Muhu (parohija)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Muhu
Luka Kuivastu
Luka Kuivastu
Koordinate: 58°36′N 23°14′E / 58.600°N 23.233°E / 58.600; 23.233
Država  Estonija
Okrug Saare
Površina
 - Ukupna 207,9 km²[1]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 1,974[1]
 - Gustoća 9,29 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Karta
Muhu na karti Estonije
Muhu
Muhu
Pozicija Muhe u Estoniji

Muhu (estonski: Muhu vald) je ruralna parohija (općina) od 1,974 stanovnika[1] na zapadu Estonije u Okrugu Saare.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Općina se prostire po otoku Muhu i po obližnjim manjim otocima; Kesselaid, Viirelaid, Võilaid i Suurlaid na površini od 207,9 km².[1]

Malobrojni stanovnici žive raštrkani u 52 sela i zaseoka; Aljava, Igaküla, Kallaste, Kantsi, Kapi, Kesse, Külasema, Laheküla, Lalli, Leeskopa, Lehtmetsa, Lepiku, Levalõpme, Linnuse, Lõetsa, Mõega, Mõisaküla, Mäla, Nautse, Nurme, Oina, Paenase, Pallasmaa, Piiri, Põitse, Päelda, Pärase, Raegma, Rannaküla, Raugi, Rebaski, Ridasi, Rinsi, Rootsivere, Rässa, Simiste, Soonda, Suuremõisa, Tamse, Tupenurme, Tusti, Vahtraste, Vanamõisa, Viira, Võiküla i Võlla.[3]

Administrativni centar općine je selo Liiva u centru otoka u kom živi 167 stanovnika[1], a glavna luka je Kuivastu, na jugoistoku otoka iz kojeg plove trajekti za kopno.

Liiva je udaljena 65 km od svog okružnog centra Kuressaare i 153 km od glavnog grada Tallinna.[1]

Dućan suvenira

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Sve do Livonskog rata (1558. -1583) otok Muhu je zajedno s istočnim dijelom Otoka Saaremaa, pripadao Livonskom redu, kao zasebna crkvena parohija.[2]

Za Livonskog rata Muhu je došao pod vlast danskog kralja.[2] Od 1645. Muhu je bio švedska domena, koju je kraljica Kristiina dala svom livonskom guverneru Magnusu De la Gardieu. Kad je on pao u nemilost kod prevrtljive Kristiine, Muhu je ponovno postao kraljičina domena.[2]

Kao dio Ruskog Carstva Muhu je zajedno sa Otokom Saaremaa od 1731. formirao rajon koji je pripadao Livonskoj guberniji.[2]

U međuratnom periodu za vladavine prve Estonske republike otok je administrativno podjeljen na dvije ruralne općine, a od 1939. samo na jednu. Za sovjetske vladavine od 1945. bio je podjeljen na četiri, pa nakon 1954. na dvije i od 1960. na jednu sa centrom u Liivi.[2]

Muhu je prvi u Estoniji 1. oktobra 1990. vratio status ruralne općine.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]