Kasnoantička bazilika u Oborcima

Ranohrišćanska bazilika i grobnice u Oborcima, pronađena je uz magistralni put Travnik-Donji Vakuf, u selu Oborcima, Bosna i Hercegovina.

Bazilika u Oborcima

U rimskom periodu područje je bilo poznato po intenzivnom životu. Kroz Oborke je prolazila rimska cesta iz doline Vrbasa, prema Turbetu i Travniku. Stanovništvo se uglavnom bavilo poljoprivredom i proizvodnjom željeza. Oko 500 metara od bazilike pronađeni su ostaci rimskih zgrada, koji su vjerojatno pripadali nekom poljoprivrednom imanju. Na nekoliko mjesta su nalazišta željezne troske, dva u neposrednoj blizini bazilike.

Arheološki materijal iz jedne grobne komore pronađene u unutrašnjosti bazilike upućuje na zaključak da je područje bilo izloženo kulturnoj, a možda i političkoj predominaciji Istočnih Gota. Skromna oprema bazilike je znak da je služila seoskoj opštini.

Istraživanja

Selo Oborci leži uz magistralni put Travnik - Donji Vakuf. Ranohrišćanska bazilika je sagrađena na manjem uzvišenju lokaliteta Glavica ili Crkvina, u samom središtu sela.

Područje i bazilika prvi put su devastirani 1930. godine, prilikom potrage za blagom. Na arheološkom području sagrađen je bunker 1943. godine, sa dubokim rovovima, kada je veći dio kulturnih slojeva prekopan i oštećen. Područje je ponovno devastirano 1956 gradnjom individualnog stambenog objekta.

Zaštitna istraživanja izvršio je Đuro Basler 1956. i 1959. godine. Otkopani zidovi su zaštićeni tankim premazom produženog maltera, i izvršena je nadogradnja u suhozidu do visine od pola metra. Pokretni arheološki materijal je deponiran u prostorijama Zemaljskog Muzeja u Sarajevu.

Arheološki materijal govori da je izgrađena u vrijeme vladavine Istočnih Gota ovim krajevima. Skromna oprema bazilike je znak da je služila nekoj seoskoj općini.

Opis

Bazilika je u osnovi izduženi pravougaonik dimenzija 15,45 x 19, 72 m. Sastoji se od predvorja i lađe. Unutar bazilike pronađene su četiri zidane grobne komore zidane blokovima od sedre, pokrivene svodom i grubo malterisane.

Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 20. do 26. januara novembra 2004. godine, donijela je odluku da se ranohrišćanska bazilika u Oborcima proglasi za nacionalni spomenik BiH. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik. Nacionalni spomenik čini arheološko područje - ostaci Kasnoantičke bazilike u Oborcima i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a koje je popisano u inventarnim knjigama nalaza Muzeja.