Prijeđi na sadržaj

Zamość

Izvor: Wikipedija
Zamość
Panorama Zamošća s krovovima Starog grada
Panorama Zamošća s krovovima Starog grada
Panorama Zamošća s krovovima Starog grada
Zastava Zamośća
Zastava
Grb Zamośća
Grb
Koordinate: 50°43′N 23°15′E / 50.717°N 23.250°E / 50.717; 23.250
Država Poljska
Vojvodstvo Lublinnsko vojvodstvo
Povjat Zamošć
Općina Zamošć
Status grada 1580.
Vlast
 - Gradonačelnik Marcin Zamoyski
Površina
 - Ukupna 30.34 km²
Visina 212 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 66.557
 - Gustoća 2.193 /km²
 - Područje utjecaja 140.274
Poštanski broj 22-400 do 22-410
Pozivni broj (+48) 84
Registarska oznaka LZ
Službene stranice
http://www.zamosc.pl
Karta
Položaj Zamošća u Lublinskom vojvodstvu i Poljskoj
Položaj Zamošća u Lublinskom vojvodstvu i Poljskoj

Položaj Zamošća u Lublinskom vojvodstvu i Poljskoj

Zamość (latinski: Zamoscia, ukrajinski: Замостя, ruski: Замость (Замостье), jidiš: זאמאשטש) je grad u jugoistočnoj poljskoj pokrajini Lublinsko vojvodstvo, oko 20 km od nacionalnog parka Roztocze. Stari dio grada Zamošća, zajedno s ostacima gradske utvrde, je 1992. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao savršen primjer renesansnog "idealnog grada" s konca 16. stoljeća koji je zadržao svoj izvorni urbanistički plan i utvrde, kao i veliki broj građevina u kojima su se spojile arhitektonske tradicije središnje Europe i Italije.

Panorama Velikog trga u Zamošću s Gradskom vijećnicom u sredini
Panorama Velikog trga u Zamošću s Gradskom vijećnicom u sredini

Povijest

[uredi | uredi kod]

Zamošć je osnovao kancelar i hetman (zapovjednik vojske Poljsko-Litvanskog saveza) Jan Zamoyski, 1580. godine, na trgovačkom putu koji je povezivao sjevernu Europu s crnomorskom obalom. Grad je oblikovan po uzoru na talijanske renesansne trgovačke gradove, a izgradio ga je većinom u baroknom stilu arhitekt Bernardo Morando iz Padove.

Grad je bio veliko središte hasidskog judaizma i 1900. godine bilo je 7034 Židova u gradu[1].

Tijekom Drugog svjetskog rata, i po pogromu Židova, 1942. godine, ovo plodno područje je odabrano za naseljivanje Nijemaca u duhu nacističkog etničkog čišćenja istočne Europe[2]. Grad je čak i preimenovan u Himmlerstadt ("Himmlerov grad"), a kasnije u Pflugstadt ("Obradivi grad"), a nacisti su planirali naseliti 60.000 Nijemaca iz šire okolice do kraja 1943. godine. U tom cilju, do srpnja 1943. godine, protjerano je oko 110.000 ljudi iz 297 sela, većina ljudi je poslana za roblje u koncetracijske logore, a oko 30,000 "rasno čiste" djece je planirano za germanizaciju u njemačkim obiteljima[3]. Lokalno stanovništvo je prebjeglo u šume i sustavno su otimali djecu od 8,000 naseljenih Nijemaca, do 1944. godine kad se poljski pokret otpora otvoreno sukobio s Njemačkom vojskom (Zamošćski ustanak).

Karta Starog grada (Stare Miasto)

Nakon rata Zamošć se polako oporavljao do 1970ih kada je započela populacijska eksplozija te je broj stanovnika od 39.100 (1975.) narastao na 68.800 (2003.), a grad je ponovno postao gospodarski važan zbog svoje tradicionalne trgovačke uloge na putu prema crnomorskim lukama u Ukrajini.

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]
Stari dio grada Zamošća
Svjetska baštinaUNESCO
 Poljska
Registriran:1992. (16. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Većina povijesnih zgrada se nalazi u Starom gradu (Stare Miasto) s pravilnim kvadratičnim Velikim trgom (Rynek Wielki), veličine 100 x 100 m, na kojemu se nalazi Gradska vijećnica i tzv. "Armenske kuće" (17. st.), kao i dijelovi fortifikacija. Kroz trg, od istoka, prolazi Ulica Grodzka koja završava s Palačom Zamoyski na zapadu. Plan grada svjedoči o težnjama arhitekta da stvori "idealni renesansni grad". Usprkos ruskom uništenju utvrdbenih zidina 1866. godine, sačuvan je bastion VII. s dva tornja i dvije stražarnice koje su kasnije služile kao zatvor. Najznamenitije građevine su:

  • Maniristička Gradska vijećnica, simbol grada koji se obnavljao mnogo puta, i koji ima stube iz 18. stoljeća i terasu prema velikom trgu.
  • Palača amoyski s konca 16. stoljeća
  • Sveučilište u Zamošću iz 17. stoljeća
  • Renesansna Katedrala Uskrsnuća i sv. Tome iz 16. stoljeća ima kampanil koji je služio i kao stražarski toranj.
  • Ostale znamenite crkve su: renesansna Crkva sv. Nikole i barokne crkve Sv. Katarine i Franjevačka crkva Navještenja.
  • Renesansna Židovska sinagoga (16. st.)
Crkva sv. Nikole (17. st.)

Slavni stanovnici

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Stanovništvo Zamošća od 1900.-2000. na JewishGen.com, posjećeno 12. prosinca 2010.(pl) (en)
  2. Lynn H. Nicholas, Cruel World: The Children of Europe in the Nazi Web, str. 333. ISBN 0-679-77663-X
  3. Nicholas, str. 334.-336.
  • Fritz Stuber, "Notes on the Revalorization of Historic Towns in Poland", Ekistics (Athens), Vol. 49., Br. 295, 1982, str. 336.–341.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]

Ostali projekti

[uredi | uredi kod]
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Zamość