James K. Polk

Izvor: Wikipedia
James K. Polk

Predsjednik SAD James K. Polk
Rođen/a 2. novembar 1795. (1795-11-02)
Umro/la 15. jun 1849. (dob: 53)

James Knox Polk (2. 11. 1795. — 15. 6. 1849.) je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 11. predsjednik SAD, odnosno uspješno proširio teritorij SAD za vrijeme meksičko-američkog rata.

James Polk se rodio u Sjevernoj Karolini, kao sin porodice čiji su članovi biti ugledni zemljoposjednici i potomci škotskog plemstva. Godine 1806. Polkovi su se preselili u Tennessee, gdje su postali jednom od najutjecajnijih i najbogatijih robovlasničkih porodica.

Godine 1812. Polk se teško razbolio, te je u Kentuckyju nad njim izvršena kirurška operacija kojom je odstranjen bubrežni kamenac. Operacija je uspjela i Polk je do kraja života bio relativno dobrog zdravlja, ali je ostao sterilan.

Nakon završetka pravnih studija, Polk se od 1820. godine bavio advokaturom, a kasnije i politikom. Godine 1824. po prvi put je izabran za zastupnika u Kongresu. Istovremeno s njim je Andrew Jackson na izborima za predsjednika osvojio najviše glasova, ali ne dovoljno elektora u kolegiju pa je predsjednikom postao John Quincy Adams. Polk, koji je bio pristaša Jacksona, je takav rezultat smatrao prevarom, te postao jedan od prvih zagovornika ukidanja elektorskog kolegija.

Nakon Jacksonove pobjede 1828. godine, Polk je postao jednim od njegovih glavnih pristaša u Kongresu, a 1835. i predsjednik Zastupničkog doma. To je mjesto Polk napustio kako bi 1839. bio izabran za demokratskog guvernera [Tennessee]ja. Međutim, snaženje opozicijske Vigovske stranke se odrazilo i na dotada neprikosnoveno demokratski Tennessee. Polk je poražen 1841 i 1843. godine.

Na izbornu konvenciju Demokratske stranke 1844. godine, Polk je otišao s nadom da će biti potpredsjednički kandidat. Međutim, kada Martin Van Buren zbog svog protivljenja pripojenju Teksasa SAD-u nije dobio potrebnu većinu delegata za predsjedničku kandidaturu, Polk je odabran kao kompromisno rješenje. Polk je, svjestan toga, svečano obećao da će služiti samo jedan mandat ukoliko bude izabran.

Na izborima se Polku suprotstavio vigovski kandidat Henry Clay. Izbori su bili relativno tijesni, ali je Polk, zahvaljujući pobjedi u državi New York odnio najveći broj glasova i većinu u elektorskom kolegiju.

U unutrašnjoj politici je Polkova administracija modernizirala financije, ali i smanjila carine, u skladu s doktrinom o slobodnom tržištu i interesima poljoprivrednog Juga i novih država na Zapadu.

Pod Polkovim predsjednikovanjem je prekinut dotadašnji kondominijum Velike Britanije i SAD nad Oregonskom teritorijom na zapadu. Iako su mnogi demokratski političari, u skladu s doktrinom Manifesta sudbine, držali da cijela teritorija treba pripasti SAD, čak i po cijenu rata, Polk je popustio britanskim zahtjevima i ustanovio granicu na 49. paraleli - koja i danas razdvaja SAD od Kanade.

Polk je istovremeno nadgledao formalno pripojenje Teksasa, dotada nezavisne Republike koja se nedavno bila otcijepila od Meksika. Meksička vlada nikada nije priznala nezavisnost Teksasa, i pokušaj da se za 30 miliona dolara otkupi Kalifornija je shvaćen kao uvreda. Godine 1846. Polk je na granicu Meksika i Teksasa poslao trupe s ciljem političkog pritiska. Te su se trupe sukobile s Meksikancima, što je Polk 11. 5. 1846. Kongresu predstavio kao casus belli.

U ratu je Meksiko teško poražen, a američke snage okupirale njegov glavni grad. Iako su demokrati, pogotovo na Jugu, tražili da se cijeli Meksiko anektira, Ugovor iz Guadelope Hidalgoa je bio daleko skromniji - Meksiko je izgubio "samo" polovicu teritorije, a SAD se proširio za trećinu, uključujući meksičko priznanje nezavisnosti, i kasnije aneksije Teksasa. Meksiko je kao obeštećenje primio 15 miliona US$.

Taj uspjeh je Polka učinio jednim od najvećih osvajača i najuspješnijih predsjednika u historiji SAD. Međutim, njegova politika je bila oštrim predmetom kritika od strane vigovskih i sjevernjačkih političara, koji su cijeli rat držali zavjerom južnjaka s ciljem širenja ropstva na Zapad, odnosno održanja dominacije nad federalnom politikom. Kasniji historičari drže da je meksičko-američki rat bio jedan od važnih katalizatora budućeg, daleko važnijeg i krvavijeg sukoba.

Sam Polk je bio prilično iscrpljen za vrijeme svog mandata, i nije ga trebalo dugo nagovarati da održi obećanje o tome da će Bijelu kuću napustiti po njegovom isteku. U Bijeloj kući ga je naslijedio heroj nedavnog rata Zachary Taylor. Sam Polk je na putu po Jugu u New Orleansu zaražen kolerom, te ubrzo preminuo na svom imanju u dobi od 55 godina, ostavši upamćen kao jedan od najkratkovječnijih američkih predsjednika.

Prethodnik: Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
1845. - 1849.
Nasljednik:
John Tyler
1841. - 1845.
Zachary Taylor
1849. - 1850.