Ludvika
Ludvika
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 60°08′N 15°11′E / 60.133°N 15.183°E | |
| Država |  Švedska
|
| pokrajina | Dalarna |
| grofovija | Dalarna |
| Općina | Ludvika i Smedjebacken |
| Površina | |
| - Urbano područje | 11 km² |
| - Područje utjecaja | 1,498.93 km² |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Urbano područje | 14,498[1] |
| - Urbana gustoća | 1,318 stan. / km²[1] |
| - Područje utjecaja | 25,810[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 17.2 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Službene stranice www.ludvika | |
| Karta | |
  Ludvika | |
Ludvika je grad od 14,498 stanovnika[1] u sredini Švedske, on je i administrativni centar Općine Ludvika od 25,810 stanovnika.[1]
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Ludvika leži u Grofoviji Dalarna, na jugozapadnoj obali Jezera Väsman, udaljena oko četrdesetak km južno od Borlängea.
Historija[uredi | uredi kod]
Nastajanje Ludvike vezano je uz kralja Gustava I Vasu koji je oko 1550. dao izgraditi manufakturnu željezaru, koja je od 1726. poslovala kao privatno poduzeće. Svojevremeno je to bio jedan od najvećih pogona u zemlji, radio je sve do 1890. kad je zbog zastarjelosti i nerantabilnosti zatvoren.[2]
Ludvika je bila važan trgovački centar zapadne Dalarne. Njen razvoj značajno je ubrzala gradnja željezničkih pruga prema Göteborgu (dovršena 1879.) i Stockholmu (1900.) jer se našla na njihovoj trasi.[2]
Rast moderne Ludvike vezan je uz elektroindustriju ASEA - Ludvikaverken (danas ABB).[2]
Ludvika je postala općina 1901., nakon tog je 1915 dobila status trgovišta, a 1919. i status grada.
U tom periodu se broj njenih stanovnika povećao od 1000 na 4000, Ludvika je sve tamo do 1950. bila jedan od najbrže rastućih gradova u zemlji.[2]
Izvori[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Službene stranice općine Ludvika Arhivirano 2012-07-30 na Wayback Machine-u (sv)