Muhu (parohija)
Muhu
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 58°36′N 23°14′E / 58.600°N 23.233°E | |
| Država |  Estonija
|
| Okrug | Saare |
| Površina | |
| - Ukupna | 207,9 km²[1] |
| Stanovništvo (2021.) | |
| - Grad | 1,974[1] |
| - Gustoća | 9,29 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
| Karta | |
  Muhu Pozicija Muhe u Estoniji | |
Muhu (estonski: Muhu vald) je ruralna parohija (općina) od 1,974 stanovnika[1] na zapadu Estonije u Okrugu Saare.[2]
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Općina se prostire po otoku Muhu i po obližnjim manjim otocima; Kesselaid, Viirelaid, Võilaid i Suurlaid na površini od 207,9 km².[1]
Malobrojni stanovnici žive raštrkani u 52 sela i zaseoka; Aljava, Igaküla, Kallaste, Kantsi, Kapi, Kesse, Külasema, Laheküla, Lalli, Leeskopa, Lehtmetsa, Lepiku, Levalõpme, Linnuse, Lõetsa, Mõega, Mõisaküla, Mäla, Nautse, Nurme, Oina, Paenase, Pallasmaa, Piiri, Põitse, Päelda, Pärase, Raegma, Rannaküla, Raugi, Rebaski, Ridasi, Rinsi, Rootsivere, Rässa, Simiste, Soonda, Suuremõisa, Tamse, Tupenurme, Tusti, Vahtraste, Vanamõisa, Viira, Võiküla i Võlla.[3]
Administrativni centar općine je selo Liiva u centru otoka u kom živi 167 stanovnika[1], a glavna luka je Kuivastu, na jugoistoku otoka iz kojeg plove trajekti za kopno.
Liiva je udaljena 65 km od svog okružnog centra Kuressaare i 153 km od glavnog grada Tallinna.[1]
Historija[uredi | uredi kod]
Sve do Livonskog rata (1558. -1583) otok Muhu je zajedno s istočnim dijelom Otoka Saaremaa, pripadao Livonskom redu, kao zasebna crkvena parohija.[2]
Za Livonskog rata Muhu je došao pod vlast danskog kralja.[2] Od 1645. Muhu je bio švedska domena, koju je kraljica Kristiina dala svom livonskom guverneru Magnusu De la Gardieu. Kad je on pao u nemilost kod prevrtljive Kristiine, Muhu je ponovno postao kraljičina domena.[2]
Kao dio Ruskog Carstva Muhu je zajedno sa Otokom Saaremaa od 1731. formirao rajon koji je pripadao Livonskoj guberniji.[2]
U međuratnom periodu za vladavine prve Estonske republike otok je administrativno podjeljen na dvije ruralne općine, a od 1939. samo na jednu. Za sovjetske vladavine od 1945. bio je podjeljen na četiri, pa nakon 1954. na dvije i od 1960. na jednu sa centrom u Liivi.[2]
Muhu je prvi u Estoniji 1. oktobra 1990. vratio status ruralne općine.[2]
