Dalarna (grofovija)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grofovija Dalarna
Dalarna län
Pozicija Grofovije Dalarna na karti Švedske
U sastavu Švedske
Upravni oblik grofovija
Glavni grad Falun
guverner Maria Norrfalk
Površina 30404 km²
Stanovništvo 277.047
Gustoća 9 stanovnika na km²
Web stranica

Grofovija Dalarna nekad zvana Dalecarlia je jedna od 21 grofovije (švedski: Dalarna län) na koji je Švedska administrativno podjeljena.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Dalarna je svojom površinom od 30,404 km²[1] u kojoj živi 277 047 stanovnika[1] je srednje velika švedska grofovija.

Dalarna se proteže od norveške granice na zapadu gotovo do grada Gävle, kod Botnijskog zaljeva na istoku.[2]

Valoviti teren Dalarne spušta se s visine od oko 1200 metara na sjeverozapadu na manje od 300 metara na jugoistoku. Gorje ili - Fjäll (kako za zovu Šveđani) je karakteristično neplodno. Ostali dio grofovije je uglavnom je pod šumama.[2] Pritoke rijeke Dalälven izbrazadale su duboke doline na zapadu grofovije; jedna od njih rijeka Österdal, protiče kroz jezero Siljan, jedno od najvećih švedskih jezera.

Velik dio Bergslagena - rudarske regije leži u Grofoviji Dalarna.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Grofovija Dalarna nastala je 1997. kad je dotadašnja Grofovija Kopparberg preimenovana, administrativni centar je grad Falun.[2] Teren Grofovije Dalarna donekle se poklapa sa historijskom pokrajinom Dalarna iako je ona nešto veća jer uključuje i mali komad Grofovije Gävleborg na sjeverozapadu.[2]

Historijska pokrajina Dalarna je u dva navrata 1434. i 1521. bila od neobične važnosti za zemlju, i to zahvaljujući svom rudnom blagu. Tad su rudnik bakra u Falunu i željezo iz Bergslagena financijski pomogli da se Švedska otrgne od Danske dominacije. Vrhunac švedske moći zbio se u 17. vijeku, a kulminacija tog procesa bili su vojni uspjesi Gustava II Adolfa za Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648).[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Kraj oko jezera Siljan je poljoprivredno područje i centar turizma. Bergslagen je jedno od najvećih švedskih rudarskih područja, poznato po velikim depozitima željezne rude, ali i po zlatu, srebru, olovu i bakru.[2]

Eksploatacija drva i uz nju vezana drvoprerađivačka industrija kao i tradicionalana tekstilna industrija su također važni za ekonomiju grofovije. [2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Sweden: Dalarna" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/sweden-dalarna.php. pristupljeno 12. 04. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 "Dalarna" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/150093/Dalarna. pristupljeno 12. 04. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]