Marijan Matković – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznaka: uređivanje izvornog koda (2017)
oznaka: uređivanje izvornog koda (2017)
Red 5: Red 5:
Prvo objavljeno djelo mu je pjesnička zbirka "Iz mraka u svjetlo". Njegov dramski obiteljski ciklus "Igra oko smrti" svojevrsna je panorama predratnih i ratnih društveno-političkih previranja. Drugi značajni dramski interes je suvremena, egzistencijalističkim humanizmom inspirirana reinterpretacija antičkih mitova (Heraklo, Prometej, Ahilova baština - ciklus "I bogovi pate". Pisao je i feljtone, eseje i kritike, putopise i likovne monografije te uređivao brojna izdanja hrvatskih pisaca.
Prvo objavljeno djelo mu je pjesnička zbirka "Iz mraka u svjetlo". Njegov dramski obiteljski ciklus "Igra oko smrti" svojevrsna je panorama predratnih i ratnih društveno-političkih previranja. Drugi značajni dramski interes je suvremena, egzistencijalističkim humanizmom inspirirana reinterpretacija antičkih mitova (Heraklo, Prometej, Ahilova baština - ciklus "I bogovi pate". Pisao je i feljtone, eseje i kritike, putopise i likovne monografije te uređivao brojna izdanja hrvatskih pisaca.


== Djela ==
== Izabrana djela ==
* "Slučaj maturanta Wagnera",
* ''[[Slučaj maturanta Wagnera (drama)|Slučaj maturanta Wagnera]]''
* "Rub zbilje",
* ''Rub zbilje''
* "Heraklo",
* ''Heraklo''
* "Na kraju puta",
* ''Na kraju puta''
* "Bezimena".
* ''Bezimena''


== Zanimljivosti ==
== Zanimljivosti ==

Verzija na datum 28 novembar 2017 u 18:58

Marijan Matković (Karlovac, 21. rujna 1915. - Zagreb, 31. srpnja 1985.), hrvatski književnik.

Studirao je povijest umjetnosti i književnost u Beču i Parizu, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1945. godine radio je na Radio Zagrebu, književni je tajnik "Nakladnog zavoda Hrvatske", te intendant u HNK u Zagrebu. Uređivao je časopis "Forum", a od 1974. do smrti vodio je "Zavod za književnost i teatrologiju JAZU".

Prvo objavljeno djelo mu je pjesnička zbirka "Iz mraka u svjetlo". Njegov dramski obiteljski ciklus "Igra oko smrti" svojevrsna je panorama predratnih i ratnih društveno-političkih previranja. Drugi značajni dramski interes je suvremena, egzistencijalističkim humanizmom inspirirana reinterpretacija antičkih mitova (Heraklo, Prometej, Ahilova baština - ciklus "I bogovi pate". Pisao je i feljtone, eseje i kritike, putopise i likovne monografije te uređivao brojna izdanja hrvatskih pisaca.

Izabrana djela

Zanimljivosti

Njegova drama Na kraju puta, završni dio ciklusa Igra oko smrti je godine 1957. postala prva hrvatska drama adaptirana za televiziju. Prikazana je uživo u režiji Radivoja Lole Đukića na Moskovskoj televiziji. [1]

Izvori

Eksterni linkovi