1395

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1360-e | 1370-e | 1380-e | 1390-e | 1400-e | 1410-e | 1420-e | >
<< | < | 1391. | 1392. | 1393. | 1394. | 1395. | 1396. | 1397. | 1398. | 1399. | > | >>

1395. po kalendarima
Gregorijanski 1395. (MCCCXCV)
Ab urbe condita 2148.
Islamski 797–798.
Iranski 773–774.
Hebrejski 5155–5156.
Bizantski 6903–6904.
Koptski 1111–1112.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1450–1451.
Shaka Samvat 1317–1318.
Kali Yuga 4496–4497.
Kineski
Kontinualno 4031–4032.
60 godina Yin Drvo Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11395.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1395 (MCCCXCV) bila je redovna godina koja počinje u petak (1. 1. po julijanskom kalendaru).

Događaji[uredi | uredi kod]

  • siječanj - Kraljica Marija boravi u Virovitici.
  • 23. 1. - Sastanak zastupnika dalmatinskih gradova po sazivu bana Nikole: izmirenje trogirskih stranaka.
  • jul - Žigmund upao u Vlašku, vratio Mirču na presto i zauzeo "mali Nikopolj" (Turnu Măgurele)[2].
  • 24. 8. - Žigmundov proglas u Moslavini: novi vranski prior je Emerik Bubek, sin slavonskog bana Detrika.
  • 26. 8. ? - Ikona Bogorodica Vladimirska prenesena iz Vladimira u Moskvu, u vreme Tamerlanove invazije.
  • 29. 8. - Umro Albreht III Habsburg, novi vojvoda Austrije je njegov sin Albreht IV.
  • 14. 12. - Radič Crnojević sklapa sporazum sa Kotorom (grad se, inače, nudi pod mletačku vlast).

Tokom/tijekom godine[uredi | uredi kod]

  • Turci, pomagani od srpskih odeljenja, upadaju ove i naredne godine u Vlašku, ali i tamišku i krašovsku županiju (Ugarska).
  • Dok Konstantin Balšić ratuje u Vlaškoj, kotorska braća Marko i Vladislav Drago, zakupci danjske carine, iznuđuju mnogo novca od Dubrovčana.
  • Pantelejmonska povelja - kneginja Milica (monahinja Evgenija) sa sinovima Stefanom i Vukom daruje manastir Pantelejmon na Svetoj gori.
  • Podignut manastir Dragović.

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1395.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 V. Klaić, Povjest Hrvata, Svezak 2, str. 269-70
  2. The realm of St. Stephen: a history of medieval Hungary, 895-1526, p. 203; V. Klaić (Povjest Hrvata, Svezak 2, str. 276) piše da je to bilo u svibnju ili lipnju, da su tu bili Nikola Gorjanski sa bratom Ivanom i Ivan Morović, koji je teško ranjen, i da ga je Mirča napao na povratku u Erdelj
  3. Dubrovačka Republika, V. Ćorović, rastko.rs