Islam u Bosni i Hercegovini

„Bosanski muslimani” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Bosanski muslimani (razvrstavanje).

Careva džamija u Sarajevu

Bošnjaci su većinom muslimani. Oni su uglavnom hanefijski suniti, iako su sufije imali veliki historijski uticaj na ovim prostorima. Međutim, zbog savremenih uticaja tokom prethodnih 75 godina danas ima i ateista, agnostika i deista Bošnjaka (Prema procjenama iz 1991. godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva).

Islamska zajednica Bosne i Hercegovine je glavna zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini.

Historija islama u Bosni i Hercegovini

Džamija u Livnu

Islam se prvi put značajno pojavljuje u Bosni sa dolaskom Osmanlija u 15. vijeku. Širenje islama u Bosni je jedan od najvećih svjetskih fenomena kada je u pitanju dobrovoljni prelazak na islam. Bošnjaci su prihvatili islam dobrovoljno u velikom broju. Već dolaskom Mehmeda II u Bosnu zabilježeni su masovni prelasci na islam domaćeg stanovništva, kao npr. u Jajcu kada je u jednom danu 30.000 porodica prešlo na islam. Proces prelaska na islam se ubrzao sa nastankom muslimanskih naselja okupljenih oko islamskih kulturnih ustanova poput džamija i tekija.

Islam je prihvaćen kako među bosanskim plemstvom koje je željelo zadržati svoja stara prava i posjede, tako i među običnim stanovništvom. Razlozi masovnog prelaska na islam su višestruki. Prema nekim izvorima, značajan faktor su odigrale sličnosti ranije dominantne religije u Bosni, Crkve bosanske sa islamom (molitva pet puta na dan, post, neprihvatanje krsta, skromne bogomolje, zabrana ikona itd.). Neki izvori pominju povlastice koje je imala islamska raja u odnosu na kršćansku (uglavnom katoličku) i dodatne namete prema kršćanskim stanovništvom od strane feudalac (kao npr. danak u krvi). Treći izvori sugerišu da je islam prihvaćen kao rekacija na brojne ranije pokušaje pokrštavanja bosanskih heretika, te krstaške ratove koji su imali za cilj uništenje Crkve bosanske.

Kao i kod mnogih drugih muslimanskih naroda, islam u Bošnjaka je zadržao razne lokalne uticaje. Na primjer, alkoholna pića su u bošnjačko-muslimanskoj zajednici smatrana manjim grijehom, dok se svinjetina smatrala apsolutno neprihvatljivom. Također, uobičajena ženska odjeća nekih islamskih zemalja nije postala popularna među Bošnjakinjama sve do 19. vijeka i Austro-Ugarske okupacije.

Trebalo bi se isto napomenuti da je u 16. vijeku postojao posebni bošnjački pravac islama. Osnivač je bio Hamza Hali Bošnjak iz Gornje Tuzle. Poznat kao Hamzevijski islam, njegov rast je prekinuo veliki vezir Mehmed paša Sokolović 1573. godine. Smatra se da se je Hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i kršćanskih uticaja.

Struktura Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini

Duhovno vođstvo muslimana u Bosni i Hercegovini se zove Rijaset Islamske Zajednice. Ova organizacija je odgovorna za sva vjerska i šerijetska pitanja bosanskohercegovačkih muslimana u zemlji i svijetu. Struktura Rijaseta IZ-a je hijerarhijska, slično uređenju kršćanskih crkava, poput katoličke crkve, gdje je na vrhu reisu-l-ulema.

Trenutni reisu-l-ulema je Husein ef. Kavazović. Reisu-l-ulema Cerić ne vjeruje da postoji poseban "bosanski" islam, ali podržava "evropski" islam u Bosni i širom Evrope. Također podržava prijateljske odnose sa zapadnim svijetom i kulturom.

Pored reisa, Rijaset čine 14 članova koje bira Sabor islamske zajednice sačinjen od 83 člana.

Vanjski linkovi

• Rijaset Islamske Vjerske Zajednice u Bosni i Hercegovini

Islam u Bosni i Hercegovini na Wikimedijinoj ostavi