Prijeđi na sadržaj

Sankt Paul im Lavanttal

Izvor: Wikipedija
Sankt Paul im Lavanttal
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 46°42′N 14°52′E / 46.700°N 14.867°E / 46.700; 14.867
Država  Austrija
Savezna zemlja Koruška
Okrug (bezirk) Wolfsberg
Vlast
 - gradonačelnik Hermann Primus
Površina
 - Urbano područje 47.458 km²[1]
Visina 412[2]
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 3,388[1]
 - Urbana gustoća 71.4 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 9470
Pozivni broj 0 43 57
Službene stranice
www.sanktpaul
Karta
Sankt Paul im Lavanttal na mapi Austrije
Sankt Paul im Lavanttal
Sankt Paul im Lavanttal

Sankt Paul im Lavanttal (slovenski: Šentpavel v Labotski dolini) je trgovište na jugu Austrije od 3,388 stanovnika[1], koje administrativno podpada pod Okrug Wolfsberg.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Sankt Paul im Lavanttal leži na jugu Koruške nedaleko od slovenske granice, na ušću potoka Granitz u Rijeku Lavant.[2]

Historija

[uredi | uredi kod]

Na planini Burgstallkogel pored sela St. Margarethen, pronađeno je još za rimskih vremena svetište keltskom bogu Latobiusu.[2]

Prvi spomen mjesta pod imenom villula Brugga nalazi se u dokumentu iz 1091, u kom grof Engelbert od Spanheima poklanja benediktincima, umjesto svog zamka Lavant, teren pored postojeće crkve da tamo izgrade samostan. On je naime pozvao redovnike iz njemačkog Hirsaua u Schwarzwaldu da presele svoju opatiju kod njega.

Opatija Sankt Paul igrala je važnu ulogu u historiji koruške crkve tokom srednjeg vijeka. Ona je ukidana u dva navrata, prvi put između 1787.- 1809., a drugi put od 1940. do 1945.[2]

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Od znamenitosti Sankt Paul im Lavanttal ima romaničko - gotičku bazilikalnu crkvu sa dva zvonika, podignutu od 11 do 13. vijeka, obnovljenu nakon požara 1367., i već spomenutu opatiju, koja ima veliku kolekciju umjetnina. U njoj ima slika njemačkih, nizozemskih i talijanskih majstora od 15 do 19. vijeka, do djela primijenjene umjetnosti od 5 do 15. vijeka (oko 900 reljefa u slonovači), kao i nekih 11.000 grafika i crteža.[2]

Opatijska biblioteka ima nekih 55.000 svezaka, više od 500 inkunabula, nastalih do 1520. i brojne knjige izrađene na početcima štamparstva uz 2.200 manuskripta.[2]

Posljednju veliku donaciju, donijeli su 1809. redovnici iz samostana St. Blasien iz njemačkog Schwarzwalda, koji su se zbog razvoja političkih prilika odlučili preseliti u Sankt Paul, sa sobom su ponijeli i brojne relikvije i umjetničke predmete, ali i lijesove sa posmrtnim ostacima 13 ranih članova dinastije Habsburg.[2]Oni su danas izloženi u kripti parohijske crkve.

U 20. vijeku u opatiji je živio i stvarao redovnik i umjetnik Switbert Lobisser.[2]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Privreda grada bazira se na drvnoj industriji, proizvodnji papira, alata i turizmu.[2]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Austria: Kärnten” (engleski). City population. Pristupljeno 24. 02. 2016. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Sankt Paul im Lavanttal (engleski). Austria-Forum. Pristupljeno 25. 02. 2016. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]