Halki

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Halki
Dimos Chalkis.png
Podaci
Lokacija Egejsko more
Arhipelag Dodekanez
Koordinate 36°14′0″N27°34′0″E
Država  Grčka
Glavno naselje Emporio
Površina 28[1] km²
Broj stanovnika 478[2]
Chalki - panoramio (1).jpg

Halki (grčki: Χάλκη, talijanski: Calchi, turski: İncirli) je jedan od otoka Arhipelaga Dodekanez u Egejskom moru u Grčkoj.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Halki je mali krševiti planinsko otok, koji leži udaljen svega 5 nautičkih milja zapadno od rta Monolitos na Rodosu, i 35 n.m. od glavne luke i grada Rodosa.[1] Najviše brdo je Maistros visoko 593 metara, ali ima još dosta brda koja imaju više od 500 metara.

Ukupna površina otoka iznosi 28 km²[1], okolo njega leži još nekoliko otočića, od kojih je najveći Alimia, pa zajedno sa njima Općina Halki (Dímos halki) ima površinu od 37.04 km².[2]

Jedino naselje na otoku - Emporio od 478 stanovnika[2], je i administrativni centar. Ono leži u zaljevu na jugoistočnoj, obali okrenutoj prema Rodosu.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija Halkija odvijala se u sjeni ostalih većih dodekaneških otoka, naročito Rodosa. Otok je naseljen još od prahistorije. Njegovo me potječe od riječi halki, a to je značilo ljubičasta boja. O njemu su pisali Tukidid i Strabon, prema grčkoj mitologiji, prvi naseljenici otoka bili su Titani, a nakon njih Pelazgi. Zatim tu su ga kolonizirali Karijci i Feničani, o čemu svjedoče arheološki nalazi. Za antike Halki je bio saveznik Atenskog polisa, što znači da je u to vrijeme bila potpuno autonoman.[3]

Narednih vijekova Halki je dijelio prosperitet ali i propast Rodosa. Arapi su ovladali otokom u 7. vijeku, i držali ga pod svojom vlašću do 825. Od 1204. vlast na Halkijem drže naizmjence Venecijanci i Đenovežani koji su obnovili antičku akropolu i izgradili utvrda na vrhu otočića Alimia. Tokom 14. vijeka Venecijanci su dali otok kao feud porodici Asanti sa Otoka Ischia, koja je podigla zamak ispod ruševina antičke akropole. Od njega je danas vidljiv samo dio kog je obnovio malteški veliki majstor Pierre d'Aubusson (1476.-1530.), nakon katastrofalne venecijanske invazije. U njega se inače sklanjalo svo stanovništvo otoka, za čestih napada na otok.[3]

Od 1523. Halkijom vlada Osmansko Carstvo. Otočani su sudjelovali u Grčkom ratu za nezavisnost - 1821., ali nisu pripali Grčkoj već Kraljevini Italiji - 1912. U tom periodu procvjetala je trgovina spužvama, pa je Halki zajedno sa Simijem, Kalimnosom i Megistijem postao jedan od centara spužvarstva.[3]

Od znamenitosti Halki ima čak 360 kapelica i ostatke venecijanskog zamka, ispod kojeg leži Emporio.[1]

Transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Halki je povezan brodskim linijama sa Rodosom, Tilosom, Nisirosom, Kosom i Kalimnosom.

Pogledajte i ovo[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Halki" (engleski). Dimos halki. http://www.dimoschalkis.gr/index.php/en/travelguide/touristikos-odigos/4-syntomi-perigrafi. pristupljeno 26. 06. 2017. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Greece: South Aegean" (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/php/greece-notioaigaio.php. pristupljeno 26. 06. 2017.. 
  3. 3,0 3,1 3,2 "Halki History" (engleski). Greeka. http://www.greeka.com/dodecanese/halki/halki-history.htm. pristupljeno 26. 06. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]