1860 – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (robot Uklanja: ky:1860-жыл |
m r2.7.2) (robot Dodaje: min:1860 |
||
Red 144: | Red 144: | ||
[[mhr:1860]] |
[[mhr:1860]] |
||
[[mi:1860]] |
[[mi:1860]] |
||
[[min:1860]] |
|||
[[mk:1860]] |
[[mk:1860]] |
||
[[mr:इ.स. १८६०]] |
[[mr:इ.स. १८६०]] |
Verzija na datum 15 februar 2013 u 10:58
< |
18. vijek |
19. vijek
| 20. vijek
| >
< |
1830-e |
1840-e |
1850-e |
1860-e
| 1870-e
| 1880-e
| 1890-e
| >
<< |
< |
1856. |
1857. |
1858. |
1859. |
1860.
| 1861.
| 1862.
| 1863.
| 1864.
| >
| >>
Događaji
- 20.2. - U Novom Sadu štampan prvi broj časopisa "Danica".
- 28.2. (16.2. po j.k.) - U Srbiji novi Zakonik o sudskom postupku - vraća se usmenost postupka na prvoj sudskoj instanci.
- 3.3. - Osnovana prva žandarmerijska četa u Beogradu (danas Dan Žandarmerije Srbije).
- 8.3. (25.2. po j.k.) - U Srbiji ukinuta Kasacija, čime Apelacija ostaje jedini viši sud, sa funkcijom i suđenja i pregledanja presuda (Kasacija vraćena 1866).
- 4.4. - Pobuna u Palermu.
- 28.4. (16.4. po j.k.) - Novi propisi o zajmovima iz opštinskih kasa u Srbiji (želi se olakšanje zajmova manje imućnim seljacima).
- proleće - Vlada Kneza Miloša proganja liberale u Srbiji[1].
- 25.6. (13.6. po j.k.) - U Srbiji doneseni propisi o zajmovima iz crkvenih i manastirskih novaca.
- jun po j.k. - Policijski poslovi Uprave varoši Beograda i formalno dolaze pod kneževu nadležnost.
- 13.8. - Nakon što je teško ranjen u atentatu, umro crnogorski knez Danilo Petrović.
- 26.9. (14.9. po j.k.) - Umro srpski knez Miloš Obrenović. Nasleđuje ga sin Mihailo Obrenović III (čiji je glavni cilj oslobođenje balkanskih naroda od Turaka).
- 7.10. - Carskim beratom Turci priznali Mihaila za kneza Srbije.
- 8.10. - Uspostavljena prva telegrafska linija u SAD između Los Angelesa i San Francisca.
- 9.10. - Na Novom Zelandu počela pobuna domorodaca Maora protiv Britanaca.
- 20.10. - Listopadska diploma - kraj apsolutizma Franje Josipa I., usled ratnih poraza 1859.
- 6.11. - Abraham Lincoln izabran za predsjednika SAD.
- 8.11. (27.10. po j.k.) - Filip Hristić (van stranaka) na čelu srpske vlade (u vladi je u početku i liberal Jevrem Grujić); unutrašnje poslove dobija Nikola Hristić i zadržava ih do kraja Mihailove vladavine).
- 27.12. - Ukinuto Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat.
Rođenja
- 29.1. - Anton Pavlovič Čehov, ruski književnik
- 1.2. - Milan Rešetar, filolog († 1942)
- 29.2. - Herman Hollerith, američki statističar i pronalazač († 1929.)
- 20.4. - Vojislav Ilić, srpski pisac
- 9.5. - J. M. Barrie, škotski književnik († 1937.)
- 20.5. - Eduard Buchner, njemački hemičar
- 29.5. - Isaac Albéniz, španjolski pijanist i skladatelj († 1909.)
- 28.6. - Lajoš Vermeš, pionir subotičkog sporta († 1945)
- 29.6. - Anton Pavlovič Čehov, ruski književnik († 1904.)
- 7.7. - Gustav Mahler, austrijski skladatelj i dirigent († 1911.)
- 22.7. - Frederick Rolfe, engleski pisac i umetnik
- 24.7. - Alfons Mucha, češki slikar i dizajner († 1939)
- 6.8. - Ljubomir Stojanović, srpski filolog i političar, sekretar akademije († 1930)
- 12.8. - Klara Hitler, majka Adolfa Hitlera
- 31.8. - Ante Biankini, hrvatski liječnik i političar († 1934.)
- 15.12. - Niels Ryberg Finsen, danski znanstvenik († 1904.)
Smrti
- 1/13.8. - Knez Danilo Petrović, vladar Crne Gore (* 1826)
- 1.6. - Charles Goodyear, američki inženjer i pronalazač vulkanizacije (* 1800.)
- 21.9. - Arthur Schopenhauer, njemački filozof (* 1788.)
- 26.9. Miloš Obrenović
Reference
- ↑ Druga vlada Miloša i Mihaila, str. 66, Slobodan Jovanović (Digitalna NBS)