Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana)), kao rani oblik hrišćanske bogomolje, građene su u periodu IV-VI vijeka, nakon što je Milanskim ediktom 313. godine ukinuta zabrana hrišćanstva. Velika rudnička postrojenja na području istočne i sjeverozapadne Bosne, sa pretežno stranom radnom snagom, te vojne jedinice sa vojnicima iz cijelog carstva, uslovili su prodor hričćanstva na prostor Dalmacije i Panonije. Velika konzervativnost tadašnjih stanovnika, koji nikako nisu prihvatali osvajača, niti njihovu romanizaciju, te pretežno planinska konfiguracija tla Bosne i Hercegovine otežavli su prodor stranih uticaja. I hrišćanstvo se nije razvijalo kod domorodačkog stanovništva.[1]

Djelovanjima stranaca dolazi do gradnje vjerskih objekata. Svjedočanstva ranog hrišćanstva na tlu Bosne i Hercegovine su ostaci crkava (bazilika). Karakteriše ih: jedinstven plan, skromne dimenzije, unutrašnja oprema u kamenu, s puno ranohrišćanskih motiva i simbolike.

Njihovi nalazi pokrivaju cjelokupni bosanskohercegovački prostor. Do danas ih je otkopano 73, a za ukupno 56 ovakvih arheoloških nalaza se sa najvećom sigurnošću može reći da pripadaju građevinskim ostacima starohrišćanskih crkava. Za ostalih sedamnaest nalaza ne postoji definitivno i sigurno mišljenje.[2]

Od ukupno pedeset šest sigurnih nalaza, pedeset i tri su jednobrodne bazilike, tri pripadaju tipu trobrodnih bazilika: (Otinovci kod Kupresa, Kumjenovići i Ustikolina kod Foče). Otkriveno je pet nalaza dvojnih bazilika (basilica gemina).

Germanska abeceda na bazilici u Brezi

Poznate bazilike[uredi - уреди | uredi izvor]

Jedan dio bazilika proglašen je za nacionalni spomenik BiH.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Enver Imamović, Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH. pristupljeno 9. 2. 2016. 
  2. [https://de.scribd.com/document/345628573/Kasnoanticke-bazilike-pdf "Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini"]. Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. https://de.scribd.com/document/345628573/Kasnoanticke-bazilike-pdf. pristupljeno 9. 2. 2016. 
  3. Looijenga, Tineke, Who wrote the Breza futhark and why?, Grippe, Kamm und Eulenspiegel, Berlin, New York, 1999, 263-277
  4. "Bazilika na Crkvini u Brezi". kons.gov.ba. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2481. pristupljeno 13. 7. 2016.