Prijeđi na sadržaj

Federativna Država Novorusija

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, v. Novorusija.
Savez Narodnih Republika Novorusija
Союз Народных Республик Новороссия
Zastava Novorusije Grb Novorusije
Zastava Grb
krilatica: Volja i trud!
Položaj Novorusije
Položaj Novorusije
Glavni grad Donjeck
Službeni jezik ruski
Ostali jezici u upotrebi ukrajinski
Površina  
 - Ukupno 53.201 km² (125)
Stanovništvo  
 - 2014. 6.578.759 (103)
 - Gustina 123,65/km² 
Valuta nije određena
Vremenska zona UTC +2; leti +3 (EET)
Pozivni broj +380 62, +380 64
Teritorija koju kontrolišu ustanici

Federativna Država Novorusija (rus. Федеративное государство Новороссия, ukr. Федеративна держава Новоросія), također poznata i kao Savez Narodnih Republika (rus. Союз Народных Республик, ukr. Союз Народних Республік), također poznata i pod neformalnim nazivom Lugandonija (od riječi Lugansk i Donjeck) je državni savez (konfederacija) koju čine nepriznate države Donjecka Narodna Republika (DNR) i Luganska Narodna Republika (LNR) u istočnom dijelu Ukrajine. Proglašena je 22. maja 2014, a ozvaničena 24. maja iste godine, kada su lideri DNR i LNR potpisali sporazum o ujedinjenju. 24. juna su vođe obje države objavile kako će imati zajednički ustav i parlament, a dva dana kasnije je za njegovog predsjednika proglašen Oleg Carjov. Novorusija trenutno nema fiksirane granice, ali je de facto omeđena međunarodnim granicama Ukrajine sa Rusijom, odnosno linijama fronte uspostavljenim za vrijeme rata u istočnoj Ukrajini.

Pozadina

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Nova Rusija

Nova Rusija je ime dobila po području koje je bivše Rusko Carstvo godine 1774. dobila Kučukkainairdžijskim mirom, odnosno aneksijom Krimskog Kanata, i na koje se ubrzano doselilo rusko stanovništvo, osnovavši gradove kao što su Odesa. Posle propasti Ruskog Carstva i građanskog rata, godine 1922. su ta područja Ukrajinskoj SSR, koja je postala dio SSSR-a. Nakon raspada SSSR-a 1991. godine, ta su područja postala dio nezavisne Ukrajine.

Na tim se područjima poslije euromajdanskih protesta i nasilnog svrgavanja pro-ruskog predsednika Viktora Janukoviča razvio separatistički pokret koji je tražio ujedinjenje sa Rusijom, a kome je značajan poticaj dala ruska aneksija Krima. Nastojanja novih ukrajinskih vlasti da ga uguše silom su dovele do niza oružanih incidenata koji su prerasli u sukob, tokom koga su formirane DNR i LNR, a potom i Novorusija.

Teritorija

[uredi | uredi kod]

Novorusija faktički kontroliše delove Donjecke i Luganske oblasti u Ukrajini. Međutim, teritorijalne aspiracije Novorusije uključuju još šest ukrajinskih oblasti: Harkovsku, Dnjepropetrovsku, Zaporošku, Hersonsku, Mikolajivsku i Odešku.

Regije pod kontrolom Novorusije (tamno crveno) i regije prema kojima Novorusija ima teritorijalne aspiracije (svetlo crveno)

Državno uređenje

[uredi | uredi kod]

Novorusija je konfederacija, koju trenutno čine Donjecka i Luganska narodna republika. Članstvo je otvoreno i za druge potencijalne članice.

Najviša zakonodavna vlast Novorusije je Državni savet Novorusije, a izvršnu vlast čini Savet Novorusije koga trenutno čine po tri predstavnika iz LNR i DNR.

Jezik i religija

[uredi | uredi kod]

Zvanični jezik Novorusije je ruski i ukrajinski.

Oružane snage

[uredi | uredi kod]

Oružane snage Novorusije čine niz milicija i paravojnih formacija, prvo objedinjene u Narodna miliciju Donbasa (DNR) i Armiju Jugoistoka (LNR) koje su se naknadno objedinile u Združene oružane snage Novorusije.

Međunarodno priznanje

[uredi | uredi kod]

Novorusija kao celina nije međunarodno priznata ni od jedne druge države. DNR i LNR su se, pak, međusobno priznale kao suverene države, a nezavisnost im je 27. i 18. juna 2014. priznala jedino Južna Osetija, čiju nezavisnost trenutno priznaje samo 4 države-članice UN.

Reference

[uredi | uredi kod]