Artafern

Izvor: Wikipedia

Artafern ili Artafren Stariji (staroperz. „Arta+Farnah“: Slava+Pravednost[1]) je bio Histaspov sin, brat perzijskog velikog kralja Darija Velikog, satrap grada Sarda odnosno Lidije[2], te jedan od zapovjednika perzijske vojske u doba grčko-perzijski ratova.

Politički život[uredi - уреди]

Artafern je 497. pne. primio atensko veleposlanstvo koje je poslao Klisten, te ga upozorio kako moraju prihvatiti natrag tiranina Hipiju.

Naknadno, odigrao je značajnu ulogu u suzbijanju Jonskog ustanka[3], dok je nakon sukoba bio primoran stvoriti mirovne ugovore među jonskim polisima. Izmjerio je površine njihovih teritorija u parasanzima te je prema njima odredio danak[1]. Godine 492. pne. na mjestu satrapa zamijenio ga je Mardonije.

Potomstvo[uredi - уреди]

Glavni članak: Artafern Mlađi

Njegov istoimeni sin Artafern Mlađi zajedno sa Datisom imenovan je zapovjednikom perzijskih snaga u kažnjeničkoj ekspediciji protiv Atene i Eretrije koje su pomagale Jonski ustanak, no unatoč pokoravanju Eretrije njihov pohod završava neuspješno u bitci kod Maratona gdje su ih porazili Atenjani. Deset godina kasnije, vodio je satrapije Lidiju i Miziju.

U književnosti[uredi - уреди]

Eshil u svojim djelima (koja su uglavnom historijski irelevantna) spominje listu perzijskih vladara i navodi dva kralja pod imenom „Artafern“, što je vjerojatno inspirirano navedenom dvojicom perzijskih zapovjednika.

Veze[uredi - уреди]

Prethodnik: Satrap Lidije
(513. - 492. pne.)
Nasljednik:
Otan
(517. - 513. pne.)
Artafern Mlađi
(492. - 470-e pne.)

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]