Kalimnos

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kalimnos
GR-Dodekanes-kalymnos.png
Podaci
Lokacija Egejsko more
Arhipelag Dodekanez
Koordinate 35°24′0″N26°55′0″E
Država  Grčka
Glavno naselje Potia ili Kalimnos
Površina 111[1] km²
Broj stanovnika 16,179[2]
Kalimnos - panoramio.jpg

Kalimnos (grčki: Κάλυμνος, talijanski: Calino, turski: Kilimli ili Kelemez) je jedan od većih otoka arhipelaga Dodekanez u Egejskom moru u Grčkoj.[3]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Kalimnos leži nešto zapadnije od turskog Bodruma, između Lerosa na sjeveru i Kosa na jugu, tlo mu je planinsko i krševito, sa svega nekoliko dolina pogodnih za poljoprivredu. Najviše brdo sv. Ilija ima 760 metara.[3]

Otok je dug 21 i širok do 13 km, ukupne površine 111 km²[1] Vrlo je razveden uz obalu se nižu brojni otoci i otočići od kojih su veći i naseljeni Pserimos (80 st.), Telendos (94 st.), Kalolimnos (2 st.) i Plati (2 st.) uz brojne manje nenaseljene pa zajedno sa njima Općina Kalimnos ima 134.54 km².[2] Obale Kalimnosa su prilično strme i skrovite sa brojnim rtovima, uvalama i lukama.[3]

Na otoku i pridruženim otocima koji su administrativno jedna općina (Dimos) ukupno živi 16,179 stanovnika u devet naselja; Argos (278 st.), Emporios (56), Potia ili Kalimnos (12,324 st.), Kamari (86 st.), Mirte (325 st.), Panormos (2,069 st.), Pserimos (80), Telendos (94), Vatis (492) i Vlikadia (68).[2]

Administrativni centar Potia (ili Kalimnos) jedini na otoku ima aerodrom (IATA: JKL, ICAO: LGKY).

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Po grčkoj mitologiji otok je dobio ime po titanu Kalidnosu, sinu Geje (Zemlje) i Urana (Neba).[1]

Historija Kalimnosa slična je drugim dodekaneškim otocima. Kalimnos je bio naseljen još od predminojskih vremena. Za Arhajskog perioda Kalimnos je kao i ostali dodekaneški otoci bio suviše udaljen od Atene pa je uživao izvjesnu autonomiju i slobodu. Nakon uspona Makedonije Kalimnos je kao i ostali otoci arhipelaga, postao dio njenog imperija. Nakon smrti Aleksandra Velikog, jedan od njegovih nasljednika - Ptolemej I Soter, preuzeo je nadzor nad čitavim arhipelagom Dodekanez.[4]

Otočani su bili prvi Grci koji su prihvatili kršćanstvo, jer su sv. Pavle i sv. Ivan zaustavili na otoku i propovijedali novu vjeru. Kalimnos je prosperirao za ranog Bizanta, kao i svi ostali otoci arhipelaga, ali se to promjenilo od 7. vijeka nadalje, kad su brojni osvajači iskoristili ranjiv položaj arhipelaga. Od 14. vijeka Kalimnosom, zajedno sa ostalim otocima Dodekaneza, vladaju Malteški vitezovi koji su podigli zamak Krisokerija kako bi ga mogli braniti.[4]

Osmansko Carstvo vlada otokom od 1522. do 1912., kad je Kraljevina Italija zavladala Dodekanezom. Nakon kapitulacije Italije Nijemci i Britanci borili su se da preuzmu kontrolu nad otocima Dodekaneza, stvarajući velike štete i patnje stanovnicima. Kalimnos se ujedinio sa Kraljevinom Grčkom 1948. Sve do 1960-ih prošlog vijeka, ekonomija Kalimnosa, bazirala se na spužvarstvu, aktivnošću koja je vremenom postojala sve manje isplatljiva, pa su zbog tog brojni stanovnici emigrirali.[4]


Danas se stanovnici otoka bave maslinarstvom, voćarstvom, povrtlarstvom, pčelarstvom, ribarstvom, spužvarstvom i turizmom.[1]

Transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Kalimnos je povezan trajektnom linijom sa Pirejom, Rodosom, Samosom, Lipsijem, Lerosom i Kretom, a avionskom linijom sa Atenom. Manjim brodovima povezan je sa ostalim otocima Dodekaneza.[1]

Pogledajte i ovo[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]