Paflagonija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Paflagonija prikazana na sjeveru karte Male Azije uz obalu Crnog mora
Detalj karte Anatolije iz 15. vijeka sa Paflagonijom na vrhu

Paflagonija (antgrč. Παφλαγονία [Paphlagonía, moderno Paflagonía]) je bila antička regija u sjevernoj Anatoliji[1]; protezala se uz obalu Crnog mora između Bitinije na zapadu i Ponta na istoku, odnosno sjeverno of Frigije. Prema Strabonu, rijeka Bartin činila je zapadnu, a Kizil istočnu granicu regije.

Paflagonija nikada nije imala značajniju ulogu kroz historiju, no bila je naseljena jednim od najstarijih anatolijskih naroda[2]. U doba vladavine Hetita, regija je bila naseljena narodom Kaška čije etničke veze sa Paflagonijcima nisu poznate, no čini se kako su bili u srodstvu sa Kapadocijcima koji su pripadali anatolijskoj grani indoevropskih naroda. Paflagonija se spominje u Herodotovim djelima, u kontekstu osvajanja lidijskog kralja Kreza koji ju je priključio svom kraljevstvu, te kako su njeni stanovnici 480. pne. sudjelovali u Kserksovoj vojsci u pohodu protiv Atene. Paflagonija je priključena Perzijskoj Monarhiji još u doba Kira Velikog koji je porazio Kreza, kralja Lidije[1]. Ksenofont spominje kako je regijom vladao domaći princ bez ikakvog vanjskog utjecaja okolnih satrapa, a to se pripisuje izoliranosti regije koja je okružena planinama i u koju vode nepristupačni putevi. Paflagonijom su kasnije vladali Makedonci pod Aleksandrom i Rimljani[1], nakon čega područje gubi ime Paflagonija u političkom smislu.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]