Tarnów

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tarnów
Centralni trg
Centralni trg
Koordinate: 50°0′N 20°59′E / 50.000°N 20.983°E / 50.000; 20.983
Država  Poljska
Vojvodstvo Malopoljsko
Povjat Tarnów
Vlast
 - gradonačelnik Roman Ciepiela
Površina
 - Ukupna 72.4 km²[1]
Visina 209[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 108,470[1]
 - Gustoća 1,499 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 33-100–33-110[1]
Pozivni broj 14[1]
Karta
Tarnów na karti Poljske
Tarnów
Tarnów
Pozicija Tarnówa u Poljskoj

Tarnów je grad 108,470 stanovnika[1]u Malopoljskom vojvodstvu.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Tarnów leži na obroncima Zapadnih Karpata na ušću rijeke Białe u Dunajec, na trasi željezničke pruge Krakov - Szczecin, udaljen 97 km sjeverozapadno od svog Lavov.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi pisani izvor u kom se spominje naselje Tarnów je iz 1124., a drugi iz 1308. (ili 1309.).[2]

Tarnów je status grada dobio 7. marta 1330. od poljskog kralja Vladislava Lokieteka sa istim privilegijama kao i kraljevski Krakov.[2]

Grad je već sredinom 15. vijeka bio opasan bedemima, a od 1467. ima i kanalizaciju. Početkom 16. vijeka grad je imao oko 1.200 stanovnika i 200 kuća unutar bedema.[2]

Brojni požari i epidemije uništili su materijalnu supstancu grada, a nakon Drugog nordijskog rata i švedske invazije u oktobru 1655. Tarnów je od 2000 stanovnika koliko je imao krajem 16. vijeka spao na 768.[2]

Od 1772. nakon Prve podjele Poljske je dio austrijske Galicije. Paradoksalno je da je za habsburške vladavine doživio najveći prosperitet, jer je postao administrativni centar okruga, a od 1785. i biskupije.[2]

Pravi uzlet ima od druge polovice 19. vijeka, kad je 1852. povezan sa Krakovom željezničkom prugom, tako da je 1870. imao 21.779 stanovnika i bio treći po veličini u Galiciji nakon Lavova i Krakova.[2]

Nakon Prvog svjetskog rata otkad je Poljska nezavisna 1927. počela je izgradnja velike tvornice Dušičnih gnojiva koja je pretvorila Tarnów u industrijski grad. Neposredno prije izbijanja Drugog svjetskog rata Tarnów je imao gotovo 40 000 stanovnika, od tog polovicu Židova. Željeznička stanica u Tarnówu bila je 26. augusta 1939. meta Bombaškog napada, u kom je poginulo 20, a ranjeno 35 ljudi. U istrazi je ustanovljeno da je isplaniran u Trećem Reichu.[2]

Za Drugog svjetskog rata većina Židova je pobijena, njihov progon počeo je 1940. kad je odvedena prva grupa od 728 ljudi u Auschwitz, a kulminacija je bila 1943. kad je uništen geto i pobijena većina preostalih.[2]

Nakon Drugog svjetskog rata između 1975.-1997. Tarnów je bio administrativni centar vlastitog vojvodstva, pa se proširio na nove kvartove; Jasna, Rzędzin, Falklandy.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Poland: Wielkopolskie (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/wielkopolskie/. Pristupljeno 18.01. 2021.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 „Dzieje Tarnowa” (poljski). Urząd Miejski Tarnów. https://tarnow.pl/Miasto/O-Tarnowie/Historia-miasta/Dzieje-Tarnowa. Pristupljeno 18.01. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]