Darije III

Izvor: Wikipedia
Darije III
Meister der Alexanderschlacht 003.jpg Darije III na Aleksandrovom mozaiku pronađenom u Pompejima[1]
Veliki kralj Perzijske Monarhije
Vladavina juni 336. - 330. pne. (6 godina - Perzija)
juni 336. - 332. pne. (4 godine - Egipat)
Krunidba juni 336. pne.
Prethodnik Artakserks IV
Nasljednik Aleksandar Makedonski
Supruga Stateira I
Djeca kćeri Stateira II i Dripetis
Puno ime Darije III (Artašata) Kodoman od Perzije
Dinastija Ahemenidi
Otac Arsam
Majka Sisigambis
Rođenje 380. pne.
Smrt 330. pne.
Drevni grad Raj (predgrađe modernog Teherana)
Pokop Perzepolis

Darije III (Artašata) bio je posljednji veliki kralj Perzijske Monarhije iz iranske dinastije Ahemenida[2] koji je vladao od 336. do 330. pne.[3], kada ga je porazio Aleksandar Makedonski.

Ime i etimologija[uredi - уреди]

Rođen pod imenom Kodoman[4] (grč. Codomannus), Darije III je odmah nakon dolaska na vlast uzeo ime „Darije“, po svome pradjedu s majčine strane Dariju II, odnosno prema slavnom perzijskom caru Dariju I Velikom. Ime „Darije“ (staroperz. Darajavahuš, perz. داریوش Dariuš) prevedeno sa znači „Dobri vladar“[5][6].

Obitelj[uredi - уреди]

Darije III bio je sin princa Arsama i princeze Sisigambis[7]. Njegov otac Arsam bio je sin princa Ostana, koji je pak bio sin perzijskog cara Darija II, dok je njegova majka Sisigambis bila kćer perzijskog cara Artakserksa II, također sina Darija II. Prethodnik Darija III bio je njegov rođak s majčine strane; Artakserkso IV. Nakon krunidbe 336. pne. Darije III oženio se Stateirom I s kojom je imao dvije kćeri, Stateiru II i Dripetis[8]. Njegovom kćeri Stateirom II se kasnije oženio Aleksandar Makedonski.

Uspon[uredi - уреди]

Artakserkso III, djed Darija III, kao i većina njegovih sinova stradalo su u ubojstvima koje je organizirao perzijski general Bagoas[9], koji je na tron postavio Artakserksa IV. (Arza) kao marionetskog vladara. Kada je Bagoas shvatio kako ga više ne može kontrolirati, godine 336. pne. dao ga je ubiti, a na tron je postavio Kodomana, posljednjeg legitimnog nasljednika iz kraljevske loze. Kodoman (okrunjen kao Darije III) bio je rođak njegova prethodnika Artakserksa IV., a iskazao se kada je u doba vladavine Artakserksa III diplomacijom pomirio dva zaraćena kralja nomadskih plemena Kadusijana na sjeveroistoku Perzijske Monarhije[10], i kada je radio kao kraljevski glasnik. KOdoman je na vlast došao s 45 godina, i okrunuo se pod imenom Darije III.

Pokušaj atentata[uredi - уреди]

Ubrzo nakon dolaska na vlast Darije III se osamostalio kao vladar, pa je general Bagoas i njega pokušao otrovati. Ipak, Darije III je na vrijeme upozoren na planove za njegovo ubojstvo, pa je dao uhititi Bagoasa i natjerao ga da sam popije otrov.

Vladavina[uredi - уреди]

Novi kralj se našao u teškoj situaciji budući da je Perzijska Monarhija u to doba bila vrlo nestabilna; diljem zemlje vladali su ljubomorni i nepouzdani satrapi, poput Kabaša u Egiptu. U usporedbi s njegovim prethodnicima iz ahemenidske dinastije, Darije III nije imao nikakvog iskustva u vladanju imperijem, niti je prethodno iskazivao ambicije da njime vlada. Nedostatak tih kvaliteta u doba velike krize pokazali su se presudnim za sudbinu prve Perzijske Monarhije. Godine 336. pne. Filip II Makedonski prihvaćen je za hegemona Korintske lige i planira invaziju na maloazijske grčke gradove pod perzijskom kontrolom[11]. U proljeće šalje svoje generale Parmeniona i Atala u „oslobađanje“ istih gradova, no za vrijeme njihovih vojnih prodora Filip II je u ljeto iste godine ubijen.

Sukob s Aleksandrom[uredi - уреди]

Darije III prikazan u borbi protiv Aleksandra Makedonskog za vrijeme bitke kod Isa

Godine 334. pne. sin Filipa II, Aleksandar Makedonski[12], postaje hegemonom Korintske lige te vodi kombiniranu makedonsku vojsku u invaziju perzijske Male Azije.

Bitka kod Granika[uredi - уреди]

Ubrzo poslije Aleksandrovog prodora u Aziju, makedonska vojska pobjeđuje maloazijske Perzijance u bitci kod Granika. Darije III nije sudjelovao u toj bitci, koju je smatrao običnom provincijskom pobunom koje su bile česte u to vrijeme, niti je slutio kako Aleksandar Makedonski ima u planu prodor do srca Perzije. Očekivao je kako će se perzijski satrapi obračunati s Aleksandrom, pa je mirno ostao u svojoj prijestolnici Perzepolisu.

Bitka kod Isa[uredi - уреди]

Tek godinu i pol dana poslije bitke kod Granika, 333. pne. Darije III odlučio je okupiti vojsku i osobno se obračunati s makedonskim osvajačem. U bitci kod Isa 100.000 Perzijanaca uključujući grčkim plaćenicima sukobilo se protiv 50.000 makedonskih i korintskih vojnika, u kojoj je dvostruko manja Aleksandrova vojska preko boka zaobišla i porazila perzijsku vojsku. Historičar Arijan tvrdi kako je Darije III, uvidjevši kako su perzijske bojne crte probijene, pobjegao u svojim bojnim kolima ostavivši na bojištu svoje oružje, luk i kraljevski plašt, koje je kasnije pronašao Alekandar osobno. Također tvrdi kako je Aleksandar zarobio Darijev štab i obitelj, zbog čega je Darije III više puta u pismima tražio njihovo oslobađanje, no Aleksandar je to odbio učiniti sve dok ga Darije ne prizna kao novog vladara Perzije. Godine 331. pne. u zarobljeništvu umire Darijeva žena Stateira I.

Bitka kod Gaugamele[uredi - уреди]

Bijeg Darija III za vrijeme bitke kod Gaugamele na reljefu slonovače iz 18. stoljeća

Okolnosti su bile na strani Darija III 331. pne. kada je uoči bitke kod Gaugamele okupio popriličan broj trupa i dobro ih organizirao, te je dobio vojnu potporu većine perzijskih satrapa. Unatoč svim tim povoljnim faktorima, Darije III ponovno je izgubio bitku protiv Aleksandra. Starogrčka historiografija tvrdi da je pobjegao s bojišta nakon Aleksandrovog juriša, no u 20. vijeku otkriveni su akadski klinopisi na kojima stoji da su babilonijske trupe u sastavu perzijskih dezertirale i time otvorile put makedonskoj pobjedi. U svakom slučaju, Darije III se ponovo morao povlačiti prema istoku da bi spasio od makedonskih progonitelja. Veliki dio perzijskih snaga stradalo je u toj bitci, pa Darije III poslije više nikad neće moći okupiti kraljevsku vojsku tolike veličine. Darije III je poslije bitke pobjegao u Ekbatanu gdje je pokušavao okupiti novu vojsku za borbu protiv Aleksandra, dok je Aleksandar Makedonski istovremeno zaposjeo Babilon, Suzu i perzijsku prijestolnicu Perzepolis. Okupacijom Perzepolisa nakon bitke kod Perzijskih vrata Aleksadar je praktički mogao proglasiti pobjedu, no nastavio je goniti Darija III koji je bježao prema istoku[13].

Bijeg[uredi - уреди]

Obitelj Darija III pred Aleksandrom Makedonskim (Paolo Veronese, 16. vijek)

Za vrijeme bijega Darije III pokušavao je obnoviti perzijsku vojsku na onu razinu kao kod bitke kod Gaugamele, no njegovi pokušaji završili su neuspjehom koji je uzrokovan gubitkom autoriteta poslije poraza te Aleksandrovom liberalnom politikom prema osvojenim područjima. Naime, u Babilonu i Perziji Aleksandar je provodio tolerantnu politiku što je dodatno otežalo napore Darija III u obnovi vojne moći. Za vrijeme bijega, baktrijski satrap Bes koji se kod Gaugamele borio skupa s Darijem III i koji se predstavljao kao njegov privženi saveznik, izdao ga je zbog osobnih interesa. Prilikom prvog odmora baktrijski vojnici zauzeli su kraljev šator, zarobili Darija III, te ga poveli u Baktriju kao zarobljenika jer su očekivali kako će ih Aleksandar nagraditi ako mu isporuče zarobljenog Darija III. Poslije toga bilo je jasno kako Darije III više neće moći podići ikakvu perzijsku silu protiv Aleksandra jer više nije imao status perzijskog šaha niti je predstavljao ikakvu opasnost za osvajačke makedonske snage. Ipak, Aleksadar Makedonski nastavio je potjeru u cilju da osobno pronađe i zarobi Darija III.[14]

Smrt[uredi - уреди]

Aleksandar Makedonski prekriva mrtvo tijelo Darija III svojim plaštom (bakrorez iz 18. stoljeća)

Godine 330. pne. satrap Bes ubio je Darija III i ostavio njegovo tijelo u kolima koje su pronašli makedonski vojnici[15]. Taj događaj razočarao je Aleksandra koji je želio uhvatiti živog Darija III Kada je Aleksandar ugledao mrtvo Darijevo tijelo, uzeo je njegov kraljevski prsten a njegovo tijelo poslao je u Perzepolis[16] gdje su ga pokopali u kraljevskim grobnicama sa svim počastima. Ubrzo poslije sahrane Darija III, Aleksandar se 334. pne. oženio njegovom kćeri Stateirom II čime je učvstio svoj legitimitet nasljednika perzijskog kralja. Nakon smrti Darija III, satrap Bes pokušao se predstaviti kao njegov nasljednik pa se imenovao kao Artakserkso V., predstavljajući se istočnim ostacima Perzijske Monarhije kao veliki kralj. Ipak, uskoro su ga uhvatili makedonski vojnici, a Aleksandar Makedonski dao ga je mučiti i pogubiti jer ga je smatrao izdajnikom perzijske vladarske kuće.

Popularna kultura[uredi - уреди]

  • U filmu „Aleksandar“ (Alexander) iz 2004. godine u režiji Olivera Stonea Darija III je tumačio glumac Raz Degan.
  • Poraz Darija III protiv Aleksandra Makedonskog spomenut je u pjesmi heavy metal grupe Iron Maiden.
  • Američki glumac Carlos Ferro posudio je glas Dariju III u japanskom animiranom filmu Alexander Senki iz 1999. godine.

Kronologija[uredi - уреди]

Poveznice[uredi - уреди]

Prethodnik: Veliki kralj Perzije
(336. - 330. pne.)
____________________
Faraon Egipta
(336. - 332. pne.)
Nasljednik:
Artakserks IV
(358. - 336. pne.)
Aleksandar Makedonski
(330. - 323. pne.)
____________________
(332. - 323. pne.)

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]