Opština Šid – razlika između verzija
preuzeto sa srpske Wikipedije |
|||
Red 24: | Red 24: | ||
== Istorija == |
== Istorija == |
||
Prvi podaci o Šidu su iz [[18. vek|-{XVIII}- veka]], kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U [[19. vek| |
Prvi podaci o Šidu su iz [[18. vek|-{XVIII}- veka]], kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U [[19. vek|XIX veku]] mesto naseljavaju pored Srba i [[Rusini]] iz [[Ruski Krstur|Ruskog Krstura]] i [[Kucura|Kucure]], zatim [[Slovaci]] iz [[Gložan|Gložana]] i [[Pivnica]]. Početkom [[20. vek|XX veka]] Šid se razvija kao gradsko naselje. Rano se javlja radnički pokret, a u narodnooslobodilačkom ratu čitavo područje bilo je aktivno u organizovanju borbi protiv neprijatelja. Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije početkom [[1945]]. godine (Sremski front) vođene su u okolini Šida. |
||
== Kultura == |
== Kultura == |
Verzija na datum 1 novembar 2006 u 16:33
Opština Šid je jedna od opština u Republici Srbiji. Nalazi se u AP Vojvodina i spada u Sremski okrug.
Opština Šid | |
---|---|
Opšte informacije | |
Površina (2004.) Poljoprivredna površina ¹ Šume |
687 km² 41.430 ha 19.011 ha |
Stanovništvo (2002.) | 38.973 stanovnika |
Prirodni priraštaj (2004.) | -6,4 % |
Broj naselja | 19 |
Položaj | |
Administrativna jedinica | AP Vojvodina |
Okrug | Sremski okrug |
Sedište opštine | Šid |
Ostalo | |
Dužina puteva (2004.) | 185 km |
Broj zaposlenih stanovnika (2004.) | 7.413 |
Broj osnovnih škola (2003/2004) Broj učenika |
19 3.525 |
Broj srednjih škola (2003/2004) Broj učenika |
2 708 |
podaci su preuzeti sa sajta republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije ¹ društvena i individualna poljoprivredna gazdinstva |
Geografija
U jugozapadnom delu Vojvodine, kraj magistralne pruge Beograd - Zagreb, prostire se opština Šid s naseljenim mestima: Batrovci, Ilinci, Morović, Jamena, Višnjićevo, Kukujevci, Adaševci, Bačinci, Erdevik, Ljuba, Sot, Berkasovo i Gibarac.
Istorija
Prvi podaci o Šidu su iz XVIII veka, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX veku mesto naseljavaju pored Srba i Rusini iz Ruskog Krstura i Kucure, zatim Slovaci iz Gložana i Pivnica. Početkom XX veka Šid se razvija kao gradsko naselje. Rano se javlja radnički pokret, a u narodnooslobodilačkom ratu čitavo područje bilo je aktivno u organizovanju borbi protiv neprijatelja. Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije početkom 1945. godine (Sremski front) vođene su u okolini Šida.
Kultura
U Šidu i okolini privlačne su prirodne i kulturno-istorijske znamenitosti - praistorijsko nalazište Gradina na Bosutu, ostaci grada i crkve u Moroviću, crkva u Molovinu, srednjevekovni grad Berkasovo, grob Filipa Višnjića u Višnjićevu, galerija Save Šumanovića i Ilijanum u Šidu. Grobnica palih boraca na Sremskom frontu i dr.
Privreda
Razvijena je poljoprivreda, industrija, trgovina, uslužne delatnosti i saobraćaj. Poznati su poljoprivredo-industrijski kombinat i hemijska industrija. U ovom delu Srema na domaku Fruške gore poznata su lovišta, izletište Lipovača i manastir Pribina glava.