Scania

Ovo je članak o švedskom proizvođaču automobila. Za pokrajinu, vidi Skanija. Za ostalo, vidi Scania (razvrstavanje).

Scania Aktiebolag
Vrsta	Dioničko društvo
Osnovana	1891. (kao Vagnsfabriksaktiebolaget i Södertälje)
Trenutno sjedište	Södertälje, Švedska
Predsjednik	Martin Winterkorn (glavni direktor)
Industrija	Automobilska industrija
Proizvodi	Kamioni, autobusi, industrijski i brodski motori, generatori, poljoprivredni strojevi.
Usluge	Financijske usluge
Prihod	SEK 62.074 milj. (2009.)
Operativni prihod	SEK 2.473 milj. (2009.)
Neto dobit	SEK 3.365 milj. (2009.)
Broj zaposlenih	32.330 (kraj 2009.)
Vlasnik	Volkswagen grupa
Web-stranica	Scania web site

Scania aktiebolag (skraćeno Scania AB ili samo Scania) globalna je automobilska industrija koja se bavi proizvodnjom komercijalnih vozila - naročito teških kamiona i autobusa. Kompanija se uz to bavi i proizvodnjom dizelskih motora za pogon teških vozila, brodova i industriju.

Scania je osnovana 1891. u švedskom gradu Södertälje gdje je i danas Scanijino sjedište. Scania danas ima deset proizvodnih pogona u Švedskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Rusiji, Argentini i Brazilu. Osim toga, tu su još i deset montažnih postrojenja u Africi, Aziji i Evropi. Scania se diljem cvijeta bavi proizvodnjom, prodajom i financiranjem drugih poduzeća. Kompanija je 2008. imala po cijelom svijetu oko 35.000 zaposlenih.

Scania je danas u većinskom vlasništvu njemačke Volkswagen grupe grupacije, u kojoj se osim VW-a i Scanije, nalaze i drugi ugledni proizvođači automobila poput: Audija, Porschea, Bentleyja, Lamborghinija, Bugattija, Seata, Škode, Suzukija i MAN-a.

Scanijin logotip prikazuje Griffin te se nalazi na grbu švedske pokrajine Scanije (šve. Skåne). Također, to ime je i latinski naziv za švedsku pokrajinu Skåne.

Povijest

Scanijin motocikl iz 1903.

Scania Type A Tonneau iz 1903.

Scanijin laki tenk Stridsvagn m/41 korišten tokom 2. svjetskog rata.

Scania AB je nastala spajanjem dviju kompanija - Scanije i Vabisa.

Scania i Vabis

Kompanija Vabis (šve. Vagnsfabriksaktiebolaget i Södertälje) osnovana je 1891. kao sestrinska firma čeličane Surahammars Bruk iz grada Södertälje, koja se bavila proizvodnjom željezničkih vagona. 1902. godine, inženjer Gustaf Erikson dizajnirao je prvi kamion koji je kompanija proizvela. Bio je pokretan benzinskim motorom i dvostupanjskim mjenjačem. Godinu dana kasnije, kompanijaVabis počela je proizvoditi komercijalna vozila. 1907. kompanija je razvila kamion od tri tone koji je osvojio nagradu Švedskog kraljevskog automobilističkog kluba 1909. Međutim, taj kamion je predstavljao financijsku katastrofu za firmu jer vozilo nije privuklo značajni broj kupaca.

Kompanija Maskinfabriks-aktiebolaget Scania osnovana je 1900. u Malmöu, na jugu Švedske. Započela je sa proizvodnjom bicikala, dok je 1903. proizveden prvi automobil. 1905. Scania je proizvela prvi kamion.

Spajanje

Zbog financijskih problema, kompanija Vabis spojila se sa Maskinfabriks-aktiebolaget Scania 1911. godine, te je nastala zajednička kompanija AB Scania-Vabis. Proizvodnja motora i automobila odvijala se u Vabisovoj, a proizvodnja kamiona u Scanijinoj tvornici.

Prvi svjetski rat i 1920-e

Sljedećih nekoliko godina prihodi kompanije su stagnirali, dok je oko trećina narudžbi bilo iz inozemstva. Izbijanjem 1. svjetskog rata dolazi do velike prodajne promjene, te se gotovo sva vozila prodaju švedskoj vojsci. 1916. kompanija AB Scania-Vabis ostvarila je dovoljno veliki prihod koji joj je omogućio investiranje u oba proizvodna pogona.

Završetkom rata, Scania se od 1919. koncentrirala samo na proizvodnju kamiona, odbacivši mogućnost proizvodnje automobila i autobusa, ali je 1921. bankrotirala.

Nakon velikih financijskih poteškoća 1921., banka Stockholms Enskilda Bank u vlasništvu švedske poreodice Wallenberg uložila je u kompaniju Scania-Vabis značajna financijska sredstva, pa se ona nakon te inekcije oporavila.

Krajem 1913., kompanija je osnovala svoju filijalu u Danskoj. Sljedeće godine u Danskoj je izgrađen prvi automobil, četverosjed sa Phaeton dizajnom. Automobil je izgrađen u tvornici Frederiksberg u Kopenhagenu. Iste godine u tvornici je izgrađen prvi Scania-Vabis kamion, a nakon toga razvijen je V8 motor, jedan od prvih na Svijetu. 1921. danska tvornica prodala je oko 175 proizvedenih kamiona i 75 automobila. Nakon što je ostvaren cilj, tvornica u Danskoj je zatvorena. Posljednji automobil uopće, Scania je proizvela 1929.

1930-e i 1940-e

Tokom 2. svjetskog rata Scania proizvodi različite modele vojnih vozila za potrebe švedske vojske, uključujući i lake tenkove Stridsvagn m/41 koji su se proizvodili na temelju licence. Scania-Vabis 1948. postaje generalni uvoznik Volkswagenovih vozila u Švedskoj.

1950-e i 1960-e

Kamion Scania Regent (Scania-Vabis L71) kojim kompanija postaje najprije nacionalno, a zatim svjetski konkurentna.

Tokom 1950-ih kompanija je proširila svoj proizvodni asortiman za nove segmente kupaca, te postaje predstavnik za Willys Jeep i Volkswagen Beetle vozila. Upravo poslovanje sa Bubom je za Scaniju-Vabis bilo veoma profibilno. 1954. predstavljen je kamion Regent, zahvaljujući čemu započinje konkurencija sa Volvom.

Tokom tog razdoblja, Scania-Vabis je proširila svoju distributersku mrežu dok su se diljem zemlje otvarali specijalizirani servisi. Do kraja 1950-ih, tržišni udio Scania-Vabisa u Švedskoj bio je između 40 do 50%, dok se na tržištu teških kamiona povećao udio na 70%. Time je Scania postala važan proizvodno-prodajni segment na tržištu tegljača.

Vjerojatno najveći utjecaj, Scania-Vabis imala je na izvoznom tržištu. Do 1950. kompanija je ostvarivala izvoz koji je iznosio 10% ukupne proizvodnje. Deset godina kasnije, izvoz je povećan na 50% ukupne proizvodnje. Nizozemska kompanija Beers postala je vrlo važan Scanijin poslovni partner. Tako je Beers postao službeni uvoznik teretnih vozila Scania-Vabis za nizozemsko tržište. Također, uspostavljena je mreža distributera te programi obuke za mehaničare i vozače. Beers je svojim kupcima ponudio besplatni tehnički pregled vozila dva puta godišnje te pomoć na cesti duž cijele Nizozemske sa svojim opremljenim servisnim kamionima. Zbog tih marketinških aktivnosti, Scania-Vabis je konstantno držala 20% tržišnog udjela u Nizozemskoj. Zbog toga je Scanija koristila Beersov poslovni model i u svojim operacijama inozemne prodaje u drugim zemljama.

Tokom 1960-ih Scania-Vabis je proširila svoju proizvodnju na inozemstvo. Do tada se sva proizvodnja obavljala u pogonu u švedskom gradu Södertäljeu. Najzanimljiviji je bio Brazil zbog velikog tržišta teških kamiona te potrebe za međugradskim autobusima i vozilima za tamošnje planinske ceste koje su s vremenom postale neprohodne. Tako je u brazilskom gradu São Bernardo do Campo izgrađen proizvodni pogon 1962. Izgradnjom tog pogona, Scania-Vabis postavila je standarde u međunarodnim operacijama.

Osnivanjem Evropske ekonomske zajednice (EEZ) Scaniji-Vabis su otvorene mnoge mogućnosti. Tako je u Nizozemskoj, gdje je kompanija imala veliki utjecaj, izgrađena tvornica u gradu Zwolleu 1964. U njoj su se proizvodila vozila namijenjena tržištima pet zemalja osnivačica EEZ-a, najviše u Njemačkoj i Francuskoj.

1966. Scania-Vabis stekla je vlasništvo nad kompanijom Be-Ge Karosserifabrik. Ta tfirma se od 1946. bavila proizvodnjom kamionskih kabina kojima su opskrbljivani Scania-Vabis i njezin domaći konkurent Volvo. Budući da je postojala poslovna praksa da se proizvođači teretnih vozila opskrbljuju od nezavisnih proizvođača sa vanjskim komponentama za vozila, kupnja Be-Ge Karosserifabrika pokazala se kao odličan Scanijin potez.

Scania-Vabis nastavila je sa ekspanzijom kupnje proizvodnih kompanija. 1967. Scania kupuje kompaniju Svenska Karosseri Verkstäderna sa sjedištem u Katrineholmu, te osniva novu filijalu pod nazivom Scania-Bussar. Godinu dana kasnije, Scanija u Katrineholm "prebacuje" svu svoju proizvodnju autobusa. Ostale proizvodne lokacije smještene su u Sibbhult i Falun čime Scania-Vabis povećava broj radnika. Tako je primjerice u Scanijinom sjedištu u gradu Södertäljeu, zbog povećanja obima proizvodnje u tvornici povećan broj gradske populacije.

Od 1968. kompanija sva svoja komercijalna vozila prodaje pod imenom Scania, bez dodatka Vabis. Iste godine osnovan je i prvi prodajni ured u Njemačkoj.

Saab-Scania AB

Scania-VABIS se 1969. spaja sa Saabom te je osnovana kompanija Saab-Scania AB. Kada su se Saab i Scania poslovno razdvojili 1995., imena kamiona i autobusa promijenjena su u Scania AB. Nakon godine dana Scania AB je stavila svoje dionice na burzovnu kotaciju. To je uzrokovalo manju promjenu imena kompanije u Scania AB (publ).

Mnogi primjerci komercijalnih i vojnih vozila kompanija Scania, Vabis i Scania-Vabis mogu se vidjeti u Scanijinom muzeju "Marcus Wallenberg-hallen" u Södertäljeu.

Vlasnička struktura

Volvo

Volvo je 7. augusta 1999. najavio da je dogovorio kupnju većinskog udjela u Scaniji. Tako bi Volvo kupio 49,3% dionica od kompanije Investor AB, Scanijinog najvećeg dioničara. Poslom vrijednim 7,5 milijardi. USD (60,7 milijardi. SEK) Volvo je htio stvoriti drugog najvećeg proizođača teških kamiona, poslije DaimlerChryslera. Volvo je novac za kupnju Scanije nabavio prodajom svojeg automobilskog segmenta američkom Ford Motor Company u januaru 1999. Međutim, posao je tek trebala odobriti Europska unija.

U konačnici, posao nije realiziran, budući da EU nije odobravala neke afere u kompaniji, rekavši da će se time formirati kompanija sa 100%-tnim udjelom na nordijskom tržištu.

MAN

Njemački proizvođač kamiona MAN AG je u septembru 2006., ponudio je Scaniji 10,3 mljrd. eura za tzv. neprijateljsko ulaganje. Scanijin CEO, Leif Östling, bio je prisiljen ispričati se javnosti, budući da je ponudu MAN-a opisao kao "Blitzkrieg". MAN AG je kasnije povukao spornu ponudu, ali je u siječnju 2008. povećao pravo glasa u Scaniji na 17%.

Današnja vlasnička struktura

Danas postoje dva glavna dioničara kompanije Scania AB (publ):

• Volkswagen Group - njemački automobilski proizvođač najveći je Scanijin dioničar. Grupacija ima najveća glasačka prava koja iznose 70,94%. Prvi udio u kompaniji kupljen je od Volva 2000. godine, te je u prvom tromjesječju 2007. iznosio 36,4%. Ostatak današnjeg udjela kupljen je od Investor AB u ožujku 2008. Posao su odobrila regulatorna tijela u srpnju 2008. Scania je tada postala 9. automobilski proizvođač u vlasništvu Volkswagenove grupacije.

• MAN AG - njemački proizvođač kamiona drugi je najveći dioničar Scanije te ima pravo glasa koje iznosi 17,34% u Scaniji. Također, Volkswagen Group ima 29,9% glasačkog prava u MAN-u koje je stekao 2007.

10 najvećih Scanijinih dioničara
Dioničar	A dionice	B dionice	% udjela u kapitalu	% udjela u glas. pravima
Volkswagen Aktiengesellschaft (Njemačka)	306.232.239	59.037.822	45,66	70,94
MAN SE (Njemačka)	73.047.179	33.718.857	13,35	17,37
/ Clearstream Banking (Njemačka, Luksemburg)	1.170.514	32.973.450	4,27	1,02
JP Morgan Chase Bank (SAD)	461.584	36.220.219	4,59	0,93
Swedbank Robur Fonder (Švedska)	0	29.043.665	3,63	0,66
Skandia Liv (Švedska)	974.374	9.646.318	1,33	0,44
Alecta Pensionsförsäkring (Švedska)	0	19.085.000	2,39	0,33
AMF Försäkring och fonder (Švedska)	650.000	9.678.411	1,23	0,36
Handelsbanken fonder (Švedska)	0	7.202.362	0,90	0,16
Norveška Vlada	0	6.937.665	0,87	0,16
10 najvećih dioničara	382.535.890	243.021.708	78,19	92,46
Ostali	17.464.110	156.978.292	21,81	7,54
Ukupno vlasništvo	400.000.000	400.000.000	100	100

10 najvećih Scanijinih dioničara po državama
Zemlja	% udjela u kapitalu	% glas. prava
Njemačka	59,07	88,33
Švedska	25,21	8,03
Ujedinjeno Kraljevstvo	6,10	1,30
Luksemburg	4,64	1,15
Sjedinjene Američke Države	2,02	0,41
Norveška	0,97	0,18
Irska	0,34	0,18
Danska	0,16	0,08
Švicarska	0,20	0,07
Japan	0,28	0,05

OMX Stockholm 30

OMX Stockholm 30 (OMXS30) je indeks dionica koje kotiraju na stockholmskoj burzi vrijednosnih papira. U tom indeksu nalazi se 30 najprofitabilnijih švedskih kompanija, a među njima je i Scania. Tako OMX Stockholm 30 sadrži najkvalitetnije švedske dionice. Burzovna oznaka Scanije je SCV B.

Kotacija dionica

Danas na burzi vrijednosnica kotira 400 miljuna A i 400 miljuna B dionica Scanije, sa ukupnom kapitaliziranom vrijednosti koja iznosi 72.880 milj. SEK. Upravljačka prava dionica iznose: jedna A dionica = 1 glas, deset B dionica = 1 glas.

29. siječnja 2010. Švedska depozitarna agencija za vrijednosne papire - Euroclear objavila je da Scania ima 119.973 vlasnika (dioničara).

Vrijednost

Ukupna imovina Scanije je 2009. iznosila 98.451 milj. SEK, dok je ukupni kapital kompanije u istoj godini iznosio 23.303 milj. SEK.

Proizvodi

Scanijin glavni proizvodni pogon u Södertäljeu.

Scania se bavi razvojem, proizvodnjom i prodajom kamiona težine veće od 16 tona za transport tereta na veće udaljenosti, regionalni i lokalni prijevoz dobara te kamiona potrebnih u graditeljstvu. Scania je jedan od rijetkih proizvođača kamiona koji koriste kabine i na specijalnim vozilima kao što su vatrogasna vozila ili kamioni za odvoz smeća u različitim dužinama. Primjerice, Scania proizvodi i kabine za devet osoba. Vezano uz kamione, Scania dizajnira i proizvodi odijela specijalno namijenjena vozačima kamiona, pod nazivom Scania Truck Gear. Osim kamiona, Scania proizvodi i autobuse za gradski i prigradski promet te turističke autobuse.

Uz automobilsku proizvodnju, kompanija je vezana i za proizvodnju industrijskih i brodskih motora, generatora te poljoprivrednih strojeva.

Osim proizvodnih djelatnosti, Scanijin proizvodni asortiman je proširen i na pružanje financijskih usluga.

Scania R730 iz 2010. sa V8 motorom.

Putnički autobus Scania OmniDekka N94UD u londonskom Kensingtonu.

Trenutna proizvodnja

Kamioni / specijalna vozila

• P serija - vozila za regionalni i lokalni promet te specijalizirani transport. Kamioni iz te serije imaju nove P kabine koje su dostupne u tri varijante - kratka kabina, prostrana dnevna kabina te kabina sa jednim krevetom.

• G serija - ova serija nudi veliki raspon modela na tržištu koji služe prijevozu dužeg raspona te vozila potrebna u graditeljstvu. Svi modeli ove serije imaju G kabinu te postoje tri varijante ove kabine: kratka kabina, prostrana dnevna kabina te tri kabine sa krevetima. Kod kamiona postoje različite konfiguracije osovina, a one najčešće ovise o visini šasije i ovjesu.

• R serija - ova serija predstavljena je na tržištu 2004. te je 2005. i 2010. osvojila prestižnu nagradu "Međunarodni kamion godine". Kamioni iz ove serije namijenjeni su transportu na "duže staze". Svi modeli iz ove serije imaju R kabinu. Postoje različite konfiguracije osovine, a one ovise o visini podvozja i ovjesa. Scania R730, najsnažniji model iz R serije, trenutno drži rekord najsnažnijeg proizvedenog kamiona. Njegov DC16 Turbo Diesel V8 motor zapremine 16,4 litre, postiže snagu od 540 kW / 720 KS.

Autobusi

• F serija - autobusi sa Euro 4 motorima
• K serija - autobusi (za transport i obuku vozača) sa Euro 4 / Euro 5 motorima
• N serija - autobusi sa Euro 4 / Euro 5 motorima
• OmniLink (CK serija) - citybus sa stražnjim motorom
• OmniCity (CN serija) - citybus sa poprečnim motorom
• OmniExpress (LK serija) - međugradski autobus za obuku vozača.

Dizelski motori

Scania od 1897. proizvodi motore sa unutarnjim sagorijevanjem kada je inžinjer Gustaf Erickson za kompaniju dizajnirao motor za prvi Scanijin automobil. Tokom narednih godina, Scania je narasla u jednog od najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva i motora ne samo za kamione i autobuse, nego i za brodove i industriju. Velik dio Scanijine proizvodnje izvozi se u inozemstvo.

Povijesni modeli

Nova Scania R500 namijenjena specijalnom transportu.

Vatrogasni kamion Scania P380DB vatrogasne postrojbe iz Stockholma.

Kamioni / specijalna vozila

• L serija
• LB serija
• 2. serija: 82, 92, 112, 142
• 3. serija: 93, 113, 143
• 4. serija: 94, 114, 124, 144, 164
• T serija (2004. - 2005.): nasljednik 4. serije T modela.

Autobusi

• BF80 serija
• BF110 / CF110 serija
• BR110 / CR110 serija
• BF111 serija
• BR111 / CR111 serija: BR111DH proizvodio se u Scanijinoj tvornici u V. Britaniji
• BR112 / CR112 serija
• BR85 / CR85 serija
• BR145 / CR145 serija
• BF86 serija
• BR86 serija
• BR116 serija
• F82 serija
• K82 serija
• S82 serija
• K92 serija
• F112 serija
• K112 serija
• N112 serija
• S112 serija
• F93 serija
• K93 serija
• F113 serija
• K113 serija
• L113 serija
• N113 serija
• S113 serija
• F94HA/HB/IB modeli
• K94EB/IB/UB modeli
• K114EB/IB modeli
• K124EB/IB modeli
• L94IB/UA/UB modeli
• N94UA/UB/UD modeli (u V. Britaniji su se modeli N94UB/N94UD prodavali pod nazivom Scania OmniTown / Scania OmniDekka)
• OmniLine (IL94IB): međugradski autobus
• OmniLink (CL94UA/CL94UB): citybus sa motorom na stražnjoj strani
• OmniCity (CN94UA/CN94UB): citybus sa poprečnim motorom
• OmniCity (N94UD): citybus sa poprečnim motorom

Dizelski motori

• DS11/DSC11
• DS14/DSC14 V8 motor

Oznake modela

Scania svoje modele označuje prema sljedećim pravilima:

Glavni modeli:

• F - šasija je sa motorom smještena uzdužno ispred prednje osovine
• S - šasija je sa motorom smještena uzdužno iza prednje osovine
• K - šasija je sa motorom smještena uzdužno iza stražnje osovine
• L - šasija je sa motorom smještena uzdužno iza stražnje osovine, 60 stupnjeva ulijevo
• N - šasija je sa poprečnim motorom smještena iza stražnje osovine
• CN - autobus sa N šasijom
• CK - autobus sa K šasijom
• CL - autobus sa L šasijom.

Serije motora

• 9 - DN9 ili DS9 serije motora
• 11 - DS11 ili DSC11 serije motora.

Razvojni kod

• 3 - vozila treće generacije.

Modeli šasija

• A - šasija za autobuse-harminike
• C - šasija za dvo-osovinski autobus
• D
• N - F šasija za vozila namijenjena teškim uvjetima
• T - šasija za autobuse sa pratećom osovinom.

Mjesto volana

• L - vozila sa volanom na lijevoj strani
• R - vozila sa volanom na desnoj strani.

Proizvodni pogoni

!Ime tvornice	Lokacija	Trenutna proizvodnja vozila	Bivša proizvodnja vozila	Proizvodnja auto dijelova	Godina otvaranja	Br. zaposlenika	Bilješke	Koordinate tvornice
Angers	Angers Pays de la Loire Francuska	Scania kamioni				548	Tvornica Scania Production S.A.S. i proizvodna linija; dio Scania AB.	47°30′4″N 0°30′55″W
Luleå	Luleå Švedska			Okviri i stražnje osovine Scanijinih kamiona		713	Tvornica Ferruform AB; dio Scania AB.	65°36′48″N 22°7′45″E
Meppel	Meppel Nizozemska			Dijelovi za Scanijine kamione i lakirnica		75	Tvornica Scania Production Meppel B.V.; dio Scania AB.	52°41′25″N 6°10′24″E
Oskarshamn	Oskarshamn Švedska			Proizvodnja kabina za Scanijine kamione		2.172	Tvornica Scania AB.	57°15′24″N 16°25′42″E
São Bernardo do Campo	São Bernardo do Campo Brazil		Scania-Vabis kamioni i autobusi		1959.	0	Izvorno tvornica Scania-Vabis, danas je poznata kao Anchieta, trenutno najstarija tvornica Volkswagena izvan Njemačke. Ta tvornica je danas dio Volkswagen do Brasil Indústria de Veículos Automotores Ltda.	23°44′7″S 46°32′48″W
São Paulo	São Paulo Brazil	Scania kamioni i šasije za Scania autobuse		Motori i osovine		2.299	Tvornica Scania Latin America Ltda.; dio Scania AB.	23°42′49″S 46°33′58″W
Słupsk	Słupsk Poljska	Tijelo Scania autobusa				747	Tvornica Scania Production Slupsk S.A. i proizvodna linija; dio Scania AB.	54°28′42″N 17°0′46″E
Södertälje	Södertälje Švedska	Scania kamioni i šasije za Scania autobuse		Komponente i motori		8.700	Sjedište kompanije Scania AB te glavni proizvodni pogon.	59°10′14″N 17°38′26″E
St. Petersburg	St. Petersburg Rusija	Tijelo Scania autobusa				204	Tvornica Scania Peter i proizvodna linija; dio Scania AB.
Tucumán	San Miguel de Tucumán Argentina			Proizvodnja zadnjih osovina i zupčanika mjenjača		649	Tvornica Scania Argentina S.A., dio Scania AB.	26°52′47.5″S 65°7′38″W
Zwolle	Zwolle Nizozemska	Scania kamioni			1964.	1.437	Tvornica Scania Nederland B.V., dio Scania AB.	52°30′46″N 6°3′48″E
!Ime tvornice	Lokacija	Trenutna proizvodnja vozila	Bivša proizvodnja vozila	Proizvodnja auto dijelova	Godina otvaranja	Br. zaposlenika	Bilješke	Koordinate tvornice

Vanjske veze

• Službena Scanijina web stranica
• Fotografije Scanije