Vielha e Mijaran

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vielha e Mijaran
Panorama Viehe
Panorama Viehe
Koordinate: 42°15′N 0°47′E / 42.250°N 0.783°E / 42.250; 0.783
Država  Španjolska
Autonomna zajednica Katalonija
Pokrajina Lleida
Specijalni okrug (comarca) Val d'Aran
Vlast
 - gradonačelnik Juan Antonio Serrano Iglesias
Površina
 - Ukupna 211 km²[1]
Visina 992 metar[1]
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 5.636 [1]
 - Gustoća 26,66 stan / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 25530
Karta
Vielha e Mijaran is located in Spain
Vielha e Mijaran
Vielha e Mijaran
Pozicija Vielhe u Španjolskoj

Vielha e Mijaran (službeno oksitanski, španjolski: Viella Mitg Arán, katalonski: Viella i Mitjaran) je općina i grad od 5.636 stanovnika na sjeveru Španjolske u centralnim Pirinejima.[1]

Vielha e Mijaran je i administrativni centar Doline Aran i istoimene katalonske comarce.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Vielha e Mijaran leži na nadmorskoj visini od 992 metara[1] u dolini rijeke Garonne (Dolina Aran), okružena planinama visokim preko 2000 metara. Vielha e Mijaran je sintagma od dvije oksitanske riječi - Vielha, što znači stara i Mijaran što znači srednja, a misli se na kvartove, nekadašnja naselja, koja nisu položena nisko, ni visoko već u sredini.[1]

Općina je udaljena 26 km od francuske granice ali punih 165 km od španjolske Lleide.

Vielha e Mijaran je nova općina osnovana 1970. spajanjem dotadašnjih općina Arròs e Vila, Betlan, Escunhau, Gausac, Vielha i Vilac.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Centar grada

Historija Vielhe usko je povezana sa Dolinom Aran, zna se da je 1192. u Vielhi podignut hospicij za hodočasnike.[1]

Francuske trupe zauzele su Dolinu Aran 1283., ona je pod njihovom vlašću ostala do 1312., kad su stanovnici doline odlučili biti podanici katalonsko-aragonske krune, čiji im je kralj Jaime II u znak zahvalnosti 1313. dodjelio zakon Querimònia kojim su narednih petsto godina zadržali svoju samoupravu.[1]

Za apsolutističke vladavine Filipa V. - 1716. ukinuta su sva dotadašnja katalonska prava pa tako i ona koja se odnose na samoupravu Doline Aran. Napoleon je 1810. okupirao Dolinu, ali ju je već 1815.kralj Louis XVIII vratio Španjolskoj.[1]

Sve do 20. vijeka Dolina Aran bila je za dugih zima, potpuno odsječena od Španjolske i Katalonije. Francuski inženjeri projektirali su prvi tunel do doline još 1832., ali on nije pušten u promet sve do 1948.[1]

Nekadašnja prava i privilegije, počele su se obnavljati nakon demokratizacije zemlje 1979.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Turizam je najvažnija privredna grana, od zimskih sportova do planinarenja ljeti.

Gradovi pobratimi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]