IJsselmeer

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
IJsselmeer
Satelitska fotografija IJsselmeera i okolice
Lokacija
KontinentiEvropa
Države Nizozemska
PokrajineFlevoland, Friesland i Sjeverna Holandija
GradoviEnkhuizen, Hindeloopen, Kreileroord, Lemmer, Medemblik, Rijs, Stavoren, Urk
NaseljaAndijk, Bangert, Cornwerd, Creil, Espel, Gaast, Hooibergen, Idsegahuizum, Kooihuizen, Kornwerderzand, Laaxum, Makkum, Mirns, Molkwerum, Nijemirdum, Oosterdijk, Oudemirdum, Piaam, Rutten, Scharl, Tacozijl
Koordinate52°49′39″N5°14′53″E
Hidrografija
Vrstaumjetno, slatkovodno
Površina1100 km²
Volumen5,23 km³
Aps. visinaod zimskih −0,4 do ljetnih −0,2 m
Dubinam
OtociDe Kreupel
Hidrologija
PritokeIJssel, Vechte
OdljevWaddensko more (Sjeverno more)
Ekologija
Zaštićene zoneIJsselmeer
(ramsarsko područje br. 1246,
113.341 ha, od 29. 8. 2000)
Građevinarstvo
MostoviKetelbrug
BraneAfsluitdijk, Houtribdijk
Transport
Plovnostyes
LukeAndijk, Binnenhaven, Buitenhaven, Compagnieshaven, Flevo, Gemeente Haven Urk, Hindeloopen, Houtribhaven, Industriehaven, It Soal, Jaanhaven, Krabbershaven, Makkum, Medemblik, Nieuwehaven, Oever B.V., Oude Zeug, Pekelharing, Segelhafen, Stavoren, Trintelhaven, Vluchthaven, Werkhaven, Westerhaven, Zuiderhaven
Karta

Karta IJsselmeera
IJsselmeer na mapi Nizozemske
IJsselmeer
IJsselmeer na karti Nizozemske

IJsselmeer [ɛi̯səlˈmeːr], plitko umjetno, danas slatkovodno jezero koje leži od sredine do sjevera Nizozemske.[1]

Geografija[uredi | uredi kod]

Jezero je formirano nakon izgradnje brane Afsluitdijk (dovršena 1932) preko južnog dijela nekadašnjeg zaljeva Zuiderzee, na taj način je IJsselmeer odvojen od Waddenskog mora (sjeverni dio bišeg Zuiderzeea) i Sjevernog mora.[1]

Brana Afsluitdijk duga 31 km, leži oko 8 metara iznad razine mora, i proteže se između provincija Sjeverna Holandija i Friesland. Brana je izgrađena od gline i pjeska i obložena kamenim blokovima ispod razine vode. Preko brane vodi autoput i biciklistička staza, a ustave na brani omogućuju prolaz teglenicima i manjim morskim brodovima. Ustave su omogućile i regulaciju voda, pa je nekad boćata voda postala slatka, zahvaljujući i stalnom pritjecanju voda Rajninog rukavca IJssela.

Brana Afsluitdijk

Danas je IJsselmeer, iako plitak (prosječno samo 5,5 m), važan izvor pitke vode za provincije Friesland, Sjevernu i Južnu Holandiju za vrijeme povremenih ljetnih suša, a također pomaže da se melioriraju okolne boćate močvare.[1]

Nekad vrlo razvijen ribolov na haringe i srdele, zamijenjen je slatkovodnim ribama, naročito jeguljama, koje nakon mriješćenja u Sargaškom moru preko ustava ulaze u jezero.[1]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 IJsselmeer (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12. 1. 2014. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]