Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana)), kao rani oblik hrišćanske bogomolje, građene su u periodu IV-VI vijeka, nakon što je Milanskim ediktom 313. godine ukinuta zabrana hrišćanstva. Velika rudnička postrojenja na području istočne i sjeverozapadne Bosne, sa pretežno stranom radnom snagom, te vojne jedinice sa vojnicima iz cijelog carstva, uslovili su prodor kršćanstva na prostor Dalmacije i Panonije. Velika konzervativnost tadašnjih stanovnika, koji nikako nisu prihvatali osvajača, niti njihovu romanizaciju, te pretežno planinska konfiguracija tla Bosne i Hercegovine otežavli su prodor stranih uticaja. I hrišćanstvo se nije razvijalo kod domorodačkog stanovništva.[1]

Njihovi nalazi pokrivaju cjelokupni bosanskohercegovački prostor. Do danas ih je otkopano 73, a za ukupno 56 ovakvih arheoloških nalaza se sa najvećom sigurnošću može reći da pripadaju građevinskim ostacima starohrišćanskih crkava. Za ostalih sedamnaest nalaza ne postoji definitivno i sigurno mišljenje.[2]

Od ukupno pedeset šest sigurnih nalaza, pedeset i tri su jednobrodne bazilike, tri pripadaju tipu trobrodnih bazilika: (Otinovci kod Kupresa, Kumjenovići i Ustikolina kod Foče). Otkriveno je pet nalaza dvojnih bazilika (basilica gemina).

Na tri arheološka nalazišta (Breza, Založje i Skelani), na rastojanju od oko 100 m. pronađene su dvije bazilike. To nisu dvojne crkve, nego bogomolje koje su služile različitim kultnim općinama. U vrijeme vlasti Istočnih Gota podizane su arijanske bogomolje, koje se nisu razlikovale od onih koje su služile „pravovjernim“, bar što se tiče rasporeda objekata vezanih za liturgiju.[3]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Vjerske objekte gradili su stranci. Na osnovu arheoloških ostataka, karakteriše ih: jedinstven plan, skromne dimenzije, unutrašnja oprema u kamenu, s puno ranohrišćanskih motiva i simbolike.

Oltarne pregrade bile su od kamena i drveta (nisu sačuvane), u obliku pergola (templon).

Stupovi su se sastojali od četvrtaste baze visoke oko 1 m. na kojoj je bio okrugli stup promjera 0, 18 – 0,22 m. sa odgovarajućim kapitelom i sve obično iz jednog komada. Obrađivani su na tokarskom kolu ili klesani dlijetom, pa nareskani zubačom. Ukrašavani su profiliranim prstenovima i zonama u obliku trohila. Bilo ih je i sa tordiranim kanelurama.

Između baza nalazile su se užljebljene ploče pluteja, sa simboličkim ornamentom izvedenim u reljefu.

Sa gornje strane stubovi su bili povezani kamenom gredom (ponekad i drvenom). Broj stubova iznosio je 4 – 6.

Oltar se nalazio u apsidalnom prostoru. Činila ga je mramorna ploča, donekle udubljena, postavljena na 4 stubića.

Zidana sjedala su bila jednostavna, bez ukrašavanja, obložena tkaninom.


Germanska abeceda na bazilici u Brezi

Poznate bazilike[uredi - уреди | uredi izvor]

Jedan dio bazilika proglašen je za nacionalni spomenik BiH.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Enver Imamović, Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]