Jean-Jacques Rousseau – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 8: | Red 8: | ||
| boja = #B0C4DE |
| boja = #B0C4DE |
||
| datum_rođenja = {{birth date|df=yes|1712|6|28}} |
| datum_rođenja = {{birth date|df=yes|1712|6|28}} |
||
| mjesto_rođenja = [[Geneva]], [[Švicarska]] |
| mjesto_rođenja = [[Ženeva|Geneva]], [[Švajcarska|Švicarska]] |
||
| datum_smrti = [[Ermenonville]], [[Francuska]] |
| datum_smrti = [[Ermenonville]], [[Francuska]] |
||
| mjesto_smrti = {{death date and age|df=yes|1778|7|2|1712|6|28}} |
| mjesto_smrti = {{death date and age|df=yes|1778|7|2|1712|6|28}} |
||
Red 14: | Red 14: | ||
| glavni_interesi = [[Politička filozofija]], [[muzika]], [[obrazovanje]], [[književnost]], [[autobiografija]] |
| glavni_interesi = [[Politička filozofija]], [[muzika]], [[obrazovanje]], [[književnost]], [[autobiografija]] |
||
| uticaj_od = [[Niccolò Machiavelli|Machiavelli]], [[Michel de Montaigne|Montagine]], [[Thomas Hobbes|Hobbes]], [[John Locke|Locke]], [[Denis Diderot|Diderot]] |
| uticaj_od = [[Niccolò Machiavelli|Machiavelli]], [[Michel de Montaigne|Montagine]], [[Thomas Hobbes|Hobbes]], [[John Locke|Locke]], [[Denis Diderot|Diderot]] |
||
| uticaj na = [[Immanuel Kant|Kant]], [[Robespierre]], [[Louis de Saint-Just|Saint-Just]], [[Johann Gottlieb Fichte|Fichte]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]], [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]], [[Romantizam]], [[Thomas Paine|Paine]], [[Auguste Comte|Comte]], [[ |
| uticaj na = [[Immanuel Kant|Kant]], [[Robespierre]], [[Louis de Saint-Just|Saint-Just]], [[Johann Gottlieb Fichte|Fichte]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]], [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]], [[Romantizam]], [[Thomas Paine|Paine]], [[Auguste Comte|Comte]], [[Simón Bolívar|Bolivar]], [[Karl Marx|Marx]], [[Friedrich Engels|Engels]], [[Jacques Derrida|Derrida]], [[Paul de Man|de Man]], [[Benedetto Croce|Croce]], [[Galvano Della Volpe|Della Volpe]], [[Claude Lévi-Strauss|Lévi-Strauss]], [[Émile Durkheim|Durkheim]], [[Mihail Bakunjin|Bakunjin]], [[Lav Tolstoj|Tolstoj]], [[John Rawls|Rawls]] |
||
| značajne_ideje = [[Opća volja]], [[Amour-propre]], [[Ljudska priroda#Prirodno stanje|Moralna jednostavnost čovječanstva]] |
| značajne_ideje = [[Opća volja]], [[Amour-propre]], [[Ljudska priroda#Prirodno stanje|Moralna jednostavnost čovječanstva]] |
||
}} |
}} |
||
'''Jean-Jacques Rousseau''' ([[28.6.]] [[1712]]. - [[2.7.]] [[1778]].) je [[Švajcarska|švajcarski]] filozof, književnik i politički teoretičar koji je imao ogroman uticaj na razvoj političke misli u 18, 19. i 20. vijeku. Iako je nominalno pripadao [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskom]] pokretu, smatra se prvim predstavnikom [[Romantizam|romantizma]] u književnosti i popularnoj kulturi. |
'''Jean-Jacques Rousseau''' ([[28. 6.|28.6.]] [[1712]]. - [[2. 7.|2.7.]] [[1778]].) je [[Švajcarska|švajcarski]] filozof, književnik i politički teoretičar koji je imao ogroman uticaj na razvoj političke misli u 18, 19. i 20. vijeku. Iako je nominalno pripadao [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskom]] pokretu, smatra se prvim predstavnikom [[Romantizam|romantizma]] u književnosti i popularnoj kulturi. |
||
Njegovo djelo ''[[Društveni ugovor]]'' je poslužilo kao inspiracija za [[Francuska revolucija|francusku revoluciju]], a njegove teze će poslije biti temelj različitih ideologija kao što su [[nacionalizam]], [[socijalizam]] i [[komunizam]]. |
Njegovo djelo ''[[Društveni ugovor]]'' je poslužilo kao inspiracija za [[Francuska revolucija|francusku revoluciju]], a njegove teze će poslije biti temelj različitih ideologija kao što su [[nacionalizam]], [[socijalizam]] i [[komunizam]]. |
||
Red 25: | Red 25: | ||
== Biografija == |
== Biografija == |
||
Preživjevši nesretno djetinjstvo bježi iz roditeljskog doma gospođi de Warens koja ga obraća na [[katolicizam]] i kao pomajka, prijateljica i ljubavnica vrši dugi niz godina na njega snažan utjecaj. Od tada pa sve do smrti Rousseau će imati [[život]] pun obrata te rastrgan proturječnostima između snova i stvarnosti i koji je pri kraju zamračen jakom razdražljivošću i neurotičkim priviđenjima. |
Preživjevši nesretno djetinjstvo bježi iz roditeljskog doma gospođi de Warens koja ga obraća na [[katoličanstvo|katolicizam]] i kao pomajka, prijateljica i ljubavnica vrši dugi niz godina na njega snažan utjecaj. Od tada pa sve do smrti Rousseau će imati [[život]] pun obrata te rastrgan proturječnostima između snova i stvarnosti i koji je pri kraju zamračen jakom razdražljivošću i neurotičkim priviđenjima. |
||
Rousseau se kao šegrt, lakej, nastavnik [[ |
Rousseau se kao šegrt, lakej, nastavnik [[muzika|glazbe]], prepisivač [[note|nota]] i kućni učitelj, uvijek djetinjski plah i vođen zakonima srca mučno se probijao kroz svoje doba luksuza, galantnih i šupljih salonskih konverzacija, vlasulja i društvenog parazitima. Godine [[1742|1742.]] upoznaje u [[Pariz]]u [[Denis Diderot|Diderota]] i druge [[enciklopedisti|enciklopediste]], ali se ubrzo s njima razilazi. U svom prvom djelu ''Discours sur les arts et les sciences'' daje [[1749|1749.]] godine negativan odgovor na nagradno pitanje dižonske akademije o tome da li znanost i umjetnost pridonose poboljšanju [[moral]]a. Taj je spis otkriće za Pariz i Rousseau preko noći postaje slavan. |
||
No, uskoro bježi od pariške buke i konvencionalnih društvenih obaveza i u [[Ženeva|Ženevi]] se združuje s priprostom Thérese Levasseur, s kojom dugo živi u prirodnom braku (vjenčali su se tek [[1768.]] godine). U [[Eremitage]]u, sjeverno od Pariza, u idiličnom ambijentu male kućice okružene vrtom, piše ''Discours sur l'origine et les fondements de l'inégalité parmi les hommes'', skicu o povijesnom razvojnom putu [[čovječanstvo|čovječanstva]]. Društveno i tjelesno blizu sloma odlazi [[1761.]] godine na malo imanje u [[Montmorency]]ju i tu dovršava svoja djela: ''Julie ou la nouvelle Héloise, Du contrat social ou principies du droit politique i Émile ou sur l'éducation''. Ta su djela izazvala bijes službene [[Francuska|Francuske]] te pariški sud izadje nalog za njihovo spaljivanje i Rousseaovo hapšenje. Bježeći pred progonima i pateći od unutarnjih moralnih kriza Rousseau postaje bolesnik koji sumnja u sve pa i u svoje najintimnije prijatelje. Na Humeov poziv odlazi u [[Engleska|Englesku]] i tamo piše šest knjiga. Praćen manijom proganjanja vraća se u Francusku i dovršava posljednje djelo ''Reveries du promeneur solitaire'', u kojem se očituju i neki znakovi [[ |
No, uskoro bježi od pariške buke i konvencionalnih društvenih obaveza i u [[Ženeva|Ženevi]] se združuje s priprostom Thérese Levasseur, s kojom dugo živi u prirodnom braku (vjenčali su se tek [[1768|1768.]] godine). U [[Eremitage]]u, sjeverno od Pariza, u idiličnom ambijentu male kućice okružene vrtom, piše ''Discours sur l'origine et les fondements de l'inégalité parmi les hommes'', skicu o povijesnom razvojnom putu [[čovječanstvo|čovječanstva]]. Društveno i tjelesno blizu sloma odlazi [[1761|1761.]] godine na malo imanje u [[Montmorency]]ju i tu dovršava svoja djela: ''Julie ou la nouvelle Héloise, Du contrat social ou principies du droit politique i Émile ou sur l'éducation''. Ta su djela izazvala bijes službene [[Francuska|Francuske]] te pariški sud izadje nalog za njihovo spaljivanje i Rousseaovo hapšenje. Bježeći pred progonima i pateći od unutarnjih moralnih kriza Rousseau postaje bolesnik koji sumnja u sve pa i u svoje najintimnije prijatelje. Na Humeov poziv odlazi u [[Engleska|Englesku]] i tamo piše šest knjiga. Praćen manijom proganjanja vraća se u Francusku i dovršava posljednje djelo ''Reveries du promeneur solitaire'', u kojem se očituju i neki znakovi [[shizofrenija|šizofrenije]]. Samotni bolesnik nedugo zatim umire premoren fiktivnim i stvarnim progonima. Preminuo je [[2. 7.|2. srpnja]] u mjestu [[Ermenville]] u blizini Pariza. |
||
== Filozofija == |
== Filozofija == |
||
Zanimljiva su njegova [[filozofija|filozofska]] stajališta pa ta je tako [[čovjek]], po Rousseau, od [[priroda|prirode]] dobar i nije počinio nikakav istočni [[grijeh]] već ga je pokvarila [[civilizacija]] i [[kultura]]. Po njemu sav napredak [[ |
Zanimljiva su njegova [[filozofija|filozofska]] stajališta pa ta je tako [[čovjek]], po Rousseau, od [[priroda|prirode]] dobar i nije počinio nikakav istočni [[grijeh]] već ga je pokvarila [[civilizacija]] i [[kultura]]. Po njemu sav napredak [[nauka|znanosti]], [[umetnost|umjetnosti]], [[tehnika|tehnike]] i [[privreda|privrede]] znači gubitak izvorne ljudskosti, zdrave prirodne [[sreća|sreće]] i [[harmonija|harmonije]]. Nevino samoljublje pretvara se pod utjecajem [[razum]]a u [[sebičnost|egoizam]], a pretjerana putenost, slabljenje karaktera i pokvarenost običaja posljedica su razvijanja umjetnosti. Privatno vlasništvo podijelilo je ljude na bogate i siromašne, a vlast na jake i slabe: Prvi koji je došao na zamisao da ogradi komad zemljišta i da kaže: "Ovo je moje" i koji je uz to našao dovoljno naivne ljude da mu to povjeruju bio je pravi osnivač građanskog društva. Koliko bi [[zločin]]a, [[rat]]ova i [[ubistvo|ubojstava]], koliko nevolja i strahota uštedio ljudskom rodu onaj koji bi tada, iščupavši oznake i zatrpavši jarak, viknuo svojim bližnjima: "''Ne slušajte tu varalicu, propali ste ako zaboravite da zemaljski plodovi pripadaju svima, a zemlja nikome!".'' |
||
''Čovjek je rođen slobodan, a ipak svugdje je u okovima''! - u toj je početnoj rečenici u djelu Društveni ugovor sadržan i Rousseauov [[politika|politički]] kredo: stvaranje suverene i slobodne građanske [[država|države]] u kojoj opća volja (volonté généralé - koja, međutim nije identična s voljom svih - volonté de tous) mora postati izvorom i temeljem svakog prava. Budući da znanost i kultura rađaju mnog zla i izopačuju karaktere potrebno je uvesti što prirodniji odgoj. Svojom idejom slobode kao supstance čovjeka, spontanitetom uma i preferiranjem paskvalovske ''logique de coeur'' on je ne samo neposredno utjecao na [[Kant]] |
''Čovjek je rođen slobodan, a ipak svugdje je u okovima''! - u toj je početnoj rečenici u djelu Društveni ugovor sadržan i Rousseauov [[politika|politički]] kredo: stvaranje suverene i slobodne građanske [[država|države]] u kojoj opća volja (volonté généralé - koja, međutim nije identična s voljom svih - volonté de tous) mora postati izvorom i temeljem svakog prava. Budući da znanost i kultura rađaju mnog zla i izopačuju karaktere potrebno je uvesti što prirodniji odgoj. Svojom idejom slobode kao supstance čovjeka, spontanitetom uma i preferiranjem paskvalovske ''logique de coeur'' on je ne samo neposredno utjecao na [[Immanuel Kant|Kanta]], [[Friedrich Schiller|Schillera]] i [[Johann Wolfgang von Goethe|Götea]] već i trajno nadahnuo romantičnu literaturu i oduševljavao revolucionarne sanjare [[18. vijek|18.]] pa i [[19. vijek|19. stoljeća.]] |
||
== Najpoznatija djela == |
== Najpoznatija djela == |
Verzija na datum 15 juni 2013 u 19:39
Jean-Jacques Rousseau | |
---|---|
Filozofija 18. vijeka (Moderna filozofija) | |
Zapadna filozofija | |
Biografske informacije | |
Rođenje | Geneva, Švicarska | 28. 6. 1712.
Smrt | Ermenonville, Francuska 2. 7. 1778. (dob: 66) |
Filozofija | |
Škola/Tradicija | Teorija društvenog ugovora, Prosvjetiteljstvo |
Glavni interesi | Politička filozofija, muzika, obrazovanje, književnost, autobiografija |
Znamenite ideje | |
Inspiracija | |
Od | |
Na
|
Jean-Jacques Rousseau (28.6. 1712. - 2.7. 1778.) je švajcarski filozof, književnik i politički teoretičar koji je imao ogroman uticaj na razvoj političke misli u 18, 19. i 20. vijeku. Iako je nominalno pripadao prosvjetiteljskom pokretu, smatra se prvim predstavnikom romantizma u književnosti i popularnoj kulturi.
Njegovo djelo Društveni ugovor je poslužilo kao inspiracija za francusku revoluciju, a njegove teze će poslije biti temelj različitih ideologija kao što su nacionalizam, socijalizam i komunizam.
Zbog svog žustrog zalaganja za povratak prirodi i idealiziranja pred-civilizacijske prošlosti , Rousseau se smatra idejnim praocem pokreta za zaštitu okoline.
Biografija
Preživjevši nesretno djetinjstvo bježi iz roditeljskog doma gospođi de Warens koja ga obraća na katolicizam i kao pomajka, prijateljica i ljubavnica vrši dugi niz godina na njega snažan utjecaj. Od tada pa sve do smrti Rousseau će imati život pun obrata te rastrgan proturječnostima između snova i stvarnosti i koji je pri kraju zamračen jakom razdražljivošću i neurotičkim priviđenjima.
Rousseau se kao šegrt, lakej, nastavnik glazbe, prepisivač nota i kućni učitelj, uvijek djetinjski plah i vođen zakonima srca mučno se probijao kroz svoje doba luksuza, galantnih i šupljih salonskih konverzacija, vlasulja i društvenog parazitima. Godine 1742. upoznaje u Parizu Diderota i druge enciklopediste, ali se ubrzo s njima razilazi. U svom prvom djelu Discours sur les arts et les sciences daje 1749. godine negativan odgovor na nagradno pitanje dižonske akademije o tome da li znanost i umjetnost pridonose poboljšanju morala. Taj je spis otkriće za Pariz i Rousseau preko noći postaje slavan.
No, uskoro bježi od pariške buke i konvencionalnih društvenih obaveza i u Ženevi se združuje s priprostom Thérese Levasseur, s kojom dugo živi u prirodnom braku (vjenčali su se tek 1768. godine). U Eremitageu, sjeverno od Pariza, u idiličnom ambijentu male kućice okružene vrtom, piše Discours sur l'origine et les fondements de l'inégalité parmi les hommes, skicu o povijesnom razvojnom putu čovječanstva. Društveno i tjelesno blizu sloma odlazi 1761. godine na malo imanje u Montmorencyju i tu dovršava svoja djela: Julie ou la nouvelle Héloise, Du contrat social ou principies du droit politique i Émile ou sur l'éducation. Ta su djela izazvala bijes službene Francuske te pariški sud izadje nalog za njihovo spaljivanje i Rousseaovo hapšenje. Bježeći pred progonima i pateći od unutarnjih moralnih kriza Rousseau postaje bolesnik koji sumnja u sve pa i u svoje najintimnije prijatelje. Na Humeov poziv odlazi u Englesku i tamo piše šest knjiga. Praćen manijom proganjanja vraća se u Francusku i dovršava posljednje djelo Reveries du promeneur solitaire, u kojem se očituju i neki znakovi šizofrenije. Samotni bolesnik nedugo zatim umire premoren fiktivnim i stvarnim progonima. Preminuo je 2. srpnja u mjestu Ermenville u blizini Pariza.
Filozofija
Zanimljiva su njegova filozofska stajališta pa ta je tako čovjek, po Rousseau, od prirode dobar i nije počinio nikakav istočni grijeh već ga je pokvarila civilizacija i kultura. Po njemu sav napredak znanosti, umjetnosti, tehnike i privrede znači gubitak izvorne ljudskosti, zdrave prirodne sreće i harmonije. Nevino samoljublje pretvara se pod utjecajem razuma u egoizam, a pretjerana putenost, slabljenje karaktera i pokvarenost običaja posljedica su razvijanja umjetnosti. Privatno vlasništvo podijelilo je ljude na bogate i siromašne, a vlast na jake i slabe: Prvi koji je došao na zamisao da ogradi komad zemljišta i da kaže: "Ovo je moje" i koji je uz to našao dovoljno naivne ljude da mu to povjeruju bio je pravi osnivač građanskog društva. Koliko bi zločina, ratova i ubojstava, koliko nevolja i strahota uštedio ljudskom rodu onaj koji bi tada, iščupavši oznake i zatrpavši jarak, viknuo svojim bližnjima: "Ne slušajte tu varalicu, propali ste ako zaboravite da zemaljski plodovi pripadaju svima, a zemlja nikome!".
Čovjek je rođen slobodan, a ipak svugdje je u okovima! - u toj je početnoj rečenici u djelu Društveni ugovor sadržan i Rousseauov politički kredo: stvaranje suverene i slobodne građanske države u kojoj opća volja (volonté généralé - koja, međutim nije identična s voljom svih - volonté de tous) mora postati izvorom i temeljem svakog prava. Budući da znanost i kultura rađaju mnog zla i izopačuju karaktere potrebno je uvesti što prirodniji odgoj. Svojom idejom slobode kao supstance čovjeka, spontanitetom uma i preferiranjem paskvalovske logique de coeur on je ne samo neposredno utjecao na Kanta, Schillera i Götea već i trajno nadahnuo romantičnu literaturu i oduševljavao revolucionarne sanjare 18. pa i 19. stoljeća.
Najpoznatija djela
- Da li je napredak znanosti u umjetnosti doprinio kvarenju ili pročišćenju morala (1950);
- O porijeklu nejednakosti ljudi (1755);
- Nova Eloiza (Heloiza) ili Julija (orig. Julie ou la Nouvelle Héloïse, 1761.);
- Društveni ugovor (orig. Du contrat social, 1762.);
- Emil ili O odgoju (orig. Émile, 1762.);
- Ispovijesti (posthumno).