Kasos

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kasos
Dimos Kasou.png
Podaci
Lokacija Egejsko more
Arhipelag Dodekanez
Koordinate 35°24′0″N26°55′0″E
Država  Grčka
Glavno naselje Fri
Površina 64[1] km²
Broj stanovnika 1,084[2]
Kassos landscape.JPG

Kasos (grčki: Κάσος, talijanski: Caso, turski: Çoban Adası) je najjužniji otok arhipelaga Dodekanez u Egejskom moru u Grčkoj.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Kasos leži između Krete i Karpatosa, tlo mu je planinsko i krševito, s nekoliko područja prikladnih za poljoprivredu.[1]Najviše brdo Prionas ima 550 metara.

Otok je dug 17 i širok do 6 km, ukupne površine 64 km²[1] Vrlo je razveden uz obalu koja je duga 59 km, nižu se brojni nenaseljeni otočići i hridi pa zajedno sa njima Općina Kasos ima 69.47 km².[2]

Na otoku koji je administrativno jedna općina (Dimos) ukupno živi 1,084 stanovnika u pet naselja; Agía Marína (444 st.), Panagia (34), Arvanitokóri (169 st.), Fri (357 st.) i Poli (80 st.).[2]

Administrativni centar Fri jedini na otoku ima poštenu luku i aerodrom (IATA: KSJ, ICAO: LGKS). Najveće naselje Agía Marína leži na brdu u unutrašnjosti, a najstarije Poli pored ruševina zamka.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Najstariji tragovi ljudskih naselja potječu iz neolita / početka brončanog doba (4. i 3. milenij pne.). Izgleda da je trajno naseljen, za minojskih vremena negdje oko 1450. pne., za što ima dokaza na jugozapadnom kraju otoka, oko sigurne uvale Kelastros. Za mikenskih vremena centar života se pomakao na sjeverni dio otoka, kod prirodne fortifikacije - Poli.[3]

Homer je u svojoj Ilijadi spomenuo Kasos kao jedan od dodekaneških otoka koji je sudjelovao u Trojanskom ratu.[3]

U antička vremena otočka prijestolnica zvala se Kasos, kako navodi Strabon. Izgleda da se i ona nalazila kod Polija i brda na kom se kočila mikenska citadela.[3]

Kasos je prvi put dokumentiran u 5. vijeku pne. u popisu atenskog Delskog saveza što je značilo da je bio podvrgnut Atenskom polisu. Po svemu sudeći izgleda da je za helenizma bio nezavisan, ali je od prve polovice 2. vijeka pne. podpao pod vlast Rodosa, jer nije kovao vlastiti novac već je koristio rodoske kovanice.[3]

Za rimskih i ranokršćanskih vremena težište aktivnosti na otoku je preneseno na obalu oko zaljeva Emboreio, gdje postoje ostatci dviju ranokršćanskih bazilika.[3]

Nakon podjele Rimskog cartva u provincije za vladavine Dioklecijana (284.-305.), Kasos je bio dodijeljen XXVIII provinciji, sa guvernerom na Rodosu, koji je bio i centar episkopije. Nakon podjele Istočnog Rimskog Carstva na teme, Kasos je priključen Temi Kreta, ali se o tom peridu malo zna.[3]

Od 1207. otokom vlada Mletačka republika koja je prije tog zavladala Kretom. Nju 1311. smjenjuju Malteški vitezovi, ali nakon intervencije pape 1315. Kasos i Karpatos vraćeni su Mletačkoj republici, pod čijom su vlašću ostali do 1537. kada su otok zauzele Osmanlije. Sulejman Veličansteni odobrio je samoupravu Kasosa, u zamjenu za godišnji porez od 1.000 groša.[3]

Rijetki putnici u 16. vijeku opisuju Kasos kao pust, bez stanovnika, ali je nanovo naseljen, što potvrđuju patrijarširski dokumenti iz 1622., navodeći da više nije pod Episkopijom Karpatos, već je samostalna eparhija. U to vrijeme podignuta su nova naselja Arvanitokori i Agia Marina u unutrašnjosti, zbog straha od piratskih napada, koja su trajala punih pet vijekova nakon Pada Carigrada 1204. U to vrijeme koncentracija života bila je oko akropole Poli.[3]

U vrijeme Grčkog rata za nezavisnost na Kasosu je živjelo 12.000 stanovnika.[1]

Transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Kasos je povezan brodskom linijom sa Kretom i Pirejom, i avionskim linijama sa Atenom, Rodosom i Karpatosom.[4]

Pogledajte i ovo[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Kasos" (engleski). Kasos. http://kasos.gr/en/introduction/. pristupljeno 30. 05. 2017. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Greece: South Aegean" (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/php/greece-notioaigaio.php. pristupljeno 30. 05. 2017.. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 "History" (engleski). Kasos. http://kasos.gr/en/history/. pristupljeno 30. 05. 2017. 
  4. "Welcome to Kasos" (engleski). Kasos. http://kasos.gr/en/introduction/. pristupljeno 30. 05. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]