Darije II

Izvor: Wikipedia

Darije II.
Šah Perzijskog carstva
Vladavina 423. - 404. p. n. e. (19 godina)
Krunidba 423. p. n. e.
Titule Veliki kralj Perzije, faraon Egipta, kralj Babilona
Puno ime Darije II. od Perzije
Rođenje  ?
Smrt travanj 423. p. n. e.
Pokopan Nakš-i Rustam
Prethodnik Sogdijan
Nasljednik Artakserkso II.
Supruga Parisatida
Djeca Artakserkso II., Kir Mlađi, Ostan, itd.
Dinastija Ahemenidi
Otac Artakserkso I.
Majka Kosmartidena

Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je veliki kralj Perzijskog carstva od 423. do 404. p. n. e.[1].

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Obitelj

Darije II. bio je sin velikog kralja Artakserksa I. i konkubine Kosmartidene od Babilona. Imao je dva polubrata; Kserksa II. koji je bio sin kraljice Damaspije i jedini legitimni prijestolonasljednik, te Sogdijana, sina babilonske konkubine Alogine. Rođeno ime Darija II. bilo je „Ocho“ (staroperz. Vahuka), no nakon što je s trona zbacio polubrata Sogdijana okrunio se pod imenom Darije II., po slavnom perzijskom kralju Dariju I. Velikom. Dariju II. se često prišiva prezime Nothus (grč. νοθος) što znači kopile. Taj nadimak je najvjerojatnije dobio zbog svoje uloge u Peloponeskom ratu, u kojem je Sparta uz perzijsku pomoć potukla Atenu.

[uredi - уреди] Politički život

Datoteka:Tomb of Darius II.jpg
Grobnica Darija II. u Nakš-i Rustamu, današnji Iran

Zbog oskudnih povijesnih podataka, o životu Darija II. se zna relativno malo. Primjerice, babilonski zapisi iz Nipura ne spominju njegova dva prethodnika Kserksa II. i Sogdijana, pa se Darije II. nadovezuje odmah poslije njegova oca Artakserksa I. Grčki povjesničari poput Ksenofonta spominju njegovu ulogu 409. p. n. e. u pobuni Medijaca, dok ga Ktezije spominje u kontekstu haremskih spletki. Sve dok pomorska sila Atena nije ugrožavala perzijske interese na istočnom Mediteranu, Darije II. se nije miješao u grčke poslove. Čak ni 413. p. n. e. kada je Atena potpomogla pobunu Amorga u perzijskoj satrapiji Kariji Darije II. nije ništa poduzimao protiv Atene, pogotovo zato što je iste godine Atena u sicilijanskoj ekspediciji pretrpjela goleme gubitke (135 brodova, 10.000 hoplita, 25.000 mornara). Ipak, kada je 409. p. n. e. Atena prodrla u Malu Aziju i počela paliti žito u Lidiji, perzijski car odlučio je intervenirati. Dao je naredbe svojim satrapima Tisafernu i Farnabazu u Maloj Aziji da ponude veliku nagradu grčkim polisima za rat protiv Atene, na što je pristala Sparta, najveći atenski neprijatelj u Grčkoj. Godinu dana poslije šalje svog sina Kira Mlađeg u Malu Aziju s zadatkom da svim sredstvima dovede Atenu do poraza[2]. Tokom zadnje godine vladavine Darija II., Sparta je uz veliku perzijsku pomoć potukla Atenu čime je obilježen kraj Peloponeskog rata.

[uredi - уреди] Smrt

Darije II. umire 404. p. n. e., nakon 19 godina vladavine. Sahranjen je u kompleksu grobnica Nakš-i Rustam nedaleko od Perzepolisa, u današnjem Iranu. Naslijedio ga je njegov sin Artakserkso II.

[uredi - уреди] Kronologija

[uredi - уреди] Poveznice


Prethodnik: Veliki kralj Perzije
(423. - 404. p. n. e.)
____________________
Faraon Egipta
(423. - 404. p. n. e.)
Nasljednik:
Sogdijan
(424. - 423. p. n. e.)
Artakserkso II.
(404. - 358. p. n. e.)
____________________
Amirtej
(404. - 399. p. n. e.)

[uredi - уреди] Izvori

[uredi - уреди] Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Vidi još

Lični/osobni alati
interakcija - интеракција