Ludvík Svoboda

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ludvík Svoboda
Ludvík Svoboda


Mandat
30. ožujka 1968. – 28. svibnja 1975.
Prethodnik Antonín Novotný
Nasljednik Gustáv Husák

Rođenje 25. studenog 1895.
Češka Republika Hroznatín, Češka
(tada  Austro-Ugarska)
Smrt 20. rujna 1979.
Češka Republika Prag, Češka
(tada  Čehoslovačka)
Politička stranka KSČ
Supruga Irena Svobodová
Zanimanje general, političar

Potpis
Ludvík Svoboda signature.svg
Svoboda i 1. čehoslovački korpus

Ludvík Svoboda (Hroznatín, 25. studenog 1895.Prag, 20. rujna 1979.) bio je čehoslovački general i političar. Borio se u oba svjetska rata, te se stoga smatra narodnim junakom,[1][2][3] te je bio predsjednik Čehoslovačke od 1968. do 1975.

1915. Svoboda se pridružio austro-ugarskoj vojsci te je zarobljen na istočnom bojištu. Nakon puštanja na slobodu, borio se za Čehoslovačku legiju u Rusiji, te sudjelovao u Bitci za Zborov i Bahmač. Kasnije je nastavio vojnu karijeru u Čehoslovačkoj armiji 1921.

Nakon njemačke okupacije Čehoslovačke u drugom svjetskom ratu, pridružio se skrivenom pokretu otpora Obrana naroda. Juna 1939. pobjegao je u Poljsku, u Krakov, ali je tamo pao pod sovjetsko zarobljeništvo nakon sovjetske invazije Poljske. Ipak, izbjegnuo je smaknuće. Nakon njemačke invazije SSSR-a, Svoboda je postao komandant 1. korpusa Čehoslovačke na istočnom bojištu. Prvi put je ušao u izravan okršaj sa njemačkom vojskom u bitci za Sokolovo 1943. Njegova jedinica je prvi put stupila na teritorij Čehoslovačke 1944. Nakon rata, postao je ministar obrane te dobio priznanja i nagrade kao ratni heroj. Formalno je stupio u članstvo komunističke partije Čehoslovačke. 1950-ih, postao je žrtva čistki, ali je taj postupak prekinut nakon što je novi sovjetski poglavar postao Nikita Hruščov.

Tijekom praškog proljeća, 1968. je postao predsjednik Čehoslovačke te je uživao veliku popularnost među stanovništvom. Te godine, odigrala se sovjetska invazija Čehoslovačke, a on je, poučen grozotama oba svjetska rata, izdao naredbu da se čehoslovački vojnici ne bore protiv invazije. Otišao je u Moskvu i žestoko prosvjedovao pred Leonidom Brežnjevom zbog sovjetskih postupaka, ali nije pomoglo, te je Prag bio prisiljen potpisati moskovske protokole kojima su zaustavljene socijalističke reforme praškog proljeća. Usprkos tome, Svoboda je smatrao da je spasio na tisuće živote od mogućeg sovjetskog krvoprolića. 1975. je napuistio mandat predsjednika. Umro je 1979.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]