Arija (satrapija)
- Ne poistovećivati sa Arijana (oblast).
- Za ostale upotrebe, pogledajte Arija (razvrstavanje).
Arija (staroperz. Haraiva, avest. Haraeuua, grč. Ἀρ(ε)ὶα, lat. Aria) povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida[1], a danas dio istočnog Irana i zapadnog Afganistana.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Zemljopis
Arija je područje koje je uglavnom obuhvaćalo dolinu rijeke Hari (grč. Ἄρ(ε)ιος), koja je postala eponimom za cijelu regiju[2]. U antičko doba smatrala se vrlo plodnom te je bila poznata po proizvodnji vina. Regija Arija omeđena je planinama regija Paropamisade na istoku te Margu i Hirkanije na sjeveru, odnosno pustinjama regija Kerman i Drangijane na jugu. Detaljno su je opisali povjesničari Klaudije Ptolomej i Strabon, a prema njihovim zapisima radi se o današnoj regiji Herat na zapadu današnjeg Afganistana[3].
Prema Plotomeju, prvobitni glavni grad Arije bio je Artacoana (grč. Ἀρτακόανα) ili Articaudna (grč. Ἀρτικαύδνα). U njegovoj blizini kasnije je po nalogu Aleksandra Makedonskog ili njegovih nasljednika izgrađena nova metropola Aleksandrija Arija (grč. Ἀλεξάνδρεια ἡ ἐν Ἀρίοις), odnosno današnji Herat u sjeverozapadnom Afganistanu. Ptolomej navodi i nekoliko drugih bogatih i plodnih gradova, poput Arije, Suzije, Kandake, Bitakse, Sotere, Nisibisa i Sarmatine.
[uredi - уреди] Povijest
Arija se spominje u zapisima iz doba dinastije Ahemenida kao jedna od perzijskih satrapija (pokrajina)[4]. Oko 520. pne. slavni perzijski vladar Kir Veliki priključio je Ariju novonastalom Perzijskom Carstvu. Spomenuta je u Darijevim kraljevskim zapisima u Behistunu koji datiraju iz 520. pne. Delegati iz Arije prikazani su na kraljevskim grobnicama u Nakš-i Rustamu, te na reljefima istočnog stubišta apadane u Perzepolisu. Reljefi ih prikazuju u odjeći skitskog stila; sa tunikama i visokim čizmama, te upletenim turbanom oko glave.
U vrijeme Aleksandra Makedonskog, Arija je očito bila važna pokrajina. Njome je upravljao Satibarzan, koji je uz Besa iz Baktrije i Barsaenta iz Arahozije bio jedan od tri glavna satrapa istočnog dijela Perzijskog Carstva. Aleksandar je krajem 330. pne. pokorio pokrajinu i osvojio njezin glavni grad Artacoanu. Arija je kasnije bila dijelom helenističkog carstva u doba Seleukida, no 167. pne. ponovo dio novog iranskog carstva Parta, odnosno kasnije Sasanida.
