Minimalizam – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 2: | Red 2: | ||
[[Datoteka:Villa Panza BMK.jpg|thumb|desno|300px|Minimalizam u jednoj vili u [[Vareza |Verezi]], [[Italija]]]] |
[[Datoteka:Villa Panza BMK.jpg|thumb|desno|300px|Minimalizam u jednoj vili u [[Vareza |Verezi]], [[Italija]]]] |
||
'''Minimalizam''' ili '''minimalistička umetnost''' ([[1960]]-[[1975]]) je umetnički pokret koji odbacuje komentarisanje društva, lični izraz umetnika, narativne elemente ili aluzije na istoriju, politiku ili religiju. Bazira se na stvaranju predmeta, slika, skulptura i muzike čija je vrednost isključivo estetskog karaktera. Minimalisti su ograničili svoje delovanje na manipulaciju elementima kao što su boja, tonovi, oblici, linije i tekstura. Prvi koji je koristio termin minimalizam bio je kritičar David Burljuk u izložbenom katalogu umetnika [[Džon Graham|Džona Grahama]] na izložbi slika koja je održana u galeriji Dadensajng u Njujorku, 1929. godine. Kasnije, šezdesetih godina dvadestog veka, to ime je dobio celi jedan pokret. Još neki nazivi za minimalizam su: '''ABC umetnost''' i '''reduktivizam'''. Ovaj pokret je rezultat reakcije na pretencioznost [[apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]] i prima uticaje od [[ |
'''Minimalizam''' ili '''minimalistička umetnost''' ([[1960]]-[[1975]]) je umetnički pokret koji odbacuje komentarisanje društva, lični izraz umetnika, narativne elemente ili aluzije na istoriju, politiku ili religiju. Bazira se na stvaranju predmeta, slika, skulptura i muzike čija je vrednost isključivo estetskog karaktera. Minimalisti su ograničili svoje delovanje na manipulaciju elementima kao što su boja, tonovi, oblici, linije i tekstura. Prvi koji je koristio termin minimalizam bio je kritičar David Burljuk u izložbenom katalogu umetnika [[Džon Graham|Džona Grahama]] na izložbi slika koja je održana u galeriji Dadensajng u Njujorku, 1929. godine. Kasnije, šezdesetih godina dvadestog veka, to ime je dobio celi jedan pokret. Još neki nazivi za minimalizam su: '''ABC umetnost''' i '''reduktivizam'''. Ovaj pokret je rezultat reakcije na pretencioznost [[apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]] i prima uticaje od [[pop-art|pop umetnosti]], [[kubizam|kubizma]] i [[konceptualna umetnost|konceptualne umetnosti]], sa glavnom inspiracija u [[ruska avangarda|ruskoj avangardi]], konkretnije u [[suprematizam|suprematizmu]] [[Kazimir Maljevič|Kazimira Maljeviča]]. |
||
Pokret je nastao u [[SAD]]-a, a među glavnim pokretačima ističe se umetnik [[Frank Stela]]. Njegova izložba „Crne slike“ (''Black Paintings''), priređena 1959. godine u Muzeju moderne umetnosti grada [[ |
Pokret je nastao u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, a među glavnim pokretačima ističe se umetnik [[Frank Stella|Frank Stela]]. Njegova izložba „Crne slike“ (''Black Paintings''), priređena 1959. godine u Muzeju moderne umetnosti grada [[New York|Njujorka]] ([[MOMA]]), je ubrzo postala inspiracija mnogim umetnicima, koji su počeli da napuštaju „ekspresiju“. Glavni istorijski događaj pokreta bila je izložba, održana 1966. godine u Njujorku, pod imenom „Osnovne strukture“ (''Primary Structures''). |
||
Preciznost ujedno sa geometrijom i ponavljajućim dekorativnim šemama, ravnim i jednolično obojenim površinama sa čistim i nemešanim bojama, glavne su odlike minimalizma. Baza su geometrijske, racionalne šeme, a industijski materijali se koriste za eliminisanje tragova „ručnog rada“ umetnika. Spoljašnji izgled predmeta je glavni estetski kvalitet minimalizma. |
Preciznost ujedno sa geometrijom i ponavljajućim dekorativnim šemama, ravnim i jednolično obojenim površinama sa čistim i nemešanim bojama, glavne su odlike minimalizma. Baza su geometrijske, racionalne šeme, a industijski materijali se koriste za eliminisanje tragova „ručnog rada“ umetnika. Spoljašnji izgled predmeta je glavni estetski kvalitet minimalizma. |
||
Red 13: | Red 13: | ||
==Umetnici minimalisti== |
==Umetnici minimalisti== |
||
*[[Karl Andre]] ''Carl Andre'' |
*[[Carl Andre|Karl Andre]] ''Carl Andre'' |
||
*[[Donald Džud]] ''Donald Judd'' |
*[[Donald Judd|Donald Džud]] ''Donald Judd'' |
||
*[[Keli Elsvort]] ''Kelly Ellsworth'' |
*[[Keli Elsvort]] ''Kelly Ellsworth'' |
||
*[[Robert Moris]] ''Robert Morris'' |
*[[Robert Moris]] ''Robert Morris'' |
||
*[[Ad Reinhart]] ''Ad Reinhardt'' |
*[[Ad Reinhardt|Ad Reinhart]] ''Ad Reinhardt'' |
||
*[[Robert Smitson]] ''Robert Smithson'' |
*[[Robert Smithson|Robert Smitson]] ''Robert Smithson'' |
||
*[[Frank Stela]] ''Frank Stella'' |
*[[Frank Stella|Frank Stela]] ''Frank Stella'' |
||
*[[Sol Levit]] ''Sol Lewitt'' |
*[[Sol LeWitt|Sol Levit]] ''Sol Lewitt'' |
||
*[[Valter de Marija]] ''Walter De Maria'' |
*[[Valter de Marija]] ''Walter De Maria'' |
||
Verzija na datum 17 juni 2013 u 14:19
Minimalizam ili minimalistička umetnost (1960-1975) je umetnički pokret koji odbacuje komentarisanje društva, lični izraz umetnika, narativne elemente ili aluzije na istoriju, politiku ili religiju. Bazira se na stvaranju predmeta, slika, skulptura i muzike čija je vrednost isključivo estetskog karaktera. Minimalisti su ograničili svoje delovanje na manipulaciju elementima kao što su boja, tonovi, oblici, linije i tekstura. Prvi koji je koristio termin minimalizam bio je kritičar David Burljuk u izložbenom katalogu umetnika Džona Grahama na izložbi slika koja je održana u galeriji Dadensajng u Njujorku, 1929. godine. Kasnije, šezdesetih godina dvadestog veka, to ime je dobio celi jedan pokret. Još neki nazivi za minimalizam su: ABC umetnost i reduktivizam. Ovaj pokret je rezultat reakcije na pretencioznost apstraktnog ekspresionizma i prima uticaje od pop umetnosti, kubizma i konceptualne umetnosti, sa glavnom inspiracija u ruskoj avangardi, konkretnije u suprematizmu Kazimira Maljeviča.
Pokret je nastao u SAD-a, a među glavnim pokretačima ističe se umetnik Frank Stela. Njegova izložba „Crne slike“ (Black Paintings), priređena 1959. godine u Muzeju moderne umetnosti grada Njujorka (MOMA), je ubrzo postala inspiracija mnogim umetnicima, koji su počeli da napuštaju „ekspresiju“. Glavni istorijski događaj pokreta bila je izložba, održana 1966. godine u Njujorku, pod imenom „Osnovne strukture“ (Primary Structures).
Preciznost ujedno sa geometrijom i ponavljajućim dekorativnim šemama, ravnim i jednolično obojenim površinama sa čistim i nemešanim bojama, glavne su odlike minimalizma. Baza su geometrijske, racionalne šeme, a industijski materijali se koriste za eliminisanje tragova „ručnog rada“ umetnika. Spoljašnji izgled predmeta je glavni estetski kvalitet minimalizma.
Minimalizam želi da posmatrač uživa umetničko delo bez distrakcija kompozicije, tema i ostalih elemenata iz tradicionalne umetnosti. Materijali i način na koji je delo predstavnjeno su ujedno i sama njegova stvarnost ili tematika, ali takođe i razlog samog „postojanja“. Minimalizam ne pretenduje nikakvu drugu simboliku osim onoga što se može videti u samom delu. Boja se ne koristi za izražavanje osećanja nego za ograničavanje prostora. Apstraktni odnosi između različitih elemenata treba da navedu posmatrača na razmišljanje i ujedno su i sama srž tematike. Odbacuje se ideja iz tradicionalne umetnosti, po kojoj umetnost treba da bude lični izraz umetnika. Iako postoji dosta toga emotivnog i podsvesnog u minimalizmu, umetnik minimalista odbacuje osećanja kao princip stvaralaštva umetničkog dela i smatra da je reakcija na delo od strane posmatrača od primarne i suštinske važnosti.
Minimalizam ispituje prirodu umetnosti i njeno mesto u društvu. Iako su neki kritičari smatrali da je minimalizam umetnost koja će slabo uticati na dalji razvoj savremene umetnosti, ne mogu se negirati posledice i uticaji koje je ostavila na teoriju i praksu „postmoderne“.
Umetnici minimalisti
- Karl Andre Carl Andre
- Donald Džud Donald Judd
- Keli Elsvort Kelly Ellsworth
- Robert Moris Robert Morris
- Ad Reinhart Ad Reinhardt
- Robert Smitson Robert Smithson
- Frank Stela Frank Stella
- Sol Levit Sol Lewitt
- Valter de Marija Walter De Maria
Literatura
- H,W. Janson, Istorija umetnosti, Beograd 1962.
- Đina Piskel, Opšta istorija umetnosti, Beograd 1972.
- Markus Steigman/ René Zey- Lexikon der Modernen Kunst Tehniken und Stile Hamburg 2002.