Azizija (Brčko)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Azizija džamija Brčko
Azizija dzamija brcko Brezovo Polje 05.jpg
Azizija džamija Brčko
<div style="width: Greška u izrazu: Nepoznata riječ „px”.px; padding: 3px;border: 1px solid infobox; margin: 3px; float:none; clear:both;background:#F9F9F9;">
Azizija (Brčko) na karti BiH
Azizija (Brčko)
Položaj Azizija džamije u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije
LokacijaBrezovo Polje, Brčko
Geografske koordinate44°50′51″N 18°57′21″E / 44.847397°N 18.955935°E / 44.847397; 18.955935Koordinate: 44°50′51″N 18°57′21″E / 44.847397°N 18.955935°E / 44.847397; 18.955935
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Specifikacije
Dužina14,50 m[1]
Širina18,50 m[1]
Munare1

Azizija je džamija u Brezovu Polju, općina Brčko, Bosna i Hercegovina. Zajedno sa haremom proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Lokacija[uredi - уреди | uredi kôd]

Azizija džamija smještena je oko 14 km istočno od središta Brčkog, na putu Brčko – Bijeljina, u naselju Brezovo Polje, u Savskoj ulici.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Krajem 1862. godine počelo je organizirano iseljavanje muslimana iz Srbije. Veliki broj izbjeglica dolazi u Bosnu, najvećim dijelom uz južnu obalu Save (Brčko, Bijeljina, Bosanski Brod, Bosanska Kostajnica, itd.). Izgrađena su i dva nova naselja na Savi, Gornja i Donja Azizija (po sultanu Abdul Azizu), danas Bosanski Šamac i Orašje.

Azizija podignuta je 1862. godine sredstvima iz carskog trezora. Naziv nosi prema tadašnjem vladaru, sultanu Abd - ul Azizu. U njegovo doba, iz državne blagajne građene su tri džamije (Azizija u Brezovom Polju – 1862. godine , Azizija u Orašju – 1863. godine, Azizija u Bosanskoj Kostajnici – 1862. odine. U nekim naseljima nove džamije grade izbjeglice vlastitim sredstvima.

U oktobru 1943. godine bila je gotovo uništena, a srušena je u toku rata od strane bosanskorspskih snaga 21.05.1993. godine. Vlada Brčko Distrikta je u obnovu, koja je završena 2016. godine, uložila 1.650.000 KM, dok su džematlije i drugi donatori prikupili oko 300.000 KM. Obnovljena je u svom autentičnom izgledu.[2]

Opis[uredi - уреди | uredi kôd]

Azizija džamija je jedina džamija u BiH izgrađena u baroknom stilu, sa besprijekornom simetrijom. Na izgled džamije nije utjecao isključivo turski barok (u Osmanlijskom carstvu barokni period traje od 1757. do 1808. godine), već i zakašnjeli utjecaji baroka iz Austrije i Mađarske.

Nad centralnim dijelom je kupola, koja leži na osmougaonom tamburu, sa natkrivenim sofama i kamenom munarom. [3] Dimenzije su 14,50 m x 18,50 m. Na tamburu je osam prozora. Visina džamije, mjerena od poda džamije do vrha tjemena kupole iznosi 17 m.

Harem džamije[uredi - уреди | uredi kôd]

Uz Aziziju džamiju nalazi se mezarje sa većim brojem nišana koji datiraju počev od kraja XIX stoljeća. Među njima se svojom veličinom i obradom ističe nišan Mustaf-age Hadžegrića, prognanika iz Šapca, datiran 26.septembra 1902. godine.

Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, izdanje Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće «Preporod», Sarajevo, 1997, str. 330.
  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga II, 3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo Publishing, 1998, str. 164.
  • Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo – Publishing, 3. Izdanje strana 300, 1998. - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
  • Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, 1999, str. 39, 52.

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi kôd]