Jelenia Góra

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Jelenia Góra
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 50°54′N 15°44′E / 50.900°N 15.733°E / 50.900; 15.733
Država  Poljska
Vojvodstvo Donjošlesko
Povjat Jelenia Góra
Vlast
 - gradonačelnik Jerzy Łużniak
Površina
 - Ukupna 109 km²[1]
Visina 353[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 79,061[1]
 - Gustoća 723.9 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 58-500[1]
Pozivni broj 75
Karta
Jelenia Góra na karti Poljske
Jelenia Góra
Jelenia Góra
Pozicija Jelene Góre u Poljskoj

Jelenia Góra (njemački: Hirschberg im Riesengebirge, latinski: Cervimontium) je grad 79,061 stanovnika[1] na jugu Poljske u Donjošleskom vojvodstvu.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Jelenia Góra je najveći grad zapadnih Sudeta, u srcu poljskih Krkonoša, iz kog se vide najviši vrhovi i Sněžka. Od graničnog prelaza sa Češkom ima samo 25 km, a do njemačkog 60 km.[2]

Grad se prostire u kotlini, na ušću riječice Kamienna u Bobr.[2] Pored grada nalaze se skijališta Karpacz, Szklarska Poręba i Krkonoški nacionalni park.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Centar grada

Jelenia Góra je osnovana na prijelazu iz 11. u 12. vijeka od strane Boleslava Krivoustog (a prema lokalnoj legendi negdje oko 1108.-11.). Još prije 1288. dobila je gradska prava po Magdeburškom zakonu.[3] Zbog dobre pozicije na raskršću važnih trgovačkih putova prema Češkoj i Njemačkoj brzo se razvila u trgovište. Mladi je grad dobio brojne privilegije od šleskih vladara, pa je u narednim vijekovima postao je poznat po manufaktornoj proizvodnji tkanina, i kao rudarsko-metalurški centar na bazi sirovina iz nedalekog Kowarya.[3]

Nakon 1392. Jelenia Góra je potpala pod vlast čeških vladara, ali je nakon smrti kralja Ludovika II 1527., posljednjeg vladara iz Dinastije Jagelovića na češkom tronu, anektirana u Habsburšku Monarhiju.[3]

Nazadovala je za Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.), ali se brzo oporavila zahvaljujući proizvodnji lanenih tkanina.[3]

Za Rata za austrijsko naslijeđe podpala je pod vlast Kraljevine Pruske, a nakon tog Njemačkog Carstva. Takva je situacija trajala do kraja Drugog svjetskog rata.[3] Tokom rata ostala je pošteđena ratnih razaranja, pa se u njoj 1945. našlo 160 000 ljudi pobjeglih iz drugih gradova. Poljske vlasti su protjerale gotove sve njemačke stanovnike i 1946. promjenile ime gradu iz Hirschberg u Jelenia Góra.

Poslijeratna urbanizacija i industrijski razvoj omogućili su joj da nakon reforme državne uprave - 1975. postane administrativni centar vlastitog vojvodstva. Danas je međutim samo grad sa pravom povjata.[3]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Jelenia Góra ima ugovore o partnerskom odnosu sa slijedećim gradovima;[4]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Poland: Dolnoslaskie (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/dolnoslaskie/. Pristupljeno 22.01. 2021. 
  2. 2,0 2,1 „Położenie” (poljski). Turystyka Jelenia Góra. https://turystyka.jeleniagora.pl/content/po%C5%82o%C5%BCenie-miasta. Pristupljeno 22.01. 2021. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 „Historia” (poljski). Turystyka Jelenia Góra. https://turystyka.jeleniagora.pl/content/historia-jeleniej-g%C3%B3ry. Pristupljeno 22.01. 2021. 
  4. „Współpraca Zagraniczna” (poljski). Urząd Miasta Jelenia Góra. https://um.jeleniagora.pl/content/wsp%C3%B3%C5%82praca-zagraniczna?q=content/wsp%C3%B3%C5%82praca-zagraniczna. Pristupljeno 22.01. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]