Artemizija II od Karije – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinos)
46.972 izmene
m Bot: migracija 18 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q231851 na Wikidati
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
⚫
[[Datoteka:Artemisia Prepares to Drink the Ashes of her Husband, Mausolus.jpg|thumb|220px|''Artemizija se sprema popiti pepeo svog muža Mauzola'' (ca. 1630), slika koja se pripisuje [[Francesco Furini|Francescu Furiniju]]]]

{{About||tiranki Halikarnasa koja se borila u bitci kod Salamine|Artemizija I od Karije}}
{{About||tiranki Halikarnasa koja se borila u bitci kod Salamine|Artemizija I od Karije}}
⚫
[[Datoteka:Artemisia Prepares to Drink the Ashes of her Husband, Mausolus.jpg|mini|desno|250px|Artemizija priprema piće sa urnom svog muža [[Mauzol]]a (Francesco Furini, 1630.)]]
[[Datoteka:The maussolleion model dsc02711-miniaturk nevit.jpg|mini|desno|250px|Maketa [[Mauzolej u Halikarnasu|Mauzoleja u Halikarnasu]] (Miniatürk, [[Istanbul]])]]

'''Artemizija II. od [[Karija|Karije]]''' ([[grčki|grč.]] Ἀρτεμισία; ''Artemisia'') je bila sestra i žena [[Mauzol]]a<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0386.html Artemizija (2), AncientLibrary.com]</ref>, kojeg je [[353. pne.]] naslijedila na mjestu [[satrap]]a [[Karija|Karije]]<ref name="Livius - Artemizija II.">[http://www.livius.org/he-hg/hecatomnids/artemisia.html Artemizija II. (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>. Njen otac bio je [[Hekatomno]], osnivač dinastije Hekatomnida<ref>[http://www.livius.org/he-hg/hecatomnids/hecatomnids.html Hekatomnidi (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>.

== Život ==

Artemizija je poznata u historiji zbog neobičnog načina žalovanja za svojim preminulim mužem (i bratom) [[Mauzol]]om. Prema drevnim historičarima, tokom dvije godine od njegove smrti svakog dana uzimala je piće pomješano sa Mauzolovom urnom. Također, navela je najeminentnije [[Grčka retorika|grčke retoričare]] da ga spominju u svojim govorima, a na njegovu spomen dala je podignuti veličanstveni [[Mauzolej u Halikarnasu]] kojeg je Antipater iz [[Sidon]]a uvrstio u [[sedam svjetskih čuda]]. Prema tom spomeniku „[[mauzolej]]“ je postao općeniti pojam za veliki i impresivni grob, obično izgrađen za preminulog vladara ili neku drugu značajniju osobu.

Mauzol i Artemizija vladali su kao pokrajinski namjesnici [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]], no budući kako su perzijski vladari [[Artakserkso II.]] i [[Artakserkso III.]] političku pažnju usmjerili uglavnom protiv plemena Kadusija odnosno [[Drevni Egipat|Egipta]]<ref name="Livius - Artemizija II."/>, vladali su prilično samostalno pa su bili u mogućnosti nesmetano prisvojiti nekoliko [[Stara Grčka|grčkih]] [[polis]]a u [[Egejsko more|Egejskom moru]].

Nakon Mauzolove smrti, Artemizija je nastavila njegovu politiku podržavanja [[Oligarhija|oligarhije]] na otoku [[Rod (otok)|Rodu]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: ''Bibliotheca'', [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Diod.+16.36.1 XVI. 36.] i [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Diod.+16.45.1 XVI. 45.]</ref><ref>[[Demosten]]: „Govori“ - ''Za slobodu Rodosa'' [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Dem.+15+11 11.] i [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Dem.+15+27 27.]</ref>. Ovaj potez provocirao je pokušaj Roda da osvoje glavni [[Karija|karijski]] grad [[Halikarnas]], pa su oko njega postavili opsadu. Ipak, napadači su učinili veliku pogrešku; zauzeli su samo istočni dio luke iz kojeg nisu mogli vidjeti što se događa na zapadu, odakle je krenuo odlučujući protuudar u kojem su poraženi<ref name="Livius - Artemizija II."/>. Artemizija je ostala zadržala mjesto vladara, no umrla je [[351. pne.]], nakon samo dvije godine vladavine. Naslijedio ju je brat [[Idriej]], koji je također bio oženjen za vlastitu sestru [[Ada od Karije|Adu]]<ref name="Livius - Artemizija II."/>.

== Mauzolej u Halikarnasu ==
{{glavni|Mauzolej u Halikarnasu}}

[[Mauzolej u Halikarnasu|Mauzolej]] su izveli [[arhitekt]]i [[Satiros]] i [[Pitis]], a spomenik je bio visok otprilike 42 m, okružen na sve četiri strane s ukupno 36 [[mramor]]nih stupova (po 9 na svakom pročelju). Svako od četiri pročelja ukrašavao je drugi [[Kiparstvo|kipar]]; [[Skopas]] (istok), [[Leokar]] (zapad), [[Briaksis]] (sjever) i [[Timotej]] (jug). Nakon smrti Artemizije, mauzolej je nastavio ukrašavati i peti kipar po imenu [[Pteron]], koji je okrunio postojeći spomenik sa krovom u obliku stepenaste [[Piramida (arhitektura)|piramide]] koja je sadržavala 24 stepenice. Šesti umjetnik Pitije na samom je vrhu dodao mramornu kočiju sa četiri bijela [[konj]]a. Artemizija je umrla prije svršteka gradnje mauzoleja. Nakon osvajanja [[Rod (otok)|Roda]] na otoku je podigla vlastiti kip, kojeg su lokalni stanovnici nazivali „Abaton“<ref>[http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Vitr.+2.8.1 Vitruvije: „O Arhitekturi“, II. 8.]</ref>.

== Veze ==
* [[Mauzol]]
* [[Mauzolej u Halikarnasu]]


{{Redoslijed|
'''Artemizija II od [[Karija|Karije]]''' (na [[starogrčki|grčkom]], ''Ἀρτεμισία''; ? - 350. pne.) bila je sestra, supruga i nasljednica kralja [[Mauzol]]a. Bila je kći kralja [[Hekatomno|Hekatomna]], a nakon smrti supruga je vladala dvije godine - od 352. do 350. pne. Nastavila je politiku svog muža, prije svega podržavajući [[oligarhija|oligarhijsku]] stranku na [[otok]]u [[Rodos]].
|prethodnik =[[Mauzol]]<br>([[377. pne.|377.]] - [[353. pne.]])
|gl_članak_funkcija=[[Satrap]] [[Karija|Karije]]<br>([[353. pne.|353.]] - [[351. pne.]])
|nasljednik=[[Idriej]]<br>([[351. pne.|351.]] - [[344. pne.]])
}}


== Izvori ==
Artemizija je u popularnoj kulturi poznata zahvaljujući i tome što je upamćena po neobičnim izrazima žalovanja za umrlim mužem. Antički izvori tako navode kako je svaki dan do smrti pila komadiće Mauzolovog pepela.
{{izvori}}


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
* [http://www.livius.org/ Livius'] [http://www.livius.org/he-hg/hecatomnids/artemisia.html Artemisia] by Jona Lendering
* [http://www.livius.org/he-hg/hecatomnids/artemisia.html Artemizija II. (Livius.org, Jona Lendering)]
* [http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0386.html Artemizija (2), AncientLibrary.com]
* [[Giovanni Boccaccio]]: „O slavnim ženama“ (''De mulieribus claris''), prijevod: Virginia Brown, izdavač: Harvard University Press, 2001., str. 115.-118.
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat = Artemisia II
|commonscathr = Artemizija II.
}}


{{Perzijski satrapi}}
{{Perzijski satrapi}}


[[Kategorija:Ahemenidski satrapi]]
{{DEFAULTSORT:Artemisia 02}}
[[Kategorija:Starogrčke kraljice]]
[[Kategorija:Starogrčke kraljice]]
[[Kategorija:Umrli 350. pne.]]
[[Kategorija:Umrli 350. pne.]]

Verzija na datum 13 juni 2013 u 10:45

Za tiranki Halikarnasa koja se borila u bitci kod Salamine, vidi Artemizija I od Karije.
Artemizija priprema piće sa urnom svog muža Mauzola (Francesco Furini, 1630.)
Maketa Mauzoleja u Halikarnasu (Miniatürk, Istanbul)

Artemizija II. od Karije (grč. Ἀρτεμισία; Artemisia) je bila sestra i žena Mauzola[1], kojeg je 353. pne. naslijedila na mjestu satrapa Karije[2]. Njen otac bio je Hekatomno, osnivač dinastije Hekatomnida[3].

Život

Artemizija je poznata u historiji zbog neobičnog načina žalovanja za svojim preminulim mužem (i bratom) Mauzolom. Prema drevnim historičarima, tokom dvije godine od njegove smrti svakog dana uzimala je piće pomješano sa Mauzolovom urnom. Također, navela je najeminentnije grčke retoričare da ga spominju u svojim govorima, a na njegovu spomen dala je podignuti veličanstveni Mauzolej u Halikarnasu kojeg je Antipater iz Sidona uvrstio u sedam svjetskih čuda. Prema tom spomeniku „mauzolej“ je postao općeniti pojam za veliki i impresivni grob, obično izgrađen za preminulog vladara ili neku drugu značajniju osobu.

Mauzol i Artemizija vladali su kao pokrajinski namjesnici Perzijske Monarhije, no budući kako su perzijski vladari Artakserkso II. i Artakserkso III. političku pažnju usmjerili uglavnom protiv plemena Kadusija odnosno Egipta[2], vladali su prilično samostalno pa su bili u mogućnosti nesmetano prisvojiti nekoliko grčkih polisa u Egejskom moru.

Nakon Mauzolove smrti, Artemizija je nastavila njegovu politiku podržavanja oligarhije na otoku Rodu[4][5]. Ovaj potez provocirao je pokušaj Roda da osvoje glavni karijski grad Halikarnas, pa su oko njega postavili opsadu. Ipak, napadači su učinili veliku pogrešku; zauzeli su samo istočni dio luke iz kojeg nisu mogli vidjeti što se događa na zapadu, odakle je krenuo odlučujući protuudar u kojem su poraženi[2]. Artemizija je ostala zadržala mjesto vladara, no umrla je 351. pne., nakon samo dvije godine vladavine. Naslijedio ju je brat Idriej, koji je također bio oženjen za vlastitu sestru Adu[2].

Mauzolej u Halikarnasu

Glavni članak: Mauzolej u Halikarnasu

Mauzolej su izveli arhitekti Satiros i Pitis, a spomenik je bio visok otprilike 42 m, okružen na sve četiri strane s ukupno 36 mramornih stupova (po 9 na svakom pročelju). Svako od četiri pročelja ukrašavao je drugi kipar; Skopas (istok), Leokar (zapad), Briaksis (sjever) i Timotej (jug). Nakon smrti Artemizije, mauzolej je nastavio ukrašavati i peti kipar po imenu Pteron, koji je okrunio postojeći spomenik sa krovom u obliku stepenaste piramide koja je sadržavala 24 stepenice. Šesti umjetnik Pitije na samom je vrhu dodao mramornu kočiju sa četiri bijela konja. Artemizija je umrla prije svršteka gradnje mauzoleja. Nakon osvajanja Roda na otoku je podigla vlastiti kip, kojeg su lokalni stanovnici nazivali „Abaton“[6].

Veze

Prethodnik: Satrap Karije
(353. - 351. pne.)		 Nasljednik:
Mauzol
(377. - 353. pne.)		 Idriej
(351. - 344. pne.)

Izvori

  1. ↑ Artemizija (2), AncientLibrary.com
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Artemizija II. (Livius.org, Jona Lendering)
  3. ↑ Hekatomnidi (Livius.org, Jona Lendering)
  4. ↑ Diodor sa Sicilije: Bibliotheca, XVI. 36. i XVI. 45.
  5. ↑ Demosten: „Govori“ - Za slobodu Rodosa 11. i 27.
  6. ↑ Vitruvije: „O Arhitekturi“, II. 8.

Vanjske veze

Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Artemizija II.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Artemizija_II_od_Karije&oldid=1626787