Smrt i državni pogreb Josipa Broza Tita

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Pogreb Josipa Broza Tita)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kuća cvijeća, Titov mauzolej
grobnica Josipa Broza Tita
grob maršala Tita

Smrt i državni pogreb Josipa Broza Tita, događaji vezani sa smrću i ceremonijom pogreba Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika SFRJ-a i Saveza komunista Jugoslavije, koji su se početkom maja 1980. odvijali u više mjesta u Jugoslaviji.

Josip Broz Tito umro je 4. 5. 1980. godine u Ljubljani, u 15:05. Istoga dana, u 18:00, Predsjedništvo SFRJ i CK SKJ održali su izvandrednu sjednicu u Beogradu i tom prilikom usvojili proglas povodom Titove smrti. Njegov pogreb će postati najveće okupljanje šefova država i vlada u svetskoj istoriji.

Hronologija[uredi | uredi kod]

5. svibnja, dan poslije, specijalnim vlakom iz Ljubljane u Beograd je, u poslijepodnevnim satima, stigao kovčeg sa posmrtnim ostacima Josipa Broza. On je smješten u aulu Skupštine Jugoslavije, gdje su državni funkcionari i građani u mimohodima odavali počast jugoslavenskom šefu države. U redu za ulazak u Skupštinu se čekalo i po 15 sati. Mnogima je od stajanja pozlilo, ali su dobro organizirane liječničke ekipe brzo reagirale.

7. svibnja, preko 200 stranih delegacija poklonilo se kovčegu Josipa Broza u saveznom parlamentu.

8. svibnja, na Dedinju, u Kući cvijeća, uz prisustvo 209 delegacija iz 127 zemalja, 700 000 ljudi i direktan televizijski prenos pogrebne procesije u 58 država sahranjen je Josip Broz Tito. Njegov grob je po vlastitoj želji ostao bez ikakve oznake osim njegovog imena, godine rođenja i smrti u istom stilu u kojemu je izgrađen grob Franklin Delano Roosevelt koji je pretpostavlja se bio ostavio veliki dojam na Tita.

Budućih desetak godina svake obljetnice su se širom Jugoslavije uključivale sirene, te je svatko na mjestu gdje se zatekao minutom šutnje mogao odati počast.

Titov je grob najposjećenije državnički u 20. stoljeću.

Zajednički proglas Predsjedništva Jugoslavije i CK SKJ[uredi | uredi kod]

Plavi vlak, vlak kojim je kovčeg s Titovim posmrtnim ostacima prevezen iz Ljubljane u Beograd

Radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije:

Umro je drug Tito.

Dana 4. svibnja 1980. u 15,05 sati u Ljubljani prestalo je da kuca veliko srce predsjednika naše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i predsjednika Predsjedništva SFRJ, predsjednika Saveza komunista Jugoslavije, maršala Jugoslavije i vrhovnog komandanta oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita.

Teški bol i duboka tuga potresa radničku klasu, narode i narodnosti naše zemlje, svakog našeg čovjeka, radnika, vojnika i ratnog druga, seljaka, intelektualca, svakog stvaraoca, pionira i omladinca, djevojku i majku.

Čitav ljudski vijek Tito je borac za interese i historijske ciljeve radničke klase i svih radnih ljudi, za najplemenitije ideale i težnje naših naroda i narodnosti.

Tito je naš najdraži drug. Sedam desetljeća gorio je u revolucionarnom radničkom pokretu. Šest desetljeća jačao je redove jugoslavenskih komunista. Više od četiri desetljeća vršio je na najdostojniji način najodgovorniju dužnost u našoj Partiji. Bio je herojski vođa u velikoj narodnooslobodilačkoj borbi i u socijalističkoj revoluciji. Tri i po desetljeća stajao je na čelu naše socijalističke države i uveo našu zemlju i našu borbu za novo ljudsko društvo u svjetsku povijest, iskazujući se i potvrđujući i sam kao naša najveća povijesna ličnost.

U najsudbonosnijim razdobljima našeg opstanka i razvitka, Tito je smjelo i dostojno nosio proletersku zastavu naše revolucije, ustrajno i dosljedno vezan za sudbinu naroda i čovjeka. Borio se cijelim svojim životom i djelom, živio žarom i humanizmom velikog revolucionarnog pregaoca i narodnog vođe.

Tito nije bio samo vizionar, kritičar i tumač svijeta. On je sagledavao objektivne uvjete i zakonitosti društvenih kretanja, pretvorio velike ideale i misli u akciju milijunskih narodnih masa koje su, s njim na čelu, ostvarile epohalne progresivne društvene preobražaje.

Njegovo revolucionarno djelo bit će za sva vremena upisano u povijest naroda i narodnosti Jugoslavije i u povijest slobodoljubivog čovječanstva.

— Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije i Predsjedništvo Jugoslavije, Beograd, 4. maja 1980.[1]

Popis državnika na pogrebu[uredi | uredi kod]

  Nacije koje su poslale državne delegacije.
  Nacije koje nisu poslale državne delegacije, no organizacije iz tih nacija jesu.
  Nacije koje nisu poslale državne delegacije.

Delegacije partija i organizacija[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. titomanija.com.ba (3. maja 2012). „Pročitajte Tri zadnja saopćenja liječničkog konzilija i Proglas CK SKJ!”. Arhivirano iz originala na datum 2012-05-07. Pristupljeno 8. maja 2013.