Arboga

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Arboga
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 59°23′N 15°50′E / 59.383°N 15.833°E / 59.383; 15.833
Država  Švedska
pokrajina Västmanland
grofovija Västmanland
Općina Arboga
Površina
 - Urbano područje 9.5 km²
 - Područje utjecaja 327.26 km²
Visina 58
Stanovništvo (2010.)
 - Urbano područje 10,330[1]
 - Urbana gustoća 1,087.4 stan. / km²[1]
 - Područje utjecaja 13,285[1]
 - Gustoća područja utjecaja 40.6 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Službena stranica www.arboga
Karta
Arboga is located in Švedska
Arboga
Arboga

Arboga je grad od 10,330 stanovnika[1] u sredini Švedske, ona je i administrativni centar Općine Arboga od 13,285 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Arboga leži u Grofoviji Västmanland, na rijeci Arboga 15 km od njena ušća u Jezero Mälaren, udaljena oko pedesetak km zapadno od Västeråsa,

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Najstariji dokazi o Arbogi su iz 13. vijeka, a nema pouzdanih dokumenata koji bi ukazivali da je na tom mjestu prije toga bilo neko značajnije naselje. Ali se zna da je 1285. osnovan franjevački samostan, a 1290. se spominju i trgovci iz Arboge a 1330. i gradski pečat, što ukazuje da je imao status grada.[2]

Kako do Arboge vode brojni vodeni putevi prema šumovitom i rudama bogatom sjeveru, tako je grad od sredine 14. vijeka postao transportni centar za otpremu željezne rude do Jezera Mälaren, što se može vidjeti iz knjiga otpremnica 1451. - 1569. koje se danas čuvaju u gradskom arhivu.[2]

Arboga je tokom srednjeg vijeka i početkom novog vijeka imala istaknuto mjesto među švedskim gradovima, i bila mjesto u kom su održani važni crkveni i politički skupovi. Najpoznatiji od njih je sjednica parlamenta (Riksens ständer) održana 1435. Franjevački samostan u Arbogi dobio je status sjedišta reda za nordijske zemlje. Negdje oko 1560. u Arbogi je počela s radom manufaktura za izradu pušaka i oklopa, pod patronatom kralja.[2]

Izrastanje novih konkurentskih gradova Nora i Lindesberga tokom 17. vijeka, kao i otvaranje Kanala Hjälmare 1639. dovelo do pada Arboge.[2]

Nakon izgradnje željezničke pruge do Örebra 1857. - Arboga je nakratko opet postala važna luka za prekrcaj željeza na putu za Stockholm.[2]

Nakon tog je otpočeo razvoj industrije.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "Sweden: Västmanland" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/sweden-vastmanland.php. pristupljeno 31. 05. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 "Arbogas historia" (švedski). Urbanhistory. http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/arboga/historia.htm. pristupljeno 31. 05. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]