Mitropolit beogradski Melentije – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
mNema sažetka izmjene
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Takovski ustanak.jpg|thumb|Skulptura "Takovski ustanak", delo Petra Ubavkića. Na kompoziciji su prikazani knez Miloš i arhimandrit Melentije.]]
[[Datoteka:Takovski ustanak.jpg|thumb|Skulptura "Takovski ustanak", delo Petra Ubavkića. Na kompoziciji su prikazani knez Miloš i arhimandrit Melentije.]]
'''Melentije Pavlović''' ([[1776]]—[[1833]]) je bio [[beograd]]ski [[arhiepiskop]] i [[mitropolit]] 1831—1833, i prvi [[Srbijanac]] koji je upravljao [[Beogradska mitropolija|Beogradskom mitropolijom]] nakon sticanja autonomije od [[Vaseljenska patrijaršija|Vaseljenske patrijaršije]].
'''Melentije Pavlović''' ([[1776]]—[[1833]]) je bio [[beograd]]ski [[arhiepiskop]] i [[mitropolit]] 1831—1833, i prvi [[Srbijanci|Srbijanac]] koji je upravljao [[Beogradska mitropolija|Beogradskom mitropolijom]] nakon sticanja autonomije od [[Vaseljenska patrijaršija|Vaseljenske patrijaršije]].


Sultanovim hatišerifom iz [[1830]]. Srbi su dobili pravo slobode veroispovesti i da mogu birati mitropolita između sebe, umesto do tada [[Grci|Grka]] [[fanariot]]a, kako što i knez [[Miloš Obrenović|Miloš]] u pismu kaže: "sinove našeg Otečestva možemo imati za episkope". Tako je 1831. Melentije postao prvi Srbin na tronu beogradskih mitropolita posle dugo vremena, jer do tada su od 1801. na tom položaju bili isključivo Grci ([[mitropolit Leontije Lambrović|Leontije]], [[mitropolit Agatanel|Agatanel]] i [[mitropolit Antim|Antim]]). Tada je u Srbiji bilo tri eparhije: beogradska, užička i šabačka, kojima je od 1833. pridodata i timočka. [[Vaseljenski patrijarh|Carigradski patrijarh]] Konstantin I je svojim pismom od januara 1832. dao [[Beogradska mitropolija|Beogradskoj mitropoliji]] autonomiju.
Sultanovim hatišerifom iz [[1830]]. Srbi su dobili pravo slobode veroispovesti i da mogu birati mitropolita između sebe, umesto do tada [[Grci|Grka]] [[fanarioti|fanariota]], kako što i knez [[Miloš Obrenović|Miloš]] u pismu kaže: "sinove našeg Otečestva možemo imati za episkope". Tako je 1831. Melentije postao prvi Srbin na tronu beogradskih mitropolita posle dugo vremena, jer do tada su od 1801. na tom položaju bili isključivo Grci ([[mitropolit Leontije Lambrović|Leontije]], [[mitropolit Agatanel|Agatanel]] i [[mitropolit Antim|Antim]]). Tada je u Srbiji bilo tri eparhije: beogradska, užička i šabačka, kojima je od 1833. pridodata i timočka. [[Vaseljenski patrijarh Carigrada|Carigradski patrijarh]] Konstantin I je svojim pismom od januara 1832. dao [[Beogradska mitropolija|Beogradskoj mitropoliji]] autonomiju.


Melentije je bio saradnik kneza [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]]. Prvi crkveni ustav beogradske mitropolije je dao [[1833]]. godine. Prikupljao je stare [[srbulja|srbulje]], stare povelje i druge rukopise i pripremao ih za štampu. Rođen je u selu [[Crnuća]] kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Bio je [[iguman]] manastira [[Vraćevšnica]], a uz [[manastir]] je napravio osnovnu školu, petu po redu u Srbiji. Razboleo se i preminuo u [[manastir Vraćevšnica|manastiru Vraćevšnici]] [[11. jun]]a [[1833]]. godine, gde je i sahranjen.
Melentije je bio saradnik kneza [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]]. Prvi crkveni ustav beogradske mitropolije je dao [[1833]]. godine. Prikupljao je stare [[srbulja|srbulje]], stare povelje i druge rukopise i pripremao ih za štampu. Rođen je u selu [[Crnuća]] kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Bio je [[iguman]] manastira [[Manastir Vraćevšnica|Vraćevšnica]], a uz [[manastir]] je napravio osnovnu školu, petu po redu u Srbiji. Razboleo se i preminuo u [[manastir Vraćevšnica|manastiru Vraćevšnici]] [[11. 6.|11. juna]] [[1833]]. godine, gde je i sahranjen.


{{niz|
{{niz|
pre=[[mitropolit Antim|Antim]]|
pre=[[mitropolit Antim|Antim]]|
spisak=[[Spisak srpskih patrijarha|mitropolit beogradski]]
spisak=[[spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve|mitropolit beogradski]]
[[1831]]—[[1833]].|
[[1831]]—[[1833]].|
posle=[[Mitropolit beogradski Petar|Petar]]
posle=[[Mitropolit beogradski Petar|Petar]]

Verzija na datum 17 juni 2013 u 16:01

Skulptura "Takovski ustanak", delo Petra Ubavkića. Na kompoziciji su prikazani knez Miloš i arhimandrit Melentije.

Melentije Pavlović (17761833) je bio beogradski arhiepiskop i mitropolit 1831—1833, i prvi Srbijanac koji je upravljao Beogradskom mitropolijom nakon sticanja autonomije od Vaseljenske patrijaršije.

Sultanovim hatišerifom iz 1830. Srbi su dobili pravo slobode veroispovesti i da mogu birati mitropolita između sebe, umesto do tada Grka fanariota, kako što i knez Miloš u pismu kaže: "sinove našeg Otečestva možemo imati za episkope". Tako je 1831. Melentije postao prvi Srbin na tronu beogradskih mitropolita posle dugo vremena, jer do tada su od 1801. na tom položaju bili isključivo Grci (Leontije, Agatanel i Antim). Tada je u Srbiji bilo tri eparhije: beogradska, užička i šabačka, kojima je od 1833. pridodata i timočka. Carigradski patrijarh Konstantin I je svojim pismom od januara 1832. dao Beogradskoj mitropoliji autonomiju.

Melentije je bio saradnik kneza Miloša Obrenovića. Prvi crkveni ustav beogradske mitropolije je dao 1833. godine. Prikupljao je stare srbulje, stare povelje i druge rukopise i pripremao ih za štampu. Rođen je u selu Crnuća kod Gornjeg Milanovca. Bio je iguman manastira Vraćevšnica, a uz manastir je napravio osnovnu školu, petu po redu u Srbiji. Razboleo se i preminuo u manastiru Vraćevšnici 11. juna 1833. godine, gde je i sahranjen.

Prethodnik:
Antim
mitropolit beogradski

18311833.

Nasljednik:
Petar