Planinarstvo u Hrvatskoj

Planinarstvo u Hrvatskoj je organizaciono počelo 1874. god. osnivanjem Hrvatskog planinarskog društva (HPD), koje je propagiralo planine. Godine 1898. počeo se jednom mjesečno štampati prvi planinarski časopis Hrvatski planinar. Alpinistička aktivnost počela je 1898. kad je izvršen uspon na Triglav. nešto kasnije, 1903. godine, izvršen je uspon na Škrlaticu (A. Auš) i prvi skijaški uspon u području Mont Blanca (Radoslav Radošević).

Period poslije Prvog svjetskog rata karakteriše omasovljenje planinarstva. HPD ima svoje podružnice u svim većim gradovima Hrvatske. Članovi posjećuju planine Slovenije, Austrije, Italije i Švicarske. Velik interes pobudile su planine Bosne i Hercegovine (Maglić, Volujak, Bioč i Čvrsnica).

Vlada interes i za zimski alpinizam. Prva žena alpinistkinja u Hrvatskoj bila je Nevenka Plašnik, članica »Sljemena« iz Zagreba. Ispenjala je Slovenski smjer u sjevernoj stijeni Triglava 1929. godine. Izvela je niz uspona u Alpama (Grossglockner, (3.798 m.), Grossvenediger (3.660 m.), VVildspitze (3.774 m.), Fluchtkogel (3.514 m.), Similaun, (3.606 m.)).

Usponi i ekspedicije

Pojam ekspedicija većinom se koristio kao naziv za vojna, naučna, istraživalačka i sl. putovanja. U planinarstvu se koristi od kraja 19. st. kada su u teško dostupna svjetska velegorja krenule skupine penjača s namjerom uspona na vrhove visokih planina. Učesnici su u dužem periodu (od više nedjelja do više mjeseci) odvojeni od uobičajnih standarda prehrane i noćenja (sami pripremaju hranu iz svojih zaliha, ne postoje čvrsti objekti za odmor i spavanje). U većem djelu uspona i silaza upotrebljava se alpinističku oprema.

1958 – Kilimanjaro

Prva hrvatska visokogorska ekspedicija organizovana je 1958. god. na Kilimanjaro, najviši vrh Afrike. Vođa ekspedicije bio je Stanko Vičić i penjači: Ivo Gropuzzo, Niko Novaković, Stanko Simčić i Emest Tomšić svi članovi PD Platak i Edvin Rakoš član AO Velebit. Na vrh su se ispenjali 11. setembra 1958.

1965 - Kavkaz

U sastavu III. jugoslavenske ekspedicije na Kavkaz nalazilo se nekoliko penjača iz Hrtvatske. Tom prilikom Nedjeljko Jakić se ispenjao na vrhove preko 5.000 m. i ispenjao smjer na stijeni Bezengi. Zlatko Smerke snimio je film i niz umjetničkih fotografija koje su poslije postavljene na izložbi.

1969 - Damavend

Prvi hrvatski uspon na Damavand (5.671 m.) u Iranu izveli su 20. juna članovi PD Zagreb: Lota Arh, Branislav Ćelap, Neda Köhler Kubelka i dr. Borivoj Kubelka.

1971 - Grenland

Prva Hrvatska alpinistička ekspedicija Grenland 1971.god pod vodstvom Jerka Kirigina od 7. jula do 15. avgusta izvela je niz prvenstvenih uspona, među kojima je najvažniji onaj u stijeni Ingolsfjelda. Članovi: D. Rotovnik iz Kopenhagena, N. Čulić iz Splita, te M. Čepelak, H. Lukatela, Vladimir Mesarić i Branko Šeparović iz Zagreba.

1974 - Kavkaz

Članovi jugoslavenske ekspedicije na Kavkaz iz Hrvatske bili su Vladimir Mesarić kao vođa ekspedicije, Velimir Barišić i četvorica alpinista koji su tragično nastradali: Ante Bedalov, Nenad Čulić, Urso Vrdoljak i Viktor Tabaković.

1975 – Hindukuš

Splitska ekspedicija u Hindukuš pod vodstvom Vinka Maroevića uspinje se na Noshaq (7490 m.), što je tada bio hrvatski visinski rekord.

1979 – Prvi Hrvat na vrhu Mount Everesta

Dana 15. maja prvi je Hrvat na vrhu Mount Everesta - Stipe Božić iz Splita uspeo se kao drugi navez sa Stane Belakom (Slovenija) i Ang Phu (Šerpa) na vrh kao član jugoslavenske ekspedicije, koju je državni vrh ocijenio kao najveći jugoslavenski sportski uspjeh svih vremena. Smjer uspona bio je Zapadni greben i danas jedan od najtežih uspona na Everest. Na silazu je poginuo Ang Phu.

Devetog oktobra održan je najveći zagrebački planinarski skup svih vremena: 3.500 Zagrepčana došlo je u dvoranu Lisinski da čuje i vidi hrvatske himalajce koji su osvojili Mount Everest. Oko hiljadu ljudi ostalo je pred vratima prepune dvorane. Od tada je održavanje predavanja o ekspedicijama u Lisinskom postala tradicija, pa ih je do danas održano oko petnaest.

1981

• Kao članica prve jugoslavenske ženske alpinističke ekspedicije na Pamir, Splićanka Ana Mažar uspela se 1. avgusta 1981. god. na Vrh Komunizma (7.495 m.), najviši vrh u Pamiru, čime je postigla hrvatski ženski visinski rekord.
• Stipe Božić sudjelovao je u osmoj jugoslavenskoj ekspediciji na Himalaje (osim njega i jednog Makedonca svi članovi su bili iz Slovenije) koja rješava problem južne stijenu Lhotsea, ali ekspedicija ne uspijeva doći na sam vrh (8.501 m). Stipe Božić postiže visinu od 8150 m.
• Prvi hrvatski pohod PSH na Kavkaz od 12. jula do 2. avgusta pod vodstvom Darka Berljaka. Članovi ekspedicije su ispenjali Elbrus i 12 smjerova u Nakra Tau, Pik Kavkazu i Slobodnoj Španjolskoj i postavljaju spomen-ploču četvorici alpinista koji su poginuli 1974.

1982 - Himalaji

• Himalajska skijaška ekspedicija Gorske službe spašavanja Planinarskog saveza Hrvatske, stanice Zagreb, na Kang Guru (6.981 m.), vođa Vladimir Mesarić.
• Prva zagrebačka alpinistička ekspedicija Annapurna IV (7.225 m.), vođa Darko Berljak.

1983 - Manaslu

Splitska himalajska ekspedicija na Manaslu nije uspjela osvojiti vrh, a poginuli su Ante Bućan iz Splita i Jernej Zaplotnik iz Slovenije.

1987 - Tian Shan

Jugoslavensku ekspediciju na Tian Shan 1987. organizovao je Planinarskog saveza Hrvatske. Vođa je bio Branko Puzak, a od 15 penjača 8 je bilo iz Hrvatske.

1989 – Božić drugi put na Everestu

Splićanin Stipe Božić popeo se po Jugoistočnom grebenu kao član makedonske ekspedicije po drugi put na Mount Everest. Tom prilikom poginuo je Makedonac Dimitar Ilijevski, a Stipe Božić je u to vrijeme bio, uz Reinhold Messnera, jedini Evropljanin koji je bio dva puta na najvišem vrhu svijeta.

1998 – Himalaji

Treća hrvatska himalajska ekspedicija pod vodstvom Darka Berljaka ispenjala Shishapangmu (8027 m). Na vrh se 24. septembra popeo Branko Šeparović, a s visine od 6.800 m skijao do baznog logora.

2001 – Uspon skijama

Prvi hrvatski uspon skijama na Mount Logan, najviši vrh Kanade (Branko Šeparović, Mario Rodeš, Stipe i Joško Božić.

2007 – Ženska ekspedicija na Cho Oyu

Na Prvoj hrvatskoj ženskoj ekspediciji koju je organizirao HPS, a vodio Darko Berljak, pet djevojaka (Darija Bostjančić, Iris Bostjančić, Vedrana Simičević, Marija Mačešić i Jana Mijailović) ostvarile su uspon na šesti vrh svijeta Cho Oyu (8.201 m.). Ekspedicija je primila visoka priznanja i od Hrvatskog olimpijskog odbora proglašena je najvećim sportskim poduhvatom. Najprestižnijem sportskom proglašenju koji niz godina organiziraju Sportske novosti članice ekspedicije postale su najbolja ženska ekipa godine u Hrvatskoj.

2009 - Mount Everest

Darija i Iris Bostjančić, nakon Stipe Božića, postale su prve Hrvatice koje su 19.05.2009. ostvarile uspon na Mount Everest. Dva dana kasnije, na vrh su se popele još dvije članice hrvatske ženske ekspedicije: Splićanka Milena Šijan, članica PSD Mosor te zagrebačka alpinistica Ena Vrbek. Jedinstven slučaj da jedna zemlja ima više žena nego muškaraca na Everestu.

2021 - Mount Everest

Mario Celinić uspio je 20121. god. ostvariti uspon na Mount Everest (8848 m), te tako postao šesti Hrvat kome je to uspjelo.