Simi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Simi
Symi map.svg
Podaci
Lokacija Egejsko more
Arhipelag Dodekanez
Koordinate 36°35′0″N27°50′0″E
Država  Grčka
Glavno naselje Simi
Površina 58[1] km²
Broj stanovnika 2,590[2]
Simi 1.jpg

Simi (grčki: Σύμη, turski: Sömbeki) je jedan od dvanaest otoka Arhipelaga Dodekanez u Egejskom moru u Grčkoj.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Ovaj mali otok nalazi se na 24 nautičkih milja sjeveroistočno od Rodosa i 255 n.m. od Pireja.[1]

Ukupna površina otoka iznosi 58 km², vrlo je razveden, on je pravi arhipelag u malom, jer se uokolo njega nalazi 14 otočića i brojne hridi od kojih su veći Nimos i Seskli, pa zajedno sa njima Općina Simi ima 65.75 km².[2]

Na Simiju i svim otočićima uokolo koji su administrativno jedna općina (Dímos Simi) ukupno živi 2,590 stanovnika.[2]

Kako je otok prilično sušan, to je bio jedan od glavnih faktora da su se otočani okrenuli moru i nisu se bavili kao drugi ratarstvom i stočarstvom, već isključivo ribarstvom, spužvarstvom i pomorstvom.[1]

Administrativni centar otoka i najveća luka - Simi (2,354 stanovnika[2]) leži na sjeveru u dubokom zaljevu. Taj gradić se sastoji od dva naselja Gornjeg (Ano Simi ili Chorio) i Donjeg Simija (Kato Poli ili Gialos). Odmah do njega, nešto istočnije u drugom dubokom zaljevu leži selo Pedion (107 st.[2]), a selo Rukoniotis (74 st.[2]) leži na brdu zapadno od Simija.

Monaško naselje Panormitis leži na jugu udaljeno 19 km, od Simia. Tu je u 18. vijeku podignut manastir Arhanđela Mihaela, koji ima veliki značaj za Grke, on je nakon Manastira Jovana Bogoslova na Patmosu najposjećeniji manastir Dodekaneza.[3]

Nedostatak vode, od koje je Simi vijekovima patio, rješen je izgradnjom tvornice za desalinizaciju vode, pa to daje veće mogućnosti turizmu, od kog većina otočana danas živi. [1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Po grčkoj mitologiji otok se isprva zvao Metapontida ili Aigli, po istoimenoj nimfi, koja je na otoku rodila tri Harite. Po drugoj verziji Simi je dobio ime po princezi sa Rodosa, sa kojom je Glauk pobjegao i sklonio se na otok jer im njezin otac nije dozvolio da se ožene. Po toj verziji Glauk, je bio prvi stanovnik Simija, koji je kao bog mora prenio sva znanja i vještine o moru na otočane. Po drugom mitu kog je zabilježio Diodor Sicilski prvi stanovnik otoka bio Ktonije, sin Posejdona i Simije, koji se naselio na otoku, nakon što je prognan iz Dotija u Tesaliji, a otok je nazvao po svojoj majci.[4]

Iako je Simi površinom mali, tokom historije igrao je značajnu ulogu, tako ga spominje Homer u svojoj Ilijadi kao sudionika u Trojanskom ratu pod vodsvom svog kralja Nireja. Herodot navodi Simi kao člana Dorskog heksapolisa (saveza šest dorskih gradova). Od 480. pne. Simi je član Atenskog Delskog saveza.[5]

Za rimske i bizantske vladavine otok je podpao pod vlast susjednog Rodosa.[5]

Malteški vitezovi sa Rodosa okupirali su otok 1309. i držali ga pod svojom vlašću, sve dok ih nisu istjerale Osmanlije polovicom 16. vijeka.[5]

Doba osmanske vlasti bio je relativno sretan period za Simi, jer je tad procvjetalo spužvarstvo, brodski transport i brodogradnja (otočani su bili dobri kalafati). Prosperitet se vidi u brojnim crkvama i građanskim kućama. Jedno vrijeme nakon Grčkog rata za nezavisnost nije se znalo kom će otok pripasti, ali je od 1832. ponovno padpao pod Osmansko Carstvo. Za Italijansko-turskog rata 1912. Simi je (kao i sav Dodekanez) okupirala Kraljevina Italija. U to vrijeme opala je potražnja za spužvama i drvenim brodovima, pa su se otočani počeli raseljavati, što se pojačalo za i nakon Drugog svjetskog rata.[5]

Talijanska vlast trajala je do 1943. Nakon tog su ga zauzeli Britanci, pa odmah nakon tog Nijemci, zatim je par puta mjenjao strane sve dok ga 1944. konačno nisu zauzeli Britanci. Britanska vojna uprava trajala je do 1947. pa je Simi 1948. sjedinjen sa Kraljevinom Grčkom.[5]

Transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Simi je povezan dnevnom brodskom linijom sa Rodosom, a ljeti i sa Pirejom.

Pogledajte i ovo[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Simi Geography Source" (engleski). Greeka. http://www.greeka.com/dodecanese/simi/simi-geography.htm. pristupljeno 10. 06. 2017. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 "Greece: South Aegean" (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/php/greece-notioaigaio.php. pristupljeno 10. 06. 2017.. 
  3. "Panormitis - Symi (Greece)" (engleski). Just Greece. https://www.justgreece.com/destinations/panormitis-symi.php. pristupljeno 10. 06. 2017. 
  4. "History of Simi" (engleski). Municipality of Simi. http://symi.gr/en/history/. pristupljeno 10. 06. 2017. 
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 "About the history of Simi island, Greece" (engleski). Greeka. http://www.greeka.com/dodecanese/simi/simi-history.htm. pristupljeno 10. 06. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]