Ranokršćanska bazilika u Zenici

Ranokršćanska bazilika u Zenici nalazila se na lokalitetu Bilimišće u opštini Zenici u Bosni i Hercegovini.

Istorija

U oblasti srednje Bosne pronađeno je nekoliko reprezentativnih ranokršćanskih crkvi. U ovoj oblasti su postojala naselja poput Aque S u Sarajevu i municpium Bistuensium sa upravnim i crkvenim središtem, oko čije se lokacije u nauci 120 godina vodi polemika. Reprezentativna bazilika, otkrivena u Zenici, ide u prilog lociranju Bistue Nova u Zenici.

Opis

Velika bazilika koja je iskopana na Bilimišću u Zenici, predstavlja rijedak primjer očuvanosti i bogatstva nalaza na ovim prostorima. Poznato je da je prije uvođenja kršćanstva kao državne religije, ovdje u pagansko doba boravio sacerdos kulta Urbs Roma, a Zenica je vjerovatno tad bila religijski centar, pa se može pretpostaviti da je i u kršćansko doba ona imala takvu ulogu. Prva iskopavanja je obavio zenički oficijal Cerny, dok je Ćiro Truhelka otkrio ostatke veće rimske zgrade na čijim je osnovama, kasnije podignuta ranokršćanska bazilika, koja je prema Truhelki katedralna.

Objekat je također veoma bitan iz razloga što je on vjerovatno bio sjedište episkopa Andrije iz biskupije Bistua Nova, koji se spominje na Salonitanskim koncilima iz 530. i 533. godine.

Spadala je u tzv. dvojne bazilike (basilica gemina) Riječ je o dvije crkve simetrički građene jedna do druge, tako da im je jedan uzdužni zid zajednički. Ovakav tip crkve je rijedak i ima ih nekoliko u Evropi.

Jedna je služila kao katedrala, a druga kao župna crkva tj. basillica urbana. Najčešće se katedralna crkva nalazila s desne strane, gledajući od oltara, kakav je bio slučaj i sa zeničkom dvojnom bazilikom. Katedralna crkva bila je i bogatije ukrašena spram župne crkve.

Zenička dvojna bazilika bila je dugačka 24 m, a široka u pročelju 18 m. S južne strane bio je prigrađen tzv. diakonikon koji je služio kao sakristija, a možda dijelom i kao stan za svećenika. Ova bazilika arhitektonski je najzanimljivija po tome što su apside obiju bazilika spojene s trećom, nešto povišenom apsidom, kao prvi do sada takav poznati slučaj. Od brojnih nalaza ističe se ploča s likom dobrog Pastira koji brani ovce od paklenih sila simboliziranih s četiri biblijske zvijeri: zmajem, lavom, bazilskom i zmijom.

Bazilika izgorjela je u požaru. Datiranje ove starokršćanske crkve, može se najsigurnije smjestiti prije 530. godine, pa samim time sagrađena je u V stoljeću.

Literatura

• Enver Imamović, Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini