Ismail I

Izvor: Wikipedia
Ismail I
اسماعی
Shah Ismail.JPG
Portret Ismaila I
Iranski šah
Vladavina 1501.23. 5. 1524.
Krunidba 1501. (Tabriz)
Prethodnik Alvand bin Jusuf bin Uzun Hasan
Nasljednik Tahmasp I
Supruga Tadžlu Hanom
Djeca Tahmasp I,
Abul Gazi Sultan Alkas Mirza,
Sultan Rustam Mirza,
Abul Naser Sultan Sam Mirza,
Abul Fateh Sultan Moez od-din Bahram Mirza,
Ibrahim Mirza,
Sultan Husein Mirza,
sedam kćeri
Puno ime Abul Muzafar bin Hajdar as-Safavi
Dinastija safavidska
Otac Šejh Hajdar
Majka Halima Begom
Rođenje 17. 7. 1487.
Ardabil, Iran
Smrt 23. 5. 1524.
Tabriz, Iran
Pokop Ardabil, Iran

Ismail I (perz. اسماعی; Ardabil, 17. srpnja 1487.Tabriz, 23. svibnja 1524.), šah Irana, osnivač safavidske dinastije i jedan od najvažnijih vladara u iranskoj historiji.

Rođen je u Ardabilu na sjeverozapadu Irana u obitelji kizilbaša, šijitskih ratnika koji su vodili dugogodišnje ratove protiv većinskih sunita. S četiri godine Ismail je izgubio oca Šejha Hajdara koji je poginuo prilikom spomenutih vjerskih borbi, a sljedećih deset godina šijiti su zbog straha od sunitske odmazde skrivali njegovu obitelj. Godine 1501., u dobi od svega 14 godina, Ismail je postao vođom kizilbaša, zauzeo grad Tabriz i proglasio se iranskim šahom. Ubrzo je u potpunosti porazio dinastiju Ak-Kojunlu koja je kontrolirala Iransku visoravan i veće dijelove Mezopotamije, a 1510. krenuo je i u pohod u Centralnu Aziju gdje je porazio Uzbeke i zauzeo grad Merv.

Iranski identitet pokušao je učvrstiti generalnim preobraćenjem iranskog stanovništva sa sunitizma na šijitizam što je 1514. izazvalo sukob s uspinjućim Osmanlijama na zapadu. U bitci kod Čaldirana iranska vojska teško je poražena protiv brojčano jače i kvalitetnije opremljene osmanlijske vojske što je dotad neporaženom Ismailu zadalo veliki moralni udarac. U osmanlijske ruke nakratko je pala i iranska prijestolnica Tabriz, ali njihovi daljnji prodori prema istoku bili su spriječeni. Do svoje smrti 1524. godine Ismail je učvrstio sjeveroistočne granice u Horasanu i zauzeo Gruziju u kavkaskoj regiji. Naslijedio ga je sin Tahmasp I koji će vladati safavidskim Iranom duže od pola vijeka.

Vladavina Ismaila I od velike je historijske važnosti zato što Iran u novi vijek ulazi pod domaćom safavidskom dinastijom, nakon 200 godina dominacije mongolsko-turkijskih dinastija na Iranskoj visoravni. Safavidi će vladati Iranom još dva vijeka nakon Ismailove smrti i imati će značajan utjecaj na razvoj iranskog društva, religije i internacionalnih odnosa. Novovjekovni iransko-turski ratovi koji su započeli bitkom kod Čaldirana nastaviti će se još 300 godina čime će se oblikovati i današnje granice Irana, Turske i Iraka. Proces šijitizacije iranskih muslimana kojeg je započeo Ismail nastavio se i nakon njegove smrti, a rezultirao je promjenom religijske karte u široj regiji sve do današnjeg dana – Iran, Azerbajdžan, Irak i Bahrein su većinski šijitske zemlje.

Veze[uredi - уреди]

Prethodnik: Iranski šah
(safavidska dinastija)
(1501.23. 5. 1524.)
Nasljednik:
Alvand bin Jusuf bin Uzun Hasan
(Dinastija Ak-Kojunlu)
Tahmasp I

Literatura[uredi - уреди]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Ismail I