Chełm

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Chełm
Katedrala
Katedrala
Koordinate: 51°07′N 23°28′E / 51.117°N 23.467°E / 51.117; 23.467
Država  Poljska
Vojvodstvo Lublinsko
Povjat Chełm
Gradska prava 1392.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Jakub Banaszek
Površina
 - Ukupna 35.28 km²[1]
Visina 80[1]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 61,135[1]
 - Gustoća 1,733 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 22-100–22-118[1]
Pozivni broj (+48) 82[1]
Karta
Chełm na karti Poljske
Chełm
Chełm
Pozicija Chełma u Poljskoj

Chełm (ukrajinski: Холм, njemački: Cholm) je grad od 61,135 stanovnika na jugoistoku Poljske.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Chełm je treći po veličini grad u Lublinskom vojvodstvu, udaljen 71 km jugoistočno od Lublina, i 65 km sjeverno od Zamośća.[2] Prostire se u Polesju duž rijeke Uherke[3], nedaleko od ukrajinske granice.

Zbog svog položaja, grad je dugi niz godina bio mjesto susreta triju kultura, poljske, rusinske i židovske, nakon Drugog svjetskog rata to više nije.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Centralni trg

Na prijelazu iz 7. u 8. vijek tu je niklo jedno od naselja Ljaha. U 10. vijeku na brdu Wysoka Górka je već postojala fortifikacija sa palisadama.[2]

Chełm je od 1240. bilo jedna od rezidencija kneževa galičkih.[3] Od 1387. je dio Kraljevine Poljske, u kojoj je kao prosperitetno trgovište, dobio status grada 1392.[3]

Između 1596.- 1875. bio je administrativni centar historijske regije Chełm i sjedište unijatske biskupije.[3] Od 1795. nakon Treće Podjele Poljske je dio Austrijske Monarhije a nakon 1815. je dio Kongresne Poljske.[3] Tad se između 1830.-31. rasplamsala borba unijata protiv rusifikacije.[3]

Grad je od 1941. do 1944. proživio pod njemačkom okupacijom. Nacisti su podigli zarobljenički logor u kom su uglavom bili smješteni sovjetski vojnici uz nešto francuskih, britanskih i belgijskih. Računa se da je preko 90 000 zarobljenika (manje više sovjetskh) pomrlo ili pogubljeno.[3]

Do novembra 1942. u Chełmu je djelovao geto u kom je živjelo oko 8000 Židova, od kojih većina deportirana u Logor smrti Sobibor.[3] Chełm je vijekovima bio administrativni centar historijske regije Chełm, a nakon tog Chełmske gubernije a između 1975.-1998. i vlastitog vojvodstva.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Kao rudarski centar za ekspoataciju vapnenca, Chełm se razvio i kao industrijski centar; cementara, pogoni kemijske, mašinske i prehrambene industrije.

Chełm je i raskršće važnih cesta i željezničkih pruga.[3]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]

U samom centru grada je brdo (221 m) Góra Chełmska sa ruinama utvrde (11.-13. vijek i Starim gradom na obroncima, ispod kog je mreža podzemnih hodnika u dužini od nekih 15 km nastalih iskapanjem vapnenca.

Najveća znamenitost je kasnobarokna katolička katedrala (nekadašnja unijatska) Rođenja Blažene Djevice Marije (1735.-36.) i par samostana 17.-18. vijek.[3]


Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Chełm ima ugovore o pobratimstvu sa slijedećim gradovima[4];

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Poland: Lubelskie (poljski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/lubelskie/. Pristupljeno 2.01.2022. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 „Podstawowe informacje” (poljski). Ostpreussen. https://samorzad.gov.pl/web/miasto-chelm/podstawowe-informacje2. Pristupljeno 3.01. 2022. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 Chełm (poljski). Encyklopedia PWN. https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Chelm;3885006.html. Pristupljeno 3.01. 2022. 
  4. Miasta partnerskie (poljski). Urząd Miasta Chełm. https://samorzad.gov.pl/web/miasto-chelm/miasta-partnerskie. Pristupljeno 3.1.2022. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]