Nizozemski Antili – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Nema sažetka izmjene
Red 8: Red 8:
|državno_geslo ={{lang-la|Libertate unanimus}}<br />("Ujedinjenim slobodom")
|državno_geslo ={{lang-la|Libertate unanimus}}<br />("Ujedinjenim slobodom")
|državna_himna =''[[Anthem without a title]]''
|državna_himna =''[[Anthem without a title]]''
|službeni_jezici = [[Holandski jezik|Nizozemski]], [[Engleski jezik|negleski]], [[Papiamento|Papiamentu]]<ref name=atmost>[http://www.atmost.nl/pdf/week_10_2007_klein.pdf "Antilles allow Papiamentu as official language"], The Times Hague/Amsterdam/Rotterdam, 9 March 2007, page 2.</ref>
|službeni_jezici = [[Nizozemski jezik|Nizozemski]], [[Engleski jezik|negleski]], [[Papiamentu]]<ref name=atmost>[http://www.atmost.nl/pdf/week_10_2007_klein.pdf "Antilles allow Papiamentu as official language"], The Times Hague/Amsterdam/Rotterdam, 9 March 2007, page 2.</ref>
|glavni_grad =[[Willemstad]]
|glavni_grad =[[Willemstad (Nizozemski Antili)|Willemstad]]
|latd=12 |latm=7 |latNS=N |longd=68 |longm=56 |longEW=W
|latd=12 |latm=7 |latNS=N |longd=68 |longm=56 |longEW=W
|najveći_grad = [[Willemstad]]
|najveći_grad = [[Willemstad (Nizozemski Antili)|Willemstad]]
|vođa_titula1 = [[Nizozemska monarhija|Monarh]]
|vođa_titula1 = [[Nizozemska monarhija|Monarh]]
|vođa_titula2 = [[Guverner Nizozemskih Antila|Guverner]]
|vođa_titula2 = [[Guverner Nizozemskih Antila|Guverner]]
Red 55: Red 55:
|fusnote = [[Španski jezik|Španski]], iako ne među službenim jezicima, se široko govori na otocima.
|fusnote = [[Španski jezik|Španski]], iako ne među službenim jezicima, se široko govori na otocima.
}}
}}
'''Nizozemski''' ili '''Holandski Antili''' ([[holandski jezik|nizozemski]] ''Nederlandse Antillen''), ranije poznati kao '''Nizozemska Zapadna Indija''', su dio [[Mali Antili|Malih Antila]] i sastoje se od dvije grupe otoka u Karipskom moru koji tvore autonomni dio [[Holandija|Kraljevine Nizozemske]] (nijedan drugi dio Antila ne koristi to ime za sebe). Privreda otoka se bazira uglavnom na [[turizam|turizmu]] i [[nafta|nafti]], kao i na ilegalnoj trgovini [[narkotici]]ma.
'''Nizozemski''' ili '''Holandski Antili''' ([[Nizozemski jezik|nizozemski]] ''Nederlandse Antillen''), ranije poznati kao '''Nizozemska Zapadna Indija''', su dio [[Mali Antili|Malih Antila]] i sastoje se od dvije grupe otoka u Karipskom moru koji tvore autonomni dio [[Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] (nijedan drugi dio Antila ne koristi to ime za sebe). Privreda otoka se bazira uglavnom na [[turizam|turizmu]] i [[nafta|nafti]], kao i na ilegalnoj trgovini [[narkotici]]ma.


Nizozemskim Antilima pripadaju sljedeći otoci:
Nizozemskim Antilima pripadaju sljedeći otoci:
* [[Privjetrinski otoci|Otoci privjetrine]] :
* [[Otoci privjetrine]] :
:* [[Curaçao]]
:* [[Curaçao]]
:* [[Bonaire]]
:* [[Bonaire]]
* [[Zavjetrinski otoci|Otoci zavjetrine]] :
* [[Otoci zavjetrine]] :
:* [[Saba]]
:* [[Saba]]
:* [[Sveti Eustahije (otok)|Sveti Eustahije]] (ili, kako ga zove domaće stanovništvo, Statia)
:* [[Sveti Eustahije (otok)|Sveti Eustahije]] (ili, kako ga zove domaće stanovništvo, Statia)
:* [[Sveti Martin (otok)|Sveti Martin]] (Samo južni dio. Sjeverni dio pripada [[Francuska|francuskom]] prekomorskom teritoriju [[Gvadalupa]], vidi [[Popis podijeljenih otoka]]).
:* [[Sveti Martin (otok)|Sveti Martin]] (Samo južni dio. Sjeverni dio pripada [[Francuska|francuskom]] prekomorskom teritoriju [[Gvadalupa]], vidi [[Popis podijeljenih otoka]]).


Nizozemski Antili su [[1954]]. dobili punu samostalnost u unutarnjim pitanja. Za pitanja vanjske politike kao i za obranu i dalje je nadležna Nizozemska. Do [[1986]]. je i otok [[Aruba]] bio dio područja Nizozemskih Antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio [[Holandija|Nizozemske]] uz Nizozemsku i Nizozemske Antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam [[ABC-otoci]]. Nakon niza referenduma održanih između 2000. i 2009. na svim otocima, odlučeno je da se [[Podjela Nizozemskih Antila|Nizozemski Antili podijele]], odnosno prestanu postojati kao administrativna cjelina na dan 10.10. 2010. Nakon toga će Curaçao i Sveti Martin dobiti status konstitutivne zemlje u Kraljevini Nizozemskoj nalik na Arubu, dok će preostali otoci postati posebne općine pod neposrednom nizozemskom upravom.
Nizozemski Antili su [[1954]]. dobili punu samostalnost u unutarnjim pitanja. Za pitanja vanjske politike kao i za obranu i dalje je nadležna Nizozemska. Do [[1986]]. je i otok [[Aruba]] bio dio područja Nizozemskih Antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio [[Nizozemska|Nizozemske]] uz Nizozemsku i Nizozemske Antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam [[ABC-otoci]]. Nakon niza referenduma održanih između 2000. i 2009. na svim otocima, odlučeno je da se [[Podjela Nizozemskih Antila|Nizozemski Antili podijele]], odnosno prestanu postojati kao administrativna cjelina na dan 10.10. 2010. Nakon toga će Curaçao i Sveti Martin dobiti status konstitutivne zemlje u Kraljevini Nizozemskoj nalik na Arubu, dok će preostali otoci postati posebne općine pod neposrednom nizozemskom upravom.


Osobito je vrijedna spomena međunarodna zračna luka princeze Julijane na Svetom Martinu. Njen neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledatelja; prilaz [[zrakoplov]]a, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni.
Osobito je vrijedna spomena međunarodna zračna luka princeze Julijane na Svetom Martinu. Njen neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledatelja; prilaz [[zrakoplov]]a, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni.


== Geografija ==
== Geografija ==
Površina teritorije je 800 km², gde živi oko 183.000 stanovnika. Glavni grad je [[Willemstad|Vilemstad]]. Najviša tačka teritorije na 862 metra na ostrvu Saba, što je najviša tačka [[Holandija|Kraljevine Holandije]].
Površina teritorije je 800 km², gde živi oko 183.000 stanovnika. Glavni grad je [[Vilemstad]]. Najviša tačka teritorije na 862 metra na ostrvu Saba, što je najviša tačka [[Kraljevina Holandija|Kraljevine Holandije]].


Jezici koje koristi stanovništvo su [[papjamento]], [[Engleski jezik|engleski]] i [[Holandski jezik|holandski]]. Većina stanovništva je [[Afrikanci|afričkog]] porekla.
Jezici koje koristi stanovništvo su [[papjamento]], [[Engleski jezik|engleski]] i [[Holandski jezik|holandski]]. Većina stanovništva je [[Afrikanci|afričkog]] porekla.
Red 80: Red 80:


== Jezici ==
== Jezici ==
Nizozemski Antili za službeni jezik imaju '''[[holandski jezik|nizozemski]]'''. Broj jezika koji se govore na otocima je '''4'''. ostala tri su [[papiamento|papiamentu]], [[engleski jezik|engleski]] i [[nizozemskoantilski kreolski engleski]] (ili djevičansko-otočni kreolski engleski)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=AN Languages of Netherlands Antilles (16th)]</ref>
Nizozemski Antili za službeni jezik imaju '''[[nizozemski]]'''. Broj jezika koji se govore na otocima je '''4'''. ostala tri su [[papiamentu]], [[engleski]] i [[nizozemskoantilski kreolski engleski]] (ili djevičansko-otočni kreolski engleski)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=AN Languages of Netherlands Antilles (16th)]</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==
⚫
{{Commonscat|Netherlands Antilles}}
{{reflist}}
{{reflist}}


{{Sjeverna Amerika}}
{{Sjeverna Amerika}}
⚫
{{Commonscat|Netherlands Antilles}}


[[Kategorija:Vanjski teritoriji]]
[[Kategorija:Vanjski teritoriji]]

Verzija na datum 13 novembar 2013 u 15:37

Nizozemski Antili
Nederlandse Antillen
Antia Hulandes
Zastava Grb
Geslo: latinski: Libertate unanimus
("Ujedinjenim slobodom")
Državna himna: "Anthem without a title"
Položaj Nizozemskih Antila
Glavni grad
i najveći grad		Willemstad
12°7′0″N, 68°56′0″W
Službeni jezici Nizozemski, negleski, Papiamentu[1]
Vlada
 -  Monarh Nj.V. kraljica Beatrix
 -  Guverner Frits Goedgedrag
 -  Premijer Emily de Jongh-Elhage
ustavna monarhija
Površina
 -  Ukupno 800 km2 (184..)
Stanovništvo
 -  Popis iz 2001  175.653
 -  Gustoća 246/km2 (51..)
BDP (PPP) procjena za 2003
 -  Ukupno 2,45 mrld. $ (180..)
 -  Per capita 11.400 $ (proc. 2003.) (79..)
HDI n/a
Greška: Pogrešan unos • n/a.
Valuta Gilder Nizozemskih Antila (ANG)
Vremenska zona (UTC-4)
Pozivni broj +599
Web domena .an

Nizozemski ili Holandski Antili (nizozemski Nederlandse Antillen), ranije poznati kao Nizozemska Zapadna Indija, su dio Malih Antila i sastoje se od dvije grupe otoka u Karipskom moru koji tvore autonomni dio Kraljevine Nizozemske (nijedan drugi dio Antila ne koristi to ime za sebe). Privreda otoka se bazira uglavnom na turizmu i nafti, kao i na ilegalnoj trgovini narkoticima.

Nizozemskim Antilima pripadaju sljedeći otoci:

Nizozemski Antili su 1954. dobili punu samostalnost u unutarnjim pitanja. Za pitanja vanjske politike kao i za obranu i dalje je nadležna Nizozemska. Do 1986. je i otok Aruba bio dio područja Nizozemskih Antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio Nizozemske uz Nizozemsku i Nizozemske Antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam ABC-otoci. Nakon niza referenduma održanih između 2000. i 2009. na svim otocima, odlučeno je da se Nizozemski Antili podijele, odnosno prestanu postojati kao administrativna cjelina na dan 10.10. 2010. Nakon toga će Curaçao i Sveti Martin dobiti status konstitutivne zemlje u Kraljevini Nizozemskoj nalik na Arubu, dok će preostali otoci postati posebne općine pod neposrednom nizozemskom upravom.

Osobito je vrijedna spomena međunarodna zračna luka princeze Julijane na Svetom Martinu. Njen neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledatelja; prilaz zrakoplova, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni.

Geografija

Površina teritorije je 800 km², gde živi oko 183.000 stanovnika. Glavni grad je Vilemstad. Najviša tačka teritorije na 862 metra na ostrvu Saba, što je najviša tačka Kraljevine Holandije.

Jezici koje koristi stanovništvo su papjamento, engleski i holandski. Većina stanovništva je afričkog porekla.

Glavne privredne aktivnosti su transport i rafinisanje nafte, turizam i finansijske usluge. Zvanična valuta teritorije je antilski gulden, iako je i američki dolar u širokoj upotrebi.

Postoje planovi da se teritorija rasformira u skladu sa rezultatima referenduma iz 2005. Kurasao i Sveti Martin bi postali novi autonomni delovi Kraljevine, dok bi preostala 3 ostrva postali „Kraljevski posedi“. Ovaj proces je danas u zakonskoj proceduri.

Jezici

Nizozemski Antili za službeni jezik imaju nizozemski. Broj jezika koji se govore na otocima je 4. ostala tri su papiamentu, engleski i nizozemskoantilski kreolski engleski (ili djevičansko-otočni kreolski engleski)[2]

Izvori

  1. ↑ "Antilles allow Papiamentu as official language", The Times Hague/Amsterdam/Rotterdam, 9 March 2007, page 2.
  2. ↑ Languages of Netherlands Antilles (16th)
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Nizozemski_Antili&oldid=1735339