Arheološko nalazište Skelani
Arheološka područja Skelani obuhvata nekoliko lokaliteta u naselju Skelani, općina Srebrenica, Bosna i Hercegovina. Proglašeno je za nacionalni spomenik BiH. [1] Pokretni nalazi smješteni su u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu i Arheološkom muzeju „Rimski municipium“ u Skelanima.
Lokacija[uredi | uredi kod]
Skelani su smješteni na lijevoj obali Drine, u zoni srednjeg Podrinja.
Historija[uredi | uredi kod]
Važan vid ekonomije u rimskoj provinciji Dalmaciji, predstavljalo je rudarstvo. Srebrenička rudarska regija igrala je važnu ulogu u životu ovog dijela Rimskog Carstva. Rimski grad Malvesiatium na mjestu današnjih Skelana na rijeci Drini među najznačajnijim je antičkim područjima u Bosni i Hercegovini.[2]
Istraživanja[uredi | uredi kod]
Skelane su krajem XIX stoljeća istraživali arheoloz sarajevskog Zemaljskog muzeja. Tada je nađen arheološki materijal iz rimskog perioda: počasna baza cara Karakale, oltari, zarubljeni i žljebasti crijep, grumenje, malter, zemljano posuđe, ara od krečnjaka, konzularni beneficijari i oko 20 obrađenih kamena.[3] Ostaci ciglane, nađeni su nedaleko od Drine. Pronađena je jaka, kompaktna masa cigle, aproksimativnih dimenzija 3,20 m dužine, 2,35 širine i oko 1,60 dubine. U donjem dijelu peći bila su tri jednaka žlijeba, u međusobnom razmaku od 50 cm, širine 20 cm, dubine 1,40 cm, pokriveni pločama od cigle. Ovo je bilo ognjište ciglane. Jarak u kojem se ložila vatra i koje je bilo većih dimenzija, nije se sačuvalo, jer ga je razorila voda.
U okolini Skelana bilo je brojnih, jednostavno izrađenih grobnih spomenika.
Arheolog Karlo Pač napravio je detaljan izvještaj o svojim istraživanjima i objavio u Zemaljskom glasniku muzeja Bosne. Nakon toga desila se velika poplava 1897. godine, koju je i Ivo Andrić opisao u romanu Na Drini ćuprija. Drina je nanijela mulj debeo dva metra i na nalazište se zaboravilo.[3]
Nova istraživanja[uredi | uredi kod]
Tokom 2008. godine obavljena su arheološka istraživanja na četiri lokaliteta: Zadružni dom, Crkveno dvorište, privatna njiva i u dvorištu privatne kuće. Pronađeno je 30 spomenika s natpisima posvećenih Jupiteru, Trijadi, Marsu, Silvanu i Mitrasu.
Na osnovu izvještaja Karla Pača sa tačnim crtežima, 2016. su obnovljena istraživanja. Pojavila se rimska građevina –palata, u središtu rimskog grada, sa većim brojem prostorija, hodnici, dva polukruga, hipokaust – podno grijanje, ostaci zidnog slikarstva u tri sloja. Najznačajnije otkriće je podni mozaik na 100 kvadratnih metara, najveći na zapadnom Balkanu, čija je polovina sačuvana i rekonstruisana. Sredstva za konzervaciju u iznosu od oko 60.000 evra osigurala je Njemačka ambasada u Sarajevu kroz program podrške projektima iz kulture. Uz veličanstveni podni mozaik, stručnjaci na terenu rekonstruisali su i izuzetno dobro sačuvan Gorgoneion, mozaički prikaz Meduze – najpoznatije od tri Gorgone.[4]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Arheološko nalazište Skelani”. kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ↑ „Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ 3,0 3,1 „Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE”. Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Amina Veladžić: Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine”. UNIVERZITET U SARAJEVU, FILOZOFSKI FAKULTET, ODSJEK ZA HISTORIJU, 2018. Pristupljeno 9. 2. 2023.