Porodica Broz

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Porodica Broz
Država(e) Austrijsko Carstvo
Austro-Ugarska Monarhija
Kraljevina Jugoslavija
SFR Jugoslavija
Hrvatska
Slovenija
Bosna i Hercegovina
SR Jugoslavija
Srbija i Crna Gora
Srbija
Zvanja
Osnivač(i) porodice Franjo i Marija Broz
Poreklo Kumrovec, Austrijsko Carstvo
Nacionalnost Hrvatska
Jugoslavenska
Srpska

Porodica Broz, porodica maršala SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita. Potiče iz Hrvatskog zagorja, a današnji potomci žive u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu. Josip Broz Tito je iz pet brakova (tri zvanična) imao dvoje dece: sinove Žarka i Aleksandra Mišu, i šestoro unučića: Josipa Jošku, Zlaticu, Edvarda, Svetlanu, Aleksandru Sašu i Andreja.

Podrijetlo[uredi | uredi kod]

Josip Broz Tito rođen je 7. 5. 1892.godine u Kumrovcu u Hrvatskom zagorju. Njegovi roditelji Franjo (18601936) i Marija Broz (18641918), rođena Javeršek, imali su ukupno petnaestoro dece. Od tog broja njih osmoro je umrlo, dvoje na porođaju, a petoro u dobi od dve godine. Među rano umrlom decom bili su: Josipa (18811883), Anka (18871889), Marija (1889—1890), Jana (1890—1891), Antonija (1897—1897) i Franica (1903—1903), a među preživelom: Martin (18841964), Dragutin (18851932), Matilda (18961953), Vjekoslav (18981976), Stjepan (1893—1976), Tereza (19021984) i Josip, koji je rođen kao sedmo dete po redu.

Titov otac, Franjo bio je srednjeg imovinskog stanja, a od svog oca Martina nasledio je osam jutara zemlje. Upavši u dugove bio je prisiljen da polako prodaje zemlju i na kraju postane nadničar. To je bila uobičajena slika života seljaka toga vremena u Hrvatskom zagorju, koje je bilo agrarno prenaseljeno i ugroženo usponom privrede i potisnuto porezima. Kako su deca odrastala, tako su odlazila od kuće, sinovi u potrazi za poslom, a kćerke su se udavale. 1912. godine, Titovi roditelji su se preselili u zaselak Kranjica, kod Kupineca, gde je Titov otac radio kao lugar-čuvar na zemljištu jedne banke. Banka mu je sazidala malu drvenu kuću i dodelila mali plac. Posle smrti supruge Marije, koja je umrla 14. 1. 1918. godine od upale pluća, Franjo je kuću koju je dobio od banke prodao kćerki Matildi i zetu Alojziju. Tada je prešao da živi kod jedne udovice, ali ju je kasnije napustio i vratio se u Kumrovec, gde je živeo kod sina Dragutina i snahe Antonije. Umro je 16. 12. 1936. godine u bolnici u Zagrebu. Tada je sahranjen na zagrebačkom groblju Mirogoj, a 16. 7. 1957. godine njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani i sahranjeni na groblju u Kupinecu, pored supruge Marije.

Titova braća i sestre i njihovi potomci[uredi | uredi kod]

Pored rođene braće i sestara, Tito je bio u veoma dobrim odnosima sa porodicom svoje tetke Ane Kostanjšek (1873–1951), rođene sestre njegove majke Marije (Tito je tetku posebno voleo jer je mnogo ličila na njegovu pokojnu majku). Ona je živela u selu Trebče, kod Podsrede, i Tito je kod nje često navraćao, kako u predratnim, tako i u posleratnim godinama, sve do njene smrti 1951. godine. Takođe je bio u dobrim odnosima i s njenom ćerkom Anom Konstanjšek. Tito je bio u kontaktu i sa bratom od strica Martinom Brozom, koji je bio učitelj i živeo u Kumrovecu.

Titove žene[uredi | uredi kod]

Titovi potomci[uredi | uredi kod]

Iz svojih pet brakova,Tito je dobio petoro djece (dvoje je doživjelo odraslu dob), šestoro unuka, desetoro praunuka i jedna čukununuka.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Dedijer, Vladimir (1981). Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita (prvi i drugi tom), Zagreb - Rijeka: Mladost.
  • Dedijer, Vladimir (1984). Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita (treći tom), Beograd: Mladost.
  • Ripli, Džasper (1998). Tito, Novi Sad: Mir.