Lipsi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Lipsi
2010 Dimos Lipson.svg
Podaci
Lokacija Egejsko more
Arhipelag Dodekanez
Koordinate 37°18′0″N26°45′0″E
Država  Grčka
Glavno naselje Lipsi
Površina 15.95 km²
Broj stanovnika 790[1]
Harbour of the island Lipsi.jpg

Lipsi (grčki: Λειψοί, talijanski: Lisso, turski: Lipos) je jedan od manjih otoka Arhipelaga Dodekanez u Egejskom moru u Grčkoj.[2]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Lipsi leži na istočno od Patmosa i sjeverno od Lerosa. Vrlo je razveden i nizak, najviše brdo Skafi na zapadu ima 277 metara.[2]

Jedino naselje i administrativni centar leži na dnu dubokog zaljeva na zapadu, koji razdvaja otok na dva dijela, veći sjeverozapadni i manji jugoistočni.

Ukupna površina otoka iznosi 15.95 km², ali je on pravi arhipelag u malom, jer se uokolo njega nalazi 37 otočića i hridi od kojih nijedan nije veći od 1 km², pa zajedno sa njima Općina (Dimos) Lipsi ima 17.35 km².[1]

Na Lipsiju i svim otočićima uokolo koji su administrativno jedna općina ukupno živi 790 stanovnika u jedinom naselju; Lipsi.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija Lipsija usko je povezana sa historijom susjednih otoka Dodekaneza, naročito Patmosa. Arheološkim iskapanjima, otkriveno je da je Lipsi bio naseljen još u prahistorije Karijcima iz Male Azije. Iz tih vremena pronađeni su brojni natpisi i posude, kao i utvrđeni grad iz 4. vijeka pne.. Svi prikupljeni artefakti danas su izloženi u malom muzeju Lipsi, Arheološkom muzeju Rodosa i Nacionalnom arheološkom muzeju u Ateni. [3]

Lipsi je izgleda vrhunac svog prosperiteta imao za helenističkih vremena. Za Bizanta u 11. vijeku odlukom cara Aleksija I. Lipsi i Patmos dani su kao feud monahu Kristodolosu osnivaču Manastira Jovana Bogoslova na Patmosu. Zbog tog su brojni monasi iz Patmosa živjeli na Lipsiju i osnivali nove manastire, među njima i manastir Djevice Marije (Panagia Harou) koja se smatra zaštitnicom otoka.[3]

Jedino naselje - Lipsi osnovao je 1669. Krećanin po imenu Elias. U to vrijeme Kretu su zauzele Osmanlije pa su brojni Krećani pobjegli i nastanili se po otocima Dodekaneza. U vremenima koja su uslijedila Lipsi je dijelio sudbinu Dodekaneza, sve do 1948. kad je sjedinjen sa Kraljevinom Grčkom. [3]

Početkom 20. vijeka započeo je veliki emigracijski val, kad su brojni otočani napustili Lipsi i preselili se u Australiju i Sjedinjene Američke Države. Ti emigranti imaju čvrste veze sa rodnim krajem, pa često financiraju brojne javne radove na otoku, od cesta do rekonstrukcije crkve sv. Jovana Apostola (Agios Ioannis Theologos).[3]

Malobrojni stanovnici bave se poljoprivredom, ribarstvom i turizmom.[3]

Transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Lipsi nije povezan dnevnom trajektnom linijom sa Pirejom, već se do njega može doći jedino preko Patmosa ili Lerosa.

Pogledajte i ovo[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]