Razlike između izmjena na stranici "Dalmacija (rimska provincija)"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodano 2.111 bajtova ,  prije 2 godine
nema sažetka uređivanja
m/м (robot kozmetičke promjene)
== Zemljopisni položaj i gradovi ==
Dalmacija se pružala od istočne obale [[Jadran]]a prema unutrašnjosti, dopirući i do [[Sava|Save]]. Rimska provincija Dalmacija imala je daleko veću površinu nego Dalmacija iz vremena [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Ona je obuhvaćala ne samo današnju Dalmaciju, nego i najveći dio [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], zapadnu [[Srbija|Srbiju]], najveći dio [[Hrvatska|Hrvatske]], i dijelove [[Slovenija|Slovenije]] i [[Albanija|Albanije]]. Njene granice bile su otprilike ove: Jadransko more, od područja rijeke [[Raša|Raše]] (u [[Istra|Istri]]) do ušća rijeke [[Drim]]a.
 
Najpotpunije podatke ο ilirskim civitates Dalmacije u rano carsko doba navodi Plinije Stariji (umro 79. . n. e.) u svom velikom enciklopedijskom djelu Naturalis:
 
Provincija je bila podijeljena u tri sudbena konventa (conventus iuridicus), u kojima su Iliri pred rimskim sudom iznosili razne domaće sporove: sjeverni konvent sa središtemu u Scardoni (Skradin), kojem su pripadali Japodi i 14 liburnskih civitates (conventus Scardonitanus); srednji u Saloni, u kojem su živjeli [[Dalmati]], [[Dicioni]], [[Mezeji]], [[Sardeati]] i druga (manja) plemena(conventus Salonitanus), te južni u Naroni (conventus Naronitanus), s brojnim plemenima u Bosni istočno od doline Vrbasa i u cijeloj Hercegovini, Crnoj Gori i dijelu Albanije.
 
 
Najvažniji gradovi su bili Salona ([[Solin]]), Senia ([[Senj]]), Jader ([[Zadar]]), Faros ([[Hvar]]), Epidaurum ([[Cavtat]]), Rizinijum (Risan), Akruvijum ([[Kotor]]), Skodra ([[Skadar]]).
 
Rimski gradovi na teritoriji današnje Hercegovine: u [[Stolac|Stocu]] (Diluntum), Orahovicama kod [[Bileća]], [[Gacko|Gacku]], Kifinu Selu, Vitini, Krehinu Gracu (Brotnjo), Posuškom Gracu, [[Konjic]]u i dr. U srednjoj Bosni su se vremenom razvila gradska naselja na [[Aquae S...|Ilidži]] (Aquae S...) , Višnjici kod [[Kiseljak]]a, [[Col. Ris (Rogatica)|Rogatici]] (Col. Ris...), u [[Domavia| Srebrenici]] (Domavia), u [[Malvesiatium (Skelani)|Skelanima]] (Malvesiatium). U zapadnoj Bosni su značajni centri u [[Livno|Livnu]], Vrbi kod [[Salvium|Glamoč]]a (Salvium), kod [[Delminijum|Duvna]] (Delminijum), [[Duvno]] (Bistue vetus), [[Bugojno|Bugojnu]] (Bistue Nova), Malom Mošunju kod [[Travnik]]a, [[Baloie (Šipovo)|Šipovo]] (Baloia), [[Jajce|Jajcu]], [[Mrkonjić Grad]]u (Leusaba), [[Banja Luka|Banjoj Luci]] (Castra), [[Servicij|Bosanskoj Gradiški]] (Servicij).
== Literatura ==
* Salmedin Mesihović, Sarajevo 2014 -RIMSKI NAMJESNICI ILIRIKA, GORNJEG ILIRIKA I DALMACIJE
* Salmedin Mesihović, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33 2010 -SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA” -
* Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -ANTIQVI HOMINES BOSNAE
* Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
{{Rimske provincije 120. godine}}
 
[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u rimsko doba]]

Navigacijski meni