Oront I

Izvor: Wikipedia

Oront I. (perz. Arvanta[1], grč. Ορόντης, Orontes[2]) je bio satrap Armenije u doba vladavine perzijskog velikog kralja Artakserksa II.[3]

Oront je rodom bio Baktrijac, sin Artasira[1]. Oženio se za Rodoginu, kćer perzijskog vladara Artakserksa II. čime je ojačao svoje veze sa kraljevskom obitelji[4]. Oront se često spominje u kontekstu veza sa Grcima; povjesničar Ksenofont spominje kako su Deset tisuća (grčki plaćenici koje je unajmio Kir Mlađi u neuspješnom pohodu protiv svog brata) prilikom povratka kući prešli preko Armenije do Crnog mora[4]. Godine 386. pne. Oront je postao zapovjednikom perzijskog pješaštva u pohodu protiv ciparskog kralja Evagore iz Salamine[5]. Nakon što je lažno optužio lidijskog satrapa Tiribaza koji je u navedenoj ekspediciji zapovjedao perzijskom mornaricom, Tiribaz je bio prisiljen kao zarobljenik otići na kraljevski dvor te u pritvoru čekati Artakserksa II. da se vrati iz pohoda protiv plemena Kadusija[6]. Nakon tri suđenja Tiribaz je oslobođen svih optužbi, a dobio je i potporu samog perzijskog vladara koji je cijenio njegove doprinose protiv Grka. Oront je u međuvremenu sklopio mir sa Evagorom koji je išao u korist ciparskom kralju[1], zbog čega nije odobren od strane perzijskog vladara. Oront je zbog ovog čina uvelike izgubio kredibilitet kod velikog kralja Artakserksa II.[1]

Tijekom zadnjih godina vladavine, Oront II. se u Diodorovim djelima spominje i kao „satrap Misije[7] (točnije; zavisni namjesnik određenih obalnih područja), odnosno kao vođa pobunjenih satrapa u Maloj Aziji. Kao i prilikom rata na Cipru, Oront je ponovo izdao svoje kolege (pobunjene satrape), no nezadovoljan nagradom još jednom se pobunio pa su njegovi napadi trajali i nakon smrti Artakserksa II. (358. pne.), odnosno u doba vladavine njegovog nasljednika Artakserksa III. Zbog njegovog dugogodišnjeg neprijateljstva sa perzijskim kraljevskim dvorom, Oront je nagrađen od strane Atene[8], najvećeg neprijatelja Perzijskog Carstva. Pretpostavlja se kako je Oront I. umro oko 344. pne.[1], pa je iste godine na mjesto satrapa Armenije stupio perzijski princ Darije III. Kodoman, koji je osam godina kasnije postao velikim kraljem. Darija je pak na mjestu armenskog satrapa naslijedio Oront II., sin Oronta I.

Poveznice[uredi - уреди]

Prethodnik: Satrap Armenije
(401. - 344. pne.)
Nasljednik:
Tiribaz (?)
(? - cca 401. pne.)
Darije III. Kodoman
(344. - 336. pne.)

Izvori[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]