Sirija (historijska regija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Vidi takođe: Levant
Karta iz 1907.

Sirija je toponim historijske regije odnosno zapadnog dijela regije Bliskog istoka.

Pojam[uredi | uredi kod]

Precizne granice Sirije nisu dobro definirane. Njezina istovrijednica je biblijski toponim „Aram” (ārām אֲרָם), dok će se kasnije za Siriju koristiti i zamjenice „Sirija-Palestina”, „Levant” i „Velika Sirija” (arap. Bilād al-Šām بلاد الشام‎), što će biti naziv u praksi unutar pansirijskog nacionalizma. Glavni gradovi regije su:

Levant

Stoga historijski pojam uključuje također gradove:

Kroz historiju naziv se uglavnom veže za sljedeće državne cjeline:

Etimologija i evolucija pojma[uredi | uredi kod]

Nekoliko izvora ukazuje da je samo ime „Sirija” dolazi iz luvijskog pojma „Sura/i” i izvedenog starogrčkog naziva Σύριοι (Sýrioi) ili Σύροι (Sýroi), a oba izvorno potječu iz oblika Aššūrāyu (Asirija) u sjevernom Međurječju, što je današnji Iraku i šira Sirija.[1] [2][3][4] U 5. stoljeću pne. Herodot tvrdi da je se Sirija protezala na sjever do „Halysa” (Ἅλυς, današnja rijeka Kızılırmak) i na jug do Arabije i Egipta. Za Plinija Starijeg i Pomponija Melu, Sirija je pokrivala cijeli Plodni polumjesec. U kasnoj antici „Sirija” je označavala regiju smještenu istočno od Sredozemnog mora, zapadno od rijeke Eufrat, sjeverno od Arapske pustinje i južno od Taurskih planina,[5] uključujući modernu Siriju, Libanon, Jordan, Izrael, Palestinu i dijelove južne Turske, naime provinciju Hatay i zapadnu polovicu regije Jugoistočne Anatolije. Ta kasna definicija je ekvivalentna regiji poznatoj u klasičnom arapskom jeziku pod imenom „ash-Šām” (ٱَلشَّام),[6] što znači „sjeverna [zemlja]”[6] (od korijena šʔm – شَأْم tj. „lijevo” ili „sjeverno”). Nakon islamskog osvajanja bizantske Sirije u 7. stoljeću, naziv „Sirija” je ispao iz primarne upotrebe u samoj regiji, a zamijenio ga je arapski ekvivalent „Šām”, mada je preživio u svom izvornom značenju u bizantskoj i zapadnoeuropskoj upotrebi, te u sirijskoj kršćanskoj književnosti.[7] U 19. stoljeću ime „Sirija” je oživljeno u suvremenom arapskom obliku koji za označava cijeli tzv. „Bilad al-Šam”, bilo kao „Suriyah” ili u modernijem oblikom „Suriyya”. Ti nazivi su na kraju zamijenili arapski naziv „Bilad al-Šam”.[7] Nakon Prvog svjetskog rata naziv „Sirija” primijenjen je na Francuski mandat za Siriju i Libanon i na istodobnu te kratkotrajnu Arapsku kraljevinu Sirije.

Države i civilizacije[uredi | uredi kod]

Lista država koje su postojale i/ili vladale na sirijskom prostoru:

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Rollinger, Robert (2006). „The terms "Assyria" and "Syria" again”. Journal of Near Eastern Studies 65 (4): 284–287. DOI:10.1086/511103. 
  2. Frye, R. N. (1992). „Assyria and Syria: Synonyms”. Journal of Near Eastern Studies 51 (4): 281–285. DOI:10.1086/373570. 
  3. Herodotos. The History of Herodotus (engl. izd. Rawlinson). . V.: Historija
  4. Joseph, John (2008). „Assyria and Syria: Synonyms?”. 
  5. Taylor & Francis Group (2003). The Middle East and North Africa 2004. Psychology Press. str. 1015. ISBN 978-1-85743-184-1. 
  6. 6,0 6,1 C. E. Bosworth, članak "AL-SHĀM" u: Encyclopaedia of Islam, Volume 9 (1997), str. 261.
  7. 7,0 7,1 Salibi, Kamal S. (2003). A House of Many Mansions: The History of Lebanon Reconsidered. I.B.Tauris. str. 61–62. ISBN 978-1-86064-912-7. 

Povezano[uredi | uredi kod]