Nora, Švedska
 | |
| Koordinate: 59°31′N 15°02′E / 59.517°N 15.033°E | |
| Država |  Švedska
|
| pokrajina | Västmanland |
| grofovija | Örebro |
| Općina | Nora |
| Površina | |
| - Urbano područje | 6.45[1] |
| - Područje utjecaja | 621.85[1] |
| Stanovništvo | |
| - Urbano područje | 6,526[1] |
| - Urbana gustoća | 1,011.8 stan. / km²[1] |
| - Područje utjecaja | 10,447[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 16.8 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Službene stranice www.Nora.se | |
| Karta | |
  Nora | |
Nora je grada od 6,526 stanovnika[1], u sredini Švedske, on je i administrativni centar Općine Nora koja ima 10,447 stanovnika.[1]
Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]
Nora leži u Grofoviji Örebro, duž zapadnih obala malog istoimenog jezera, udaljen oko 30 km istočno od Kristianstada.
Historija[uredi - уреди | uredi izvor]
Nora je nastala u 13. vijeku, kao trgovačko naselje, povezano sa obližnjim rudnicima. Status grada dodjelio mu je kralj Gustav I Vasa - 1643.[2]
Nora je svoju ekspanziju imala za 17. vijeka, a ona je bila rezultat širenja rudarstva, to se poklapalo i sa rastom nekoliko drugih gradova u Bergslagenu. Nora je međutim ostala mali grad, koja oko 1770. nije imala više od 700 stanovnika.[2]
Nakon uvođenja slobodne trgovine sredinom 19. vijeka, prestao je monopol Nore na rudarsku trgovinu, pa se njegova privreda vremenom preorjentirala na industriju i transport, umjesto zamrle trgovine
Nora je još 1856. imala željezničku vezu sa Ervallom, kao jedan od prvih švedskih gradova, ali i pored toga vrlo se sporo razvijala.[2]
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 „Sweden: Örebro” (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/sweden-orebro.php. Pristupljeno 08. 07. 2016.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Noras historia” (švedski). Urbanhistory. http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/nora/historia.htm. Pristupljeno 08. 07. 2015.
