik_cul/> Poljska nije samo sudjelovala u razmjeni glavnih kulturoloških i naučnih ideja i razvoja Zapadne Evrope, već je i proširila [[zapadna kultura|Zapadno naslijeđe]] istočno među [[East Slavic peoples|istočnoslavenskim]] nacijama.<ref name=mik_cul/><ref>{{cite book |author=Stephen J. Lee|title=Peter the Great |year=1993 |page=65|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=Routledge |location= |isbn=0-415-09279-5|url=|format= |accessdate=}}</ref> Na primjer, proces [[štampanje|štampanja]], [[latinski jezik]] i umjetnost sa slogovnim pjesništvom u [[poezija|poeziji]],<ref name=mik_cul/><ref>{{cite book |author=Nicholas Rzhevsky|title=The Cambridge Companion to modern Russian culture|year=1998 |page=34|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=Cambridge University Press|location= |isbn=0-521-47799-9|url=|format= |accessdate=}}</ref><ref>{{cite book |author=Elaine Rusinko|title=Straddling borders: literature and identity in Subcarpathian Rus|year=2003|page=74|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=University of Toronto Press|location= |isbn=0-8020-3711-9|url=|format= |accessdate=}}</ref> naročito u [[bjelorusija|Bjelorusiji]] i [[ukrajina|Ukrajini]] (kroz [[Kyiv-Mohyla Academy]]),<ref>{{cite book |author1=Aleksandr Kamenskiĭ |author2=David Mark Griffiths |title=36|year=1997|editor=David Mark Griffiths |page=36|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=M.E. Sharpe|location= |isbn=1-56324-575-2|url=|format= |accessdate=}}</ref> odakle se prenosila u [[rusija|Rusiju]] ([[Duchy of Moscow]]),<ref name=mik_cul/> koja je počela povećavati svoje veze sa zapadnom Evropom kao posljedica [[Mongol invasion of Rus]].<ref>{{cite web|author = Gerhard Rempel|url = http://mars.wnec.edu/~grempel/courses/russia/lectures/07tartar.html|title = The Tartar yoke|work = mars.wnec.edu|publisher = |pages = |page = |date = |accessdate = 2010-08-14|deadurl = yes|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070930230346/http://mars.wnec.edu/~grempel/courses/russia/lectures/07tartar.html|archivedate = 2007-09-30|df = }}</ref> Prve četiri štampane [[ćirilica|ćirilične]] knjige na svijetu objavljene su u Krakówu 1491. od strane Szwajpolta Fiola.<ref name=mik_lit/>
Mladi Poljaci, naročito vlastelinski sinovi ([[šljahta]]), koji su diplomirali na bilo kojoj od preko 2500 [[parohija|parohijskih]] škola, [[gimnazija]] i nekoliko akademija ([[Jagelonski univerzitet|Akademija u Krakovu]], [[Univerzitet u Vilnusu|Akademija u Vilnusu]], [[Akademija u Zamość]]), često su putovali u inostranstvo kako bi završili svoje obrazovanje.<ref name=mik_cul/> Poljski mislioci, kao što su Andrzej Frycz Modrzewski, [[Johannes Dantiscus]] ili [[Jan Łaski]], održavali su kontakt sa vodećim evropskim filozofima renesanse, poput [[Thomas More|Thomasa Morea]], [[Erazmo Roterdamski|Erazmom]] i [[Philipp Melanchthon|Philipom Melanchthonom]].<ref name=mik_cul/> Poljska nije samo sudjelovala u razmjeni glavnih kulturoloških i naučnih ideja i razvoja Zapadne Evrope, već je i proširila [[zapadna kultura|Zapadno naslijeđe]] istočno među [[Istočni Slaveni|istočnoslavenskim]] nacijama.<ref name=mik_cul/><ref>{{cite book |author=Stephen J. Lee|title=Peter the Great |year=1993 |page=65|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=Routledge |location= |isbn=0-415-09279-5|url=|format= |accessdate=}}</ref> Na primjer, proces [[štampanje|štampanja]], [[latinski jezik]] i umjetnost sa slogovnim pjesništvom u [[poezija|poeziji]],<ref name=mik_cul/><ref>{{cite book |author=Nicholas Rzhevsky|title=The Cambridge Companion to modern Russian culture|year=1998 |page=34|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=Cambridge University Press|location= |isbn=0-521-47799-9|url=|format= |accessdate=}}</ref><ref>{{cite book |author=Elaine Rusinko|title=Straddling borders: literature and identity in Subcarpathian Rus|year=2003|page=74|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=University of Toronto Press|location= |isbn=0-8020-3711-9|url=|format= |accessdate=}}</ref> naročito u [[bjelorusija|Bjelorusiji]] i [[ukrajina|Ukrajini]] (kroz [[Nacionalni Univerzitet Kyiv-Mohyla Akademije]]),<ref>{{cite book |author1=Aleksandr Kamenskiĭ |author2=David Mark Griffiths |title=36|year=1997|editor=David Mark Griffiths |page=36|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=M.E. Sharpe|location= |isbn=1-56324-575-2|url=|format= |accessdate=}}</ref> odakle se prenosila u [[rusija|Rusiju]] ([[Velika Moskovska Kneževina]]),<ref name=mik_cul/> koja je počela povećavati svoje veze sa zapadnom Evropom kao posljedica [[mongolsko osvajanje Rusije|mongolskog osvajanja Rusije]].<ref>{{cite web|author = Gerhard Rempel|url = http://mars.wnec.edu/~grempel/courses/russia/lectures/07tartar.html|title = The Tartar yoke|work = mars.wnec.edu|publisher = |pages = |page = |date = |accessdate = 2010-08-14|deadurl = yes|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070930230346/http://mars.wnec.edu/~grempel/courses/russia/lectures/07tartar.html|archivedate = 2007-09-30|df = }}</ref> Prve četiri štampane [[ćirilica|ćirilične]] knjige na svijetu objavljene su u Krakówu 1491. od strane Szwajpolta Fiola.<ref name=mik_lit/>
[[File:Stanisław Samostrzelnik, Św Stanisław.jpg|thumb|upright|left|Kralj [[Sigismund I the Old]] i biskup Piotr Tomicki kleče ispred [[Stanislaus of Szczepanów|SV. Stanisława]], lisna forma ''Sata Sigismunda I'', [[Stanisław Samostrzelnik]], 1535.]]
[[File:Stanisław Samostrzelnik, Św Stanisław.jpg|thumb|upright|left|Kralj [[Sigismund I Stari]] i biskup Piotr Tomicki kleče ispred [[Stanisław Samostrzelnik|Sv. Stanisława]], lisna forma ''Sata Sigismunda I'', [[Stanisław Samostrzelnik]], 1535.]]


Poticaji za razvoj umjetnosti i [[arhitektura|arhitekture]] bili su brojni. Kralj [[Sigismund I the Old]], koji je stupio na prijesto 1507. godine, bio je pokrovitelj mnogih umjetnika i započeo velik projekat - pod firentinskim arhitektom [[Bartolommeo Berrecci|Bartolommeom Berreccijem]] - prepravljanja stare rezidencije [[Polish king|poljskih kraljeva]], [[Wawel Castle]], u modernu renesansnu rezidenciju.<ref name=mik_cul/> Sigismundov žar za renesansu nije bio isti samo kod njegovog sina, [[Sigismund II Augustus]], već i kod mnogih bogatih plemića i građana koji su također htjeli prikazati svoje bogatstvo, utjecaj i kulturološko razumijevanje.<ref name=mik_cul/> [[kanclerz|Kancelar]] [[Jan Zamoyski]] je 1578. započeo izgradnju [[Ideal city|idealnog renesansnog grada]], bio pokrovitelj stvaranja [[Zamość]]a (grada nazvanom po njemu), koji je uskoro postao važan administrativan, trgovinski i obrazovni grad renesansne Poljske.<ref name=mik_cul/> Dva najveća savremena poljska grada - Kraków (koji je privukao mnoge talijanske arhitekte) i [[Gdańsk]] (koji je privlačio većinom arhitekte iz Njemačke i Nizozemske) - vjerojatno je postigao najviše u tom dobu, ali mnogi drugi gradovi također su imali nove renesansne građevine.<ref name=mik_cul/>
Poticaji za razvoj umjetnosti i [[arhitektura|arhitekture]] bili su brojni. Kralj [[Sigismund I Stari]], koji je stupio na prijesto 1507. godine, bio je pokrovitelj mnogih umjetnika i započeo velik projekat - pod firentinskim arhitektom [[Bartolommeo Berrecci|Bartolommeom Berreccijem]] - prepravljanja stare rezidencije [[popis poljskih vladara|poljskih kraljeva]], [[zamak Wawel]], u modernu renesansnu rezidenciju.<ref name=mik_cul/> Sigismundov žar za renesansu nije bio isti samo kod njegovog sina, [[Sigismund II Augustus]], već i kod mnogih bogatih plemića i građana koji su također htjeli prikazati svoje bogatstvo, utjecaj i kulturološko razumijevanje.<ref name=mik_cul/> [[Kancelar]] [[Jan Zamoyski]] je 1578. započeo izgradnju [[idealni grad|idealnog renesansnog grada]], bio pokrovitelj stvaranja [[Zamość]]a (grada nazvanom po njemu), koji je uskoro postao važan administrativan, trgovinski i obrazovni grad renesansne Poljske.<ref name=mik_cul/> Dva najveća savremena poljska grada - Kraków (koji je privukao mnoge talijanske arhitekte) i [[Gdańsk]] (koji je privlačio većinom arhitekte iz Njemačke i Nizozemske) - vjerojatno je postigao najviše u tom dobu, ali mnogi drugi gradovi također su imali nove renesansne građevine.<ref name=mik_cul/>


Renesansno slikarstvo uvedeno je u Poljsku putem mnogih umjetnika imigranata, kao što su [[Lucas Cranach the Elder|Lucas Cranach]], [[Hans Dürer]] i [[Hans von Kulmbach]], a prakticirali su ga i poljski slikari poput [[Marcin Kober|Marcina Kobera]] (dvorskog slikara kralja [[Stefan Batory]]).<ref name=mik_cul/> Djela portretista stvorila su impresivnu galeriju, naročito reprezentativnu za one koji su mogli priuštiti da budu ovjekovječeni u njima.<ref name=mik_cul/>
Renesansno slikarstvo uvedeno je u Poljsku putem mnogih umjetnika imigranata, kao što su [[Lucas Cranach Stariji|Lucas Cranach]], [[Hans Dürer]] i [[Hans von Kulmbach]], a prakticirali su ga i poljski slikari poput [[Marcin Kober|Marcina Kobera]] (dvorskog slikara kralja [[Stefan Batory|Stefana Batoryja]]).<ref name=mik_cul/> Djela portretista stvorila su impresivnu galeriju, naročito reprezentativnu za one koji su mogli priuštiti da budu ovjekovječeni u njima.<ref name=mik_cul/>
[[File:Kober Anna Jagiellon in coronation robes.jpg|thumb|Portred kraljice [[Anna Jagiellon|Anne Jagiellon]] od Poljske, [[Martin Kober]], 1576.]]
[[File:Kober Anna Jagiellon in coronation robes.jpg|thumb|Portred kraljice [[Anna Jagiellon|Anne Jagiellon]] od Poljske, [[Martin Kober]], 1576.]]


Centar muzičke kulture bila je kraljevska rezidencija u Krakówu, gdje je kraljevski dvor primao mnoge strane i lokalne izvođače.<ref name=mik_cul/> Najvažnija djela renesanse u Poljskoj uključuju kompozicije, obično za [[lute]] i [[organ (music)|organ]], i vokalne i instrumentalne, od plesova, preko [[polyphonic music]], do religijskih [[oratorio]]s i [[Mass (music)|masses]].<ref name=mik_cul/> [[Jan of Lublin]] je 1540. objavio ''Tablaturu'', u kojoj je prikupio najpoznatije evropske sastave za orgulje.<ref name=mik_cul/> [[Nicolaus Cracoviensis]] (Mikołaj od Krakówa) komponovao je mnoge mise, motete, pjesme, plesove i preludije.<ref name=mik_cul/> [[Mikołaj Gomółka]] bio je autor muzičkih obrada Kochanowskijevih pjesama (''[[Melodies for the Polish Psalter]]'').<ref name=mik_cul/> Najpoznatiji poljski kompozitor bio je [[Wacław z Szamotuł]], prepoznat kao jedan od izvanrednih renesansnih kompozitora.<ref name=mik_cul/>
Centar muzičke kulture bila je kraljevska rezidencija u Krakówu, gdje je kraljevski dvor primao mnoge strane i lokalne izvođače.<ref name=mik_cul/> Najvažnija djela renesanse u Poljskoj uključuju kompozicije, obično za [[lutnja|lutnju]] i [[orgulje]], i vokalne i instrumentalne, od plesova, preko [[polifonija|polifonije]], do religijskih [[oratorij]]a i [[misa]].<ref name=mik_cul/> [[Jan od Lublina]] je 1540. objavio ''Tablaturu'', u kojoj je prikupio najpoznatije evropske sastave za orgulje.<ref name=mik_cul/> [[Nicolaus Cracoviensis]] (Mikołaj od Krakówa) komponovao je mnoge mise, motete, pjesme, plesove i preludije.<ref name=mik_cul/> [[Mikołaj Gomółka]] bio je autor muzičkih obrada Kochanowskijevih pjesama (''[[Melodies for the Polish Psalter]]'').<ref name=mik_cul/> Najpoznatiji poljski kompozitor bio je [[Wacław z Szamotuł]], prepoznat kao jedan od izvanrednih renesansnih kompozitora.<ref name=mik_cul/>


Prva [[štamparska mašina]] uspostavljena je u Krakówu 1473. od strane njemačkog štampara [[Kasper Straube|Kaspera Straubea]] iz [[bavarija|Bavarije]].<ref name=mik_lit/> Između 1561. i 1600. godine, sedamnaest štamparskih kuća u Poljskoj objavljivalo je preko 120 naslova godišnje, sa prosječnim izdanjem od 500 kopija .<ref name=mik_lit/> Prvi potpun prevod [[biblija|Biblije]] na poljski jezik napravljen je 1561. od strane [[Jan Leopolita|Jana Leopolite]] ([[Leopolita's Bible]]).<ref name=mik_lit/> Otprilike u to isto vrijeme objavljen je prvi poljski [[ortografija|ortografski]] rječnik ([[Stanisław Murzynowski]], 1551); gramatike i rječnici također su se umnožili.<ref name=mik_lit/> Poljska renesansa bila je [[bilingual]], pri čemu je govor ''[[szlachta]]'' bio mješavina poljskog i latinskog jezika, te su različiti autori oscilirali između poljskog, latinskog i mješavine da dva jezika ([[Macaronic language]]).<ref name=mik_lit/>
Prva [[štamparska mašina]] uspostavljena je u Krakówu 1473. od strane njemačkog štampara [[Kasper Straube|Kaspera Straubea]] iz [[bavarija|Bavarije]].<ref name=mik_lit/> Između 1561. i 1600. godine, sedamnaest štamparskih kuća u Poljskoj objavljivalo je preko 120 naslova godišnje, sa prosječnim izdanjem od 500 kopija .<ref name=mik_lit/> Prvi potpun prevod [[biblija|Biblije]] na poljski jezik napravljen je 1561. od strane [[Jan Leopolita|Jana Leopolite]] ([[Leopolitina Biblija]]).<ref name=mik_lit/> Otprilike u to isto vrijeme objavljen je prvi poljski [[ortografija|ortografski]] rječnik ([[Stanisław Murzynowski]], 1551); gramatike i rječnici također su se umnožili.<ref name=mik_lit/> Poljska renesansa bila je [[višejezičnost|dvojezična]], pri čemu je govor ''[[šljahta]]'' bio mješavina poljskog i latinskog jezika, te su različiti autori oscilirali između poljskog, latinskog i mješavine da dva jezika ([[makaronski jezik]]).<ref name=mik_lit/>


Književnost je napredovala mimo dominacije religijskih tema.<ref name=mik_lit/> One su još uvijek bile prisutne, kao što se moglo vidjeti u mnogobrojnim prevodima Biblije, od kojih je najpoznatija bila [[Wujek's Bible]] ([[Jakub Wujek]], 1599). Međutim, plemstvo nije brinulo samo o religijskim temamam a djela poljske renesanse odražavala su njihove materijalne i duhovne vrijednosti (vidjeti [[sarmatism]]).<ref name=mik_lit/> Savremena poezija veličala je vrijednost [[Manorialism|manorijalnog]] života. Na primjer, Rej je slavio život i poziciju državnog plemića, dok je Kochanowski pisao o zadovoljstvima i ljepoti života na selu, okruženom prirodom.<ref name=mik_lit/> Književne forme varirale su, od [[ode]], [[pastoral]]a i [[sonet]]a do [[elegija]], [[satira]] i [[romance (heroic literature)|romansi]].<ref name=mik_lit/>
Književnost je napredovala mimo dominacije religijskih tema.<ref name=mik_lit/> One su još uvijek bile prisutne, kao što se moglo vidjeti u mnogobrojnim prevodima Biblije, od kojih je najpoznatija bila [[Wujekova Biblija]] ([[Jakub Wujek]], 1599). Međutim, plemstvo nije brinulo samo o religijskim temamam a djela poljske renesanse odražavala su njihove materijalne i duhovne vrijednosti (vidjeti [[sarmatizam]]).<ref name=mik_lit/> Savremena poezija veličala je vrijednost [[Manorialism|manorijalnog]] života. Na primjer, Rej je slavio život i poziciju državnog plemića, dok je Kochanowski pisao o zadovoljstvima i ljepoti života na selu, okruženom prirodom.<ref name=mik_lit/> Književne forme varirale su, od [[ode]], [[pastoral]]a i [[sonet]]a do [[elegija]], [[satira]] i [[viteški roman|romansi]].<ref name=mik_lit/>


U [[applied sciences]], u učenjake tog perioda spadaju [[Jan Łaski]] (''John Lasco''), jevanđelski reformator, [[Maciej od Miechówa]] (''Maciej Miechowita''), pisac i predavač na univerzitetu, [[Nikola Kopernik]], astronom poznat na poljskom kao Mikołaj Kopernik, [[Wawrzyniec Grzymała Goślicki]] (''Laurentius Grimaldius Gosliscius''), politički mislilac i filozof; [[Marcin Kromer]], pisac i geograf; [[Andrzej Frycz Modrzewski]], pisac i filozof; [[Piotr Skarga]], jezuitski politički reformator; [[Józef Struś]], doktor, naučnik iz Poznańa; te mnogi drugi.
U [[applied sciences]], u učenjake tog perioda spadaju [[Jan Łaski]] (''John Lasco''), jevanđelski reformator, [[Maciej od Miechówa]] (''Maciej Miechowita''), pisac i predavač na univerzitetu, [[Nikola Kopernik]], astronom poznat na poljskom kao Mikołaj Kopernik, [[Wawrzyniec Grzymała Goślicki]] (''Laurentius Grimaldius Gosliscius''), politički mislilac i filozof; [[Marcin Kromer]], pisac i geograf; [[Andrzej Frycz Modrzewski]], pisac i filozof; [[Piotr Skarga]], jezuitski politički reformator; [[Józef Struś]], doktor, naučnik iz Poznańa; te mnogi drugi.


=== Notable Polish Renaissance artists ===
=== Značajni poljski renesansni umjetnici ===
[[File:Nagrobek Zygmunta Starego i Zygmunta Augusta.jpg|thumb|upright|Grobovi posljednjih Jagiellonsa u [[Sigismund's Chapel]], prozvan je "najljepšim primjerom toskanske renesanse sjeverno od Alpa"<ref>{{cite book |author1=Johann Nimmrichter |author2=Wolfgang Kautek |author3=Manfred Schreiner |title=LACONA 6 proceedings|year=2007|page=125|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=|location= |isbn=3-540-72129-0|url=|format= |accessdate=}}</ref><ref>''The much admired Sigismund Chapel, called "the pearl of the Renaissance north of the Alps" by foreign scholars''.{{cite book |author=Joseph Slabey Rouček|title=Slavonic encyclopaedia|year=1949|page=24|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=Philosophical Library|location= |isbn=|url=|format= |accessdate=}}</ref>]]
[[File:Nagrobek Zygmunta Starego i Zygmunta Augusta.jpg|thumb|upright|Grobovi posljednjih Jagiellonsa u [[Sigismundova kapela]], prozvan je "najljepšim primjerom toskanske renesanse sjeverno od Alpa"<ref>{{cite book |author1=Johann Nimmrichter |author2=Wolfgang Kautek |author3=Manfred Schreiner |title=LACONA 6 proceedings|year=2007|page=125|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=|location= |isbn=3-540-72129-0|url=|format= |accessdate=}}</ref><ref>''The much admired Sigismund Chapel, called "the pearl of the Renaissance north of the Alps" by foreign scholars''.{{cite book |author=Joseph Slabey Rouček|title=Slavonic encyclopaedia|year=1949|page=24|pages= |chapter=|chapterurl= |publisher=Philosophical Library|location= |isbn=|url=|format= |accessdate=}}</ref>]]


Among the most prominent Polish Renaissance writers and artists, whose accomplishments have become a salient part of Polish curriculum are poets [[Mikołaj Rej]], [[Jan Kochanowski]], [[Szymon Szymonowic]], [[Mikołaj Sęp Szarzyński]], [[Andrzej Krzycki]] and [[Johannes Dantiscus]], writer [[Łukasz Górnicki]], composer [[Wacław z Szamotuł]], composer and singer [[Mikołaj Gomółka]], sculptor Jan Michałowicz z Urzędowa and painters [[Stanisław Samostrzelnik]] and [[Marcin Kober]]. The artists and architects who settled into Poland and had achieved considerable recognition for their work in the country are: [[Hans Dürer]], [[Hans (Süss) von Kulmbach]], [[Mateo Gucci]], [[Santi Gucci]], [[Bartholommeo Berecci]], [[Bernardo Morando]], [[Giovanni Battista di Quadro]] and others.
Među najistaknutijim poljskim renesansnim piscima i umjetnicima, čija su postignuća postala istaknut dio poljskog nastavnog plana, su pjesnici [[Mikołaj Rej]], [[Jan Kochanowski]], [[Szymon Szymonowic]], [[Mikołaj Sęp Szarzyński]], [[Andrzej Krzycki]] i [[Johannes Dantiscus]], pisac [[Łukasz Górnicki]], kompozitor [[Wacław z Szamotuł]], kompozitor i pjevač [[Mikołaj Gomółka]], kipar Jan Michałowicz z Urzędowa i slikari [[Stanisław Samostrzelnik]] i [[Marcin Kober]]. Umjetnici i arhitekti koji su se naselili u Poljskoj i postigli značajno priznanje za svoj rad u toj državi su: [[Hans Dürer]], [[Hans (Süss) von Kulmbach]], [[Mateo Gucci]], [[Santi Gucci]], [[Bartholommeo Berecci]], [[Bernardo Morando]], [[Giovanni Battista di Quadro]] i drugi.


== Architectural trends and periods ==
== Arhitekturalni trendovi i periodi ==
Polish [[Renaissance architecture]] is divided into three main periods.<ref>Harald Busch, Bernd Lohse, Hans Weigert, ''Baukunst der Renaissance in Europa. Von Spätgotik bis zum Manierismus'', Frankfurt af Main, 1960<br>Wilfried Koch, ''Style w architekturze'', Warsaw 1996<br>Tadeusz Broniewski, ''Historia architektury dla wszystkich'' Wydawnictwo Ossolineum, 1990<br>Mieczysław Gębarowicz, ''Studia nad dziejami kultury artystycznej późnego renesansu w Polsce'', Toruń 1962</ref> The first period (1500&ndash;1550) is often called "Italian", because most of the Renaissance buildings in this time were built by Italian architects invited by Polish nobility mainly from [[Florence]]. During the second period (1550&ndash;1600), Renaissance style became common, and included influences from [[Netherlands|Dutch]] version of the Reinessance as well as beginnings of the [[Mannerist]] style. In the third period (1600&ndash;1650), Mannerism became popular, with first notable examples of Baroque (see also, [[Baroque in Poland]]).
Poljska [[renesansna arhitektura]] dijeli se na tri glavna perioda.<ref>Harald Busch, Bernd Lohse, Hans Weigert, ''Baukunst der Renaissance in Europa. Von Spätgotik bis zum Manierismus'', Frankfurt af Main, 1960<br>Wilfried Koch, ''Style w architekturze'', Warsaw 1996<br>Tadeusz Broniewski, ''Historia architektury dla wszystkich'' Wydawnictwo Ossolineum, 1990<br>Mieczysław Gębarowicz, ''Studia nad dziejami kultury artystycznej późnego renesansu w Polsce'', Toruń 1962</ref> Prvi period (1500&ndash;1550) često se naziva "talijanskim", zato što je većina renesansnih građevina iz tog perioda izgrađena od strane talijanskih arhitekata koje je poljska vlastela pozvala iz [[firenca|Firence]]. Tokom drugog perioda (1550&ndash;1600), renesansni stil je postao čest i uključivao utjecaje od [[Nizozemska|holandske]] verzije renesanse kao i početaka [[manirizam|manirističkog]] stila. U trećem periodu (1600&ndash;1650), manirizam je postao popularan, sa prvim značajnim primjerima baroka (vidjeti [[Barok u Poljskoj]]).


===First period===
=== Prvi period ===
[[File:Wawel Krakow June 2006 001.jpg|thumb|left|Dvorište [[Wawel Castle]] primjer je prvog perioda poljske renesanse]]
[[File:Wawel Krakow June 2006 001.jpg|thumb|left|Dvorište [[zamak Wawel|zamka Wawel]] primjer je prvog perioda poljske renesanse]]
In 1499 [[Wawel Castle]] was partially consumed by fire. King [[Alexander Jagiellon]] in 1504 appointed Eberhard Rosemberger as the main architect for the renovation. Later, he was replaced by Italian-born Francesco Florentino and, after his death, by Bartolomeo Berrecci and by Benedykt of Sandomierz. As a result of their work the Royal Castle was transformed into a Renaissance residence in Florentine style. In the same period other castles and residences were built or rebuilt in the new style, including [[Drzewica]] (built in 1527&ndash;1535), [[Szydłowiec]] (rebuilt 1509&ndash;1532), [[Ogrodzieniec]] (rebuilt 1532&ndash;1547) and most notably, [[Pieskowa Skała]], rebuilt 1542&ndash;1580.
[[Zamak Wawel]] je 1499. djelimično uništen u požaru. Kralj [[Alexander Jagiellon]] 1504. je odabrao Eberharda Rosembergera kao glavnog arhitektu za renovacije. Kasnije ga je zamijenio Talijan Francesco Florentino, a, poslije njegove smrti, Bartolomeo Berrecci i Benedykt od Sandomierza. Kao posljedica njihovog rada kraljevski zamak je pretvoren u renesansnu rezidenciju u firentinskom stilu. U istom periodu drugi zamci i rezidencije sagrađeni su ili ponovo izgrađeni u novom stilu, a među njih spadaju [[Drzewica]] (izgrađena 1527&ndash;1535), [[Szydłowiec]] (ponovo izgrađen 1509&ndash;1532), [[Ogrodzieniec]] (ponovo izgrađen 1532&ndash;1547) i najznačajnije [[Pieskowa Skała]], ponovo izgrađena 1542&ndash;1580.


U prvom periodu poljske renesanse, crkve su se još uvijek većinom gradile u gotičkom stilu. U to vrijeme, samo su se nove kapele oko starih crkava ponekada gradile u novom stilu. Najizraženija među njima, [[Sigismundova kapela]] kod [[Wawelska katedrala|Wawelske katedrale]], izgrađena je 1519&ndash;33. od strane Bartolomea Bereccija.
In the first period of the Polish Renaissance, churches were still build mostly in the Gothic style. In this time, only new chapels surrounding the old churches were sometimes build in the new style. The most prominent of them, the [[Sigismund's Chapel]] at the [[Wawel Cathedral]], was built in 1519&ndash;33 by Bartolomeo Berecci.


===Second period===
=== Drugi period ===
[[File:Poland-00542 - Old Town Hall (30364934345).jpg|thumb|upright|[[Poznań Town Hall]], ponovno izgrađena iz gotičkog stila, [[Giovanni Battista di Quadro]], 1550&ndash;55]]
[[File:Poland-00542 - Old Town Hall (30364934345).jpg|thumb|upright|[[Gradska vijećnica u Poznańu]], ponovno izgrađena iz gotičkog stila, [[Giovanni Battista di Quadro]], 1550&ndash;55]]
The Renaissance style became most common throughout Poland in its second period. In the northern part of the country, especially in [[Pomerania]] and in [[Gdańsk|Danzig]] (Gdańsk), there worked a large group of Dutch-born artists. Renaissance style in other parts of Poland varied under local conditions, producing different substyles in each region. Also, some elements of the new Manierist style were present. Architecture of this period is divided into three regional substyles: "Italian" – mostly in the southern part of Poland, with the most famous artist there being Santi Gucci. The "Dutch" – mostly in [[Pomerania]]; and, the "[[Kalisz]]-[[Lublin]] style" or "[[The Lublin Renaissance]]" in central Poland – with most notable examples built in [[Lublin]] and [[Kazimierz Dolny]].
Renesansni stil postao je najčešći širom Poljske u njenom drugom periodu. U sjevernom dijelu države, naročito u [[Pomeranija|Pomeraniji]] i u [[Gdańsk]]u, radila je velika grupa umjetnika rođenih u Holandiji. Renesansni stil u drugim dijelovima Poljske varirao je pod lokalnim uslovima, stvorivši različite podstilove u svakoj regiji. Također, neki elementi novog manirističkog stila bili su prisutni. Arhitektura tog perioda dijeli se na tri regionalna podstila: "italijanski" – većinom u južnim dijelovima Poljske, gdje je najpoznatiji umjetnik bio Santi Gucci. "Holandski" – većinom u [[pomeranija|Pomeraniji]]; i "[[Kalisz]]-[[Lublin]] stil" ili "[[lublinska renesansa]]" u centralnoj Poljskoj - gdje su najistaknutiji primjeri izgrađeni u [[Lublin]]u i [[Kazimierz Dolny]].


All over Poland, new castles were constructed, bearing the new quadrilateral shape enclosing a courtyard, with four towers at the corners. Prominent examples include: the castle at [[Płakowice]] (16th century), the castle at [[Brzeg]], (rebuilt from a Gothic stronghold in 1544&ndash;60), the castle at [[Niepołomice]] (rebuilt after a fire in 1550&ndash;71), the castle at [[Baranów Sandomierski]] (built in 1591&ndash;1606 by Santi Gucci), and the castle at [[Krasiczyn]].
Širom Poljske građeni su novi zamci, sa novim kvadrilateralnim oblikom oko dvorišta, sa četiri tornja na uglovima. U istaknute primjere spadaju: zamak kod [[Płakowice]] (16. vijek), zamak kod [[Brzeg]]a (ponovo izgrađen iz gotičke utvrde 1544&ndash;60.), zamak kod [[Niepołomice]] (ponovo izgrađen nakon požara 1550&ndash;71.), zamak kod [[Baranów Sandomierski]]ja (izgrađen 1591&ndash;1606., Santi Gucci), te zamak kod [[Krasiczyn]]a.


Many cities erected new buildings in the Renaissance style. New [[Sukiennice|Cloth Hall (Sukiennice)]] in Kraków was built. City halls were built or rebuilt in: [[Tarnów]], [[Sandomierz]], [[Chełm]] (demolished) and in [[Poznań]]. Also, entire towns were often redesigned. Examples of Renaissance urban planning survived into modern times in [[Szydłowiec]] and [[Zamość]].
U mnogim gradovima podignute su nove građevine u renesansnom stilu. Sagrađena je nova [[Sukiennice|vijećnica tkanine (Sukiennice)]] u Krakówu. Gradske vijećnice sagrađene su ili ponovo izgrađene u: [[Tarnów]]u, [[Sandomierz]]u, [[Chełm]]u (srušena) i u [[Poznań]]u. Također, čitavi gradovi često su bili iznova dizajnirani. Primjeri renesansnog urbanog planiranja preživjelo je do modernog doba u [[Szydłowiec]]u i [[Zamość]]u.
[[File:Gdańsk Zielona Brama.jpg|thumb|right|Zelena kapija u [[Gdańsk]]u]]
[[File:Gdańsk Zielona Brama.jpg|thumb|right|Zelena kapija u [[Gdańsk]]u]]


Examples of Pomeranian Renaissance which developed under the influence of Northern Europe rather than Italy were: Green Gate in Gdańsk (built in 1564&ndash;1568 by Hans Kramer); Upland Gate in Gdańsk (Willem van den Blocke finished it in 1588); Great Arsenal in Gdańsk (built in 1602&ndash;1606 by Anton van Obberghen); and the Old City Hall in Gdańsk (built in 1587&ndash;1595, probably by Anton van Obberghen).
Primjeri pomeranske renesanse pod utjecajem Sjeverne Evrope umjesto Italije bili su: Zelena kapija u Gdańsku (izgrađena 1564&ndash;1568., Hans Kramer); Brdska kapija u Gdańsku (Willem van den Blocke ju je završio 1588. godine); Veliki Arsenal u Gdańsku (izgrađen 1602&ndash;1606., Anton van Obberghen); te Stara gradska vijećnica u Gdańsku (izgrađena 1587&ndash;1595., vjerojatno od strane Antona van Obberghena).


Characteristic laicization of life during Renaissance and Reformation resulted in only minor development in sacral architecture. Mainly chapels were being built in the Renaissance style, but some churches were also rebuilt including: Cathedral in [[Płock]] (rebuilt after fire by architects Zanobi de Gianotis, Cini, Filippo di Fiesole and later again by [[Giovanni Battista di Quadro]]); and, the Collegiate in [[Pułtusk]] (rebuilt by John Batista of Venice). Only a few new churches were founded, such as the [[collegiate church]] of St. Thomas in [[Zamość]].
Karakteristična laicizacija života tokom renesanse i reformacije rezultirala je samo malim razvojem u sakralnoj arhitekturi. Kapele su se većinom gradile u renesansnom stilu, ali neke crkve su se također ponovo gradile, a među njima i: katedrala u [[Płock]]u (ponovo izgrađena poslije požara od strane arhitekata Zanobija de Gianotisa, Cinija, Filippa di Fiesolea, što je kasnije ponovo uradio [[Giovanni Battista di Quadro]]); te kolegijat u [[Pułtusk]]u (ponovo izgrađen od strane Johna Batiste od Venecije). Samo je nekolicina crkava novoizgrađena, kao što je [[studentska crkva]] sv. Thomasa u [[Zamość]]u.


===Third period===
=== Treći period ===
[[File:Renaissances houses in Zamość.JPG|thumb|right|"Jermenske kuće" u [[Zamość]]u]]
[[File:Renaissances houses in Zamość.JPG|thumb|right|"Jermenske kuće" u [[Zamość]]u]]
A fire at [[Wawel]] and the moving of the capital to [[Warsaw]] in 1596 halted the development of Renaissance in Kraków, as well as in Gdańsk. Also, the rising power of the Jesuits and the [[Counterreformation]] gave impetus to the development of [[Mannerist architecture and sculpture in Poland|Mannerist]] architecture and a new style – the [[Baroque]] (see also, [[Baroque in Poland]]). The most important example of the ascending [[Mannerist]] architecture in Poland is a complex of houses in [[Kazimierz Dolny]] and in [[Zamość]].
Požar u [[Wawel]]u i pomijeranje prijestilnice u [[Varšava|Varšavu]] 1596. zaustavilo je razvoj renesanse u Krakówu, kao i Gdańsku. Također, rastuća moć jezuita i [[kontrareformacija|kontrareformacije]] dali su poticaj razvoju [[maniristička arhitektura i kiparstvo u Poljskoj|manirističkoj]] arhitekturi i novom stilu – [[barok]]u (vidjeti i [[Barok u Poljskoj]]). Najvažniji primjer rastuće [[manirizam|manirističke]] arhitekture u Poljskoj je kompleks kuća u [[Kazimierz Dolny]] i [[Zamość]]u.


== Povezano ==
== Povezano ==
* [[Lublin Renaissance]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Maniristička arhitektura i kiparstvo u Poljskoj]]
* [[Mannerist architecture and sculpture in Poland]]
* [[History of Poland (1385–1569)]]
* [[Historija Poljske (1385–1569)]]
* [[Ducal Castle, Szczecin]]; [[Duchy of Pomerania]]
* [[Vojvodski zamak, Szczecin]]; [[Vojvodstvo Pomeranija]]


== Bilješke ==
== Bilješke ==

Verzija na datum 29 juli 2019 u 18:42

Također uraditi: Renaissance in Poland

Renesansa
"Atenska škola", Rafael, 1509–1511
Teme
Regije

Renesansa u Poljskoj (poljski: Renesans, Odrodzenie; doslovno: preporod) trajala je od kasnog 15. do kasnog 16. vijeka i naširoko se smatra zlatnim dobom poljske kulture. Pod vladavinom Jagelovića, kruna Kraljevine Poljske (od 1569. dio državne zajednice Poljske i Litvanije) aktivno je sudjelovala u širokoj evropskoj renesansi. Višenacionalna poljska država prošla je kroz period kulturološkog rasta dijelom zahvaljujući vijeku bez velikih ratova - pored sukoba u slabo naseljenim istočnim i južnim graničnim područjima. Reformacija se proširila državom mirno i dovela do nasanka Poljske braće, dok su se uslovi života poboljšali, gradovi rasli i izvoz poljoprivrednih proizvoda obogatio populaciju, naročito vlastelu (šljahta) koja je dominirala novim političkim sistemom Zlatne slobode.

Pregled

Renesansni pokret, čiji je utjecaj potekao iz Italije, proširio se Poljskom otprilike u 15. i 16. vijeku. Mnogi talijanski umjetnici došli su u tu državu uz dobrodošlicu poljskih plemića, među kojima su bili Francesco Fiorentino, Bartholommeo Berecci, Santi Gucci, Mateo Gucci, Bernardo Morando, Giovanni Battista di Quadro i ostali, kao i mislioci i učitelji poput Filipa Callimachusa, trgovci poput porodica Boner i Montelupi,[1] te ostale istaknute ličnosti koje su se doselile u Poljsku od kasnog 15. vijeka u potrazi za novim prilikama. Većina ih se naselila u Krakówu, glavnim gradom Poljske do 1611. godine.

Jan Kochanowski, pjesnik i pisac proze, sa svojom voljenom kćerkom

Renesansne vrijednosti plemenitosti čovjeka i moći njegovog razuma podržane su u Poljskoj.[2] Mnoga djela prevođena su na poljski i latinski sa klasičnog latinskog, grčkog i hebrejskog, kao i savremenih jezika poput italijanskog.[2] Jagelonski univerzitet, jedan od najstarijih na svijetu, prošao je kroz svoje zlatno doba između 1500. i 1535. godine, sa 3215 studenata koji su diplomirali u prvoj deceniji 16. vijeka – rekord koji nije prevaziđen do kasnog 18. vijeka.[2] Period poljske renesanse, u kojem su intelektualne težnje podržavane, stvorio je mnoge izvanredne umjetnike i naučnike. Među njima bili su Nikola Kopernik, koji je u svojem djelu De revolutionibus orbium coelestium predstavio heliocentričku teoriju svemira, Maciej of Miechów, autor Tractatus de duabus Sarmatis... – do tada najtačnijeg geografskog i etnografskog prikaza Istočne Evrope; Bernard Wapowski, kartograf čije su se karte te regije pojavile u Ptolomejevoj Geografiji; Marcin Kromer koji je u De origine et rebus gestis Polonorum libri... opisao i historiju i geografiju Poljske; Andrzej Frycz Modrzewski, filozof koji bavio vladavinom; Mikołaj Rej koji je popularizirao upotrebu poljskog jezika u poeziji; i Jan Kochanowski, čije su ga pjesme na poljskom jeziku uzdigle u rang najistaknutijih slavenskih pjesnika.[2][3]

Kopernik' De revolutionibus orbium coelestium

Mladi Poljaci, naročito vlastelinski sinovi (šljahta), koji su diplomirali na bilo kojoj od preko 2500 parohijskih škola, gimnazija i nekoliko akademija (Akademija u Krakovu, Akademija u Vilnusu, Akademija u Zamość), često su putovali u inostranstvo kako bi završili svoje obrazovanje.[2] Poljski mislioci, kao što su Andrzej Frycz Modrzewski, Johannes Dantiscus ili Jan Łaski, održavali su kontakt sa vodećim evropskim filozofima renesanse, poput Thomasa Morea, Erazmom i Philipom Melanchthonom.[2] Poljska nije samo sudjelovala u razmjeni glavnih kulturoloških i naučnih ideja i razvoja Zapadne Evrope, već je i proširila Zapadno naslijeđe istočno među istočnoslavenskim nacijama.[2][4] Na primjer, proces štampanja, latinski jezik i umjetnost sa slogovnim pjesništvom u poeziji,[2][5][6] naročito u Bjelorusiji i Ukrajini (kroz Nacionalni Univerzitet Kyiv-Mohyla Akademije),[7] odakle se prenosila u Rusiju (Velika Moskovska Kneževina),[2] koja je počela povećavati svoje veze sa zapadnom Evropom kao posljedica mongolskog osvajanja Rusije.[8] Prve četiri štampane ćirilične knjige na svijetu objavljene su u Krakówu 1491. od strane Szwajpolta Fiola.[3]

Kralj Sigismund I Stari i biskup Piotr Tomicki kleče ispred Sv. Stanisława, lisna forma Sata Sigismunda I, Stanisław Samostrzelnik, 1535.

Poticaji za razvoj umjetnosti i arhitekture bili su brojni. Kralj Sigismund I Stari, koji je stupio na prijesto 1507. godine, bio je pokrovitelj mnogih umjetnika i započeo velik projekat - pod firentinskim arhitektom Bartolommeom Berreccijem - prepravljanja stare rezidencije poljskih kraljeva, zamak Wawel, u modernu renesansnu rezidenciju.[2] Sigismundov žar za renesansu nije bio isti samo kod njegovog sina, Sigismund II Augustus, već i kod mnogih bogatih plemića i građana koji su također htjeli prikazati svoje bogatstvo, utjecaj i kulturološko razumijevanje.[2] Kancelar Jan Zamoyski je 1578. započeo izgradnju idealnog renesansnog grada, bio pokrovitelj stvaranja Zamośća (grada nazvanom po njemu), koji je uskoro postao važan administrativan, trgovinski i obrazovni grad renesansne Poljske.[2] Dva najveća savremena poljska grada - Kraków (koji je privukao mnoge talijanske arhitekte) i Gdańsk (koji je privlačio većinom arhitekte iz Njemačke i Nizozemske) - vjerojatno je postigao najviše u tom dobu, ali mnogi drugi gradovi također su imali nove renesansne građevine.[2]

Renesansno slikarstvo uvedeno je u Poljsku putem mnogih umjetnika imigranata, kao što su Lucas Cranach, Hans Dürer i Hans von Kulmbach, a prakticirali su ga i poljski slikari poput Marcina Kobera (dvorskog slikara kralja Stefana Batoryja).[2] Djela portretista stvorila su impresivnu galeriju, naročito reprezentativnu za one koji su mogli priuštiti da budu ovjekovječeni u njima.[2]

Portred kraljice Anne Jagiellon od Poljske, Martin Kober, 1576.

Centar muzičke kulture bila je kraljevska rezidencija u Krakówu, gdje je kraljevski dvor primao mnoge strane i lokalne izvođače.[2] Najvažnija djela renesanse u Poljskoj uključuju kompozicije, obično za lutnju i orgulje, i vokalne i instrumentalne, od plesova, preko polifonije, do religijskih oratorija i misa.[2] Jan od Lublina je 1540. objavio Tablaturu, u kojoj je prikupio najpoznatije evropske sastave za orgulje.[2] Nicolaus Cracoviensis (Mikołaj od Krakówa) komponovao je mnoge mise, motete, pjesme, plesove i preludije.[2] Mikołaj Gomółka bio je autor muzičkih obrada Kochanowskijevih pjesama (Melodies for the Polish Psalter).[2] Najpoznatiji poljski kompozitor bio je Wacław z Szamotuł, prepoznat kao jedan od izvanrednih renesansnih kompozitora.[2]

Prva štamparska mašina uspostavljena je u Krakówu 1473. od strane njemačkog štampara Kaspera Straubea iz Bavarije.[3] Između 1561. i 1600. godine, sedamnaest štamparskih kuća u Poljskoj objavljivalo je preko 120 naslova godišnje, sa prosječnim izdanjem od 500 kopija .[3] Prvi potpun prevod Biblije na poljski jezik napravljen je 1561. od strane Jana Leopolite (Leopolitina Biblija).[3] Otprilike u to isto vrijeme objavljen je prvi poljski ortografski rječnik (Stanisław Murzynowski, 1551); gramatike i rječnici također su se umnožili.[3] Poljska renesansa bila je dvojezična, pri čemu je govor šljahta bio mješavina poljskog i latinskog jezika, te su različiti autori oscilirali između poljskog, latinskog i mješavine da dva jezika (makaronski jezik).[3]

Književnost je napredovala mimo dominacije religijskih tema.[3] One su još uvijek bile prisutne, kao što se moglo vidjeti u mnogobrojnim prevodima Biblije, od kojih je najpoznatija bila Wujekova Biblija (Jakub Wujek, 1599). Međutim, plemstvo nije brinulo samo o religijskim temamam a djela poljske renesanse odražavala su njihove materijalne i duhovne vrijednosti (vidjeti sarmatizam).[3] Savremena poezija veličala je vrijednost manorijalnog života. Na primjer, Rej je slavio život i poziciju državnog plemića, dok je Kochanowski pisao o zadovoljstvima i ljepoti života na selu, okruženom prirodom.[3] Književne forme varirale su, od ode, pastorala i soneta do elegija, satira i romansi.[3]

U applied sciences, u učenjake tog perioda spadaju Jan Łaski (John Lasco), jevanđelski reformator, Maciej od Miechówa (Maciej Miechowita), pisac i predavač na univerzitetu, Nikola Kopernik, astronom poznat na poljskom kao Mikołaj Kopernik, Wawrzyniec Grzymała Goślicki (Laurentius Grimaldius Gosliscius), politički mislilac i filozof; Marcin Kromer, pisac i geograf; Andrzej Frycz Modrzewski, pisac i filozof; Piotr Skarga, jezuitski politički reformator; Józef Struś, doktor, naučnik iz Poznańa; te mnogi drugi.

Značajni poljski renesansni umjetnici

Grobovi posljednjih Jagiellonsa u Sigismundova kapela, prozvan je "najljepšim primjerom toskanske renesanse sjeverno od Alpa"[9][10]

Među najistaknutijim poljskim renesansnim piscima i umjetnicima, čija su postignuća postala istaknut dio poljskog nastavnog plana, su pjesnici Mikołaj Rej, Jan Kochanowski, Szymon Szymonowic, Mikołaj Sęp Szarzyński, Andrzej Krzycki i Johannes Dantiscus, pisac Łukasz Górnicki, kompozitor Wacław z Szamotuł, kompozitor i pjevač Mikołaj Gomółka, kipar Jan Michałowicz z Urzędowa i slikari Stanisław Samostrzelnik i Marcin Kober. Umjetnici i arhitekti koji su se naselili u Poljskoj i postigli značajno priznanje za svoj rad u toj državi su: Hans Dürer, Hans (Süss) von Kulmbach, Mateo Gucci, Santi Gucci, Bartholommeo Berecci, Bernardo Morando, Giovanni Battista di Quadro i drugi.

Arhitekturalni trendovi i periodi

Poljska renesansna arhitektura dijeli se na tri glavna perioda.[11] Prvi period (1500–1550) često se naziva "talijanskim", zato što je većina renesansnih građevina iz tog perioda izgrađena od strane talijanskih arhitekata koje je poljska vlastela pozvala iz Firence. Tokom drugog perioda (1550–1600), renesansni stil je postao čest i uključivao utjecaje od holandske verzije renesanse kao i početaka manirističkog stila. U trećem periodu (1600–1650), manirizam je postao popularan, sa prvim značajnim primjerima baroka (vidjeti Barok u Poljskoj).

Prvi period

Dvorište zamka Wawel primjer je prvog perioda poljske renesanse

Zamak Wawel je 1499. djelimično uništen u požaru. Kralj Alexander Jagiellon 1504. je odabrao Eberharda Rosembergera kao glavnog arhitektu za renovacije. Kasnije ga je zamijenio Talijan Francesco Florentino, a, poslije njegove smrti, Bartolomeo Berrecci i Benedykt od Sandomierza. Kao posljedica njihovog rada kraljevski zamak je pretvoren u renesansnu rezidenciju u firentinskom stilu. U istom periodu drugi zamci i rezidencije sagrađeni su ili ponovo izgrađeni u novom stilu, a među njih spadaju Drzewica (izgrađena 1527–1535), Szydłowiec (ponovo izgrađen 1509–1532), Ogrodzieniec (ponovo izgrađen 1532–1547) i najznačajnije Pieskowa Skała, ponovo izgrađena 1542–1580.

U prvom periodu poljske renesanse, crkve su se još uvijek većinom gradile u gotičkom stilu. U to vrijeme, samo su se nove kapele oko starih crkava ponekada gradile u novom stilu. Najizraženija među njima, Sigismundova kapela kod Wawelske katedrale, izgrađena je 1519–33. od strane Bartolomea Bereccija.

Drugi period

Gradska vijećnica u Poznańu, ponovno izgrađena iz gotičkog stila, Giovanni Battista di Quadro, 1550–55

Renesansni stil postao je najčešći širom Poljske u njenom drugom periodu. U sjevernom dijelu države, naročito u Pomeraniji i u Gdańsku, radila je velika grupa umjetnika rođenih u Holandiji. Renesansni stil u drugim dijelovima Poljske varirao je pod lokalnim uslovima, stvorivši različite podstilove u svakoj regiji. Također, neki elementi novog manirističkog stila bili su prisutni. Arhitektura tog perioda dijeli se na tri regionalna podstila: "italijanski" – većinom u južnim dijelovima Poljske, gdje je najpoznatiji umjetnik bio Santi Gucci. "Holandski" – većinom u Pomeraniji; i "Kalisz-Lublin stil" ili "lublinska renesansa" u centralnoj Poljskoj - gdje su najistaknutiji primjeri izgrađeni u Lublinu i Kazimierz Dolny.

Širom Poljske građeni su novi zamci, sa novim kvadrilateralnim oblikom oko dvorišta, sa četiri tornja na uglovima. U istaknute primjere spadaju: zamak kod Płakowice (16. vijek), zamak kod Brzega (ponovo izgrađen iz gotičke utvrde 1544–60.), zamak kod Niepołomice (ponovo izgrađen nakon požara 1550–71.), zamak kod Baranów Sandomierskija (izgrađen 1591–1606., Santi Gucci), te zamak kod Krasiczyna.

U mnogim gradovima podignute su nove građevine u renesansnom stilu. Sagrađena je nova vijećnica tkanine (Sukiennice) u Krakówu. Gradske vijećnice sagrađene su ili ponovo izgrađene u: Tarnówu, Sandomierzu, Chełmu (srušena) i u Poznańu. Također, čitavi gradovi često su bili iznova dizajnirani. Primjeri renesansnog urbanog planiranja preživjelo je do modernog doba u Szydłowiecu i Zamośću.

Zelena kapija u Gdańsku

Primjeri pomeranske renesanse pod utjecajem Sjeverne Evrope umjesto Italije bili su: Zelena kapija u Gdańsku (izgrađena 1564–1568., Hans Kramer); Brdska kapija u Gdańsku (Willem van den Blocke ju je završio 1588. godine); Veliki Arsenal u Gdańsku (izgrađen 1602–1606., Anton van Obberghen); te Stara gradska vijećnica u Gdańsku (izgrađena 1587–1595., vjerojatno od strane Antona van Obberghena).

Karakteristična laicizacija života tokom renesanse i reformacije rezultirala je samo malim razvojem u sakralnoj arhitekturi. Kapele su se većinom gradile u renesansnom stilu, ali neke crkve su se također ponovo gradile, a među njima i: katedrala u Płocku (ponovo izgrađena poslije požara od strane arhitekata Zanobija de Gianotisa, Cinija, Filippa di Fiesolea, što je kasnije ponovo uradio Giovanni Battista di Quadro); te kolegijat u Pułtusku (ponovo izgrađen od strane Johna Batiste od Venecije). Samo je nekolicina crkava novoizgrađena, kao što je studentska crkva sv. Thomasa u Zamośću.

Treći period

"Jermenske kuće" u Zamośću

Požar u Wawelu i pomijeranje prijestilnice u Varšavu 1596. zaustavilo je razvoj renesanse u Krakówu, kao i Gdańsku. Također, rastuća moć jezuita i kontrareformacije dali su poticaj razvoju manirističkoj arhitekturi i novom stilu – baroku (vidjeti i Barok u Poljskoj). Najvažniji primjer rastuće manirističke arhitekture u Poljskoj je kompleks kuća u Kazimierz Dolny i Zamośću.

Povezano

Bilješke

  1. ↑ „Montelupi” (pl). encyklopedia.interia.pl. Pristupljeno 2010-08-14. 
  2. ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 2,16 2,17 2,18 2,19 2,20 Michael J. Mikoś, Polish Renaissance Literature: An Anthology. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. ISBN 978-0-89357-257-0 Cultural Background
  3. ↑ 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 Michael J. Mikoś, Polish Renaissance Literature: An Anthology. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. ISBN 978-0-89357-257-0 Literary Background
  4. ↑ Stephen J. Lee (1993). Peter the Great. Routledge. str. 65. ISBN 0-415-09279-5. 
  5. ↑ Nicholas Rzhevsky (1998). The Cambridge Companion to modern Russian culture. Cambridge University Press. str. 34. ISBN 0-521-47799-9. 
  6. ↑ Elaine Rusinko (2003). Straddling borders: literature and identity in Subcarpathian Rus. University of Toronto Press. str. 74. ISBN 0-8020-3711-9. 
  7. ↑ Aleksandr Kamenskiĭ; David Mark Griffiths (1997). David Mark Griffiths. ur. 36. M.E. Sharpe. str. 36. ISBN 1-56324-575-2. 
  8. ↑ Gerhard Rempel. „The Tartar yoke”. mars.wnec.edu. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-30. Pristupljeno 2010-08-14. 
  9. ↑ Johann Nimmrichter; Wolfgang Kautek; Manfred Schreiner (2007). LACONA 6 proceedings. str. 125. ISBN 3-540-72129-0. 
  10. ↑ The much admired Sigismund Chapel, called "the pearl of the Renaissance north of the Alps" by foreign scholars.Joseph Slabey Rouček (1949). Slavonic encyclopaedia. Philosophical Library. str. 24. 
  11. ↑ Harald Busch, Bernd Lohse, Hans Weigert, Baukunst der Renaissance in Europa. Von Spätgotik bis zum Manierismus, Frankfurt af Main, 1960
    Wilfried Koch, Style w architekturze, Warsaw 1996
    Tadeusz Broniewski, Historia architektury dla wszystkich Wydawnictwo Ossolineum, 1990
    Mieczysław Gębarowicz, Studia nad dziejami kultury artystycznej późnego renesansu w Polsce, Toruń 1962

Vanjske poveznice

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Renesansa_u_Škotskoj&oldid=40908540