Sultan-Sulejmanova džamija (Blagaj)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Sultan Sulejmanova džamija, ili Careva džamija, nalazi se na desnoj obali rijeke Bune, u naselju Blagaj, grad Mostar, Bosna i Hercegovina.

Historija[uredi | uredi kod]

Izgrađena je 1519/20. godine na ime sultana Sulejmana II Zakonodavca, što se vidi iz natpisa u stihovima uklesanog na kamenoj ploči iznad vrata Careve džamije. Džamija i njeni službenici su se izdržavali iz prihoda vakufa ove džamije, koje je dotirala država. Ubraja se u jednu od najstarijih potkupolnih džamije u Bosni i Hercegovini. Nekada je bila potkupolna, a u XIX. stoljeću kada se kupola srušila izvršena je rekonstrukcija i napravljena je drvena kupola koja leži na osmougaonom tamburu. Rekonstrukcija je izvedena 1892 prema projektnoj dokumentaciji koju je izradio austrijski arhitekt Max David u Mostaru. Iznad vrata je u pet redova na kamenoj ploči veličine 60 x 70 cm uklesan natpis u stihovima na turskom jeziku o popravci džamije pisan nesh-talik pismom. Objekat je zadržao karakteristike jednoprostorne podkupolne džamije.

Opis[uredi | uredi kod]

Vanjski gabariti džamije su 16,90 m x 12,75 m, zajedno sa sofama. Unutrašnji centralni prostor džamije je kvadratnog oblika dimenzija 10,80 x 10,80 m. Zidovi su kameni, debljine cca 100 cm, malterisani izvana i iznutra.

Mihrabska kamena i polukružna niša se nalazi na jugoistočnom zidu džamije okrenuta prema Kibli i njezine dimenziju su: širina cca 1,00 m, visina cca 2,00, dok je njezina dubina 50 cm. Mihrab je sa tri strane uokviren kamenim ramom koji je sa lijeve i desne strane udaljen od mihraba 50 cm, a sa gornje strane 100 cm. Bojen je akrilnim bojama i rađen šablonskom ornamentikom. Iznad mihraba je izveden kaligrafski natpis (početak Kuranskog ajeta-stava) koji govori o hazreti o hazreti Merjemi.

Desno od mihraba je raskošno dekorirani kameni minber, čije su dimenzije: dužina 3,95 m, širina 1,00 m a visina je 5,75 m. Mimber je mjesto koje služi za oficijelne propovijedi (hudbe) i to za vrijeme praznika i petkom za vrijeme molitve (džume). Mahfil se nalazi lijevo od ulaznih vrata. Njegova konstrukcija je drvena i oslonjena je na dva masivna drvena stuba. Dimenzije mahfila su: dužina 4,30 m a širina 3,00 m.

Kamena munara je od klesanoga kamena. Nije žbukana. Ulaz u munaru je iz trijema iz prostora sofa. Baza munare je osmougaona, tijelo 16-ugaono. Visoka je oko 20 m. Šerefe munare je na visini oko 15,5 m. Ograda osmougaone šerefe je kamena. Krov munare je kameni u obliku kupe.

Uz džamiju su abdesthana i harem.

Sultan-Sulejmanova (Careva) džamija proglašena je za nacionalni spomenik.[1]

Reference[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Alija Bejtić, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, III-IV, 1952-53., Veselin Masleša, Sarajevo
  • Hamdija Kreševljaković i Hamdija Kapidžić, »Stari Hercegovački gradovi«, Naše starine br. 2, str 9-10, 1954.
  • Hamdija Kreševljaković, »Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini 1463-1871«, Izabrana djela II, Sarajevo, str. 280-281, 1971.
  • Hivzija Hasandedić, Prilozi za istoriju Blagaja na Buni u doba turske vladavine, GDI BiH, god. XIV 1970-1971., Sarajevo, 1973.
  • Hivzija Hasandedić, Glasnik vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ, Sarajevo, str. 18, 1976.
  • Ibrahim Krzović, Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878-1918., Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1987.
  • Evlija Čelebija, Putopis, Sarajevo publishing, 1996.
  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne I Hercegovine, knjiga 2, 3. izdanje, biblioteka kulturno naslijeđe, Sarajevo Publishing, 1998
  • Dr. Ismet Kasumović, Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Islamski kulturni centar Mostar, 1999.
  • Nermina Mujezinović, »Blagaj kod Mostara«, Hercegovina br. 11-12, Mostar, 2000.
  • Ayverdi, dr. Ekrem Hakki, Avrupada Osmanli Mimari Eserleri, Yugoslavya II, 3. kitap, Istanbul 2000

Vanjske veze[uredi | uredi kod]